Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

FOTOGALERIJA IZ KATEDRALE / Nadbiskup Zgrablić podijelio sakrament sv. Potvrde krizmanicima sv. Stošije i sv. Šime

Objavljeno

-

foto: Ines Grbić/Zadarska nadbiskupija

Na svetkovinu Duhova u nedjelju, 8. lipnja, svečano misno slavlje u katedrali sv. Stošije u Zadru predvodio je zadarski nadbiskup Milan Zgrablić. Za vrijeme mise podijelio je sakrament sv. Potvrde krizmanicima katedralne župe sv. Stošije i zadarske župe sv. Šime.

Razmatrajući navješteno Ivanovo evanđelje, nadbiskup je rekao da nas Isus po svojim riječima: „Ako me ljubite, zapovijedi ćete moje čuvati” poziva na vjernost njegovoj ljubavi te da zahvalno i s predanjem odgovorimo na njegovu ljubav od koje nema veće i koja je izvor svake druge ljubavi i života.

Živjeti po Božjim zapovijedima nije ograničavanje naše slobode, nego Božje zapovijedi nam pokazuju put prave slobode, istaknuo je nadbiskup, upozorivši da prava sloboda nije raditi što god čovjek poželi, samovolja, „nego imati snagu birati što je dobro, istinito i plemenito, birati često naporniji put. Sloboda bez istine vodi u kaos, a sloboda u Bogu vodi u radost, mir i ispunjenje srca“, poručio je nadbiskup.

Isusova riječ: „I ja ću moliti Oca i on će vam dati drugoga Branitelja“ poručuje nam da nismo sami. „Isusova molitva Oca nije znak nemoći i slabosti, nego izraz dubokog zajedništva između Oca i Sina. Isus i Otac su jedno u ljubavi – Duhu Svetom, a Isusova molitva pokazuje da nas želi uključiti u tu ljubav, darovati nam Duha Svetoga. Njegova molitva je ujedno zagovor i zajedništvo: zagovor da primimo Duha Svetoga, ali i znak da nas Bog ne ostavlja same. Time nas Isus uči važnosti molitve. Ako je sâm Isus molio, koliko je više nama potrebno da budemo povezani s Ocem“, istaknuo je mons. Zgrablić, rekavši da molitva nije samo izgovaranje riječi: „Molitva je otvaranje srca, to je komunikacija s Bogom ne riječima, nego komunikacija našeg bića, našeg srca, naše duše i duha. Kad uđemo u odnos molitve i počnemo razgovarati s Bogom, tada otvaramo prostor Duhu Svetom da uđe, da djeluje, da nas mijenja iznutra“.

Isus kaže da će nam dati “drugog Branitelja”. „Naš prvi Branitelj je Isus, Božji Sin koji nas zagovara, brani, vodi i tješi. Isus je prvi stao između nas i grijeha, između nas i zla. On koji nije imao grijeha, ponio je naše grijehe na križ kako bismo mi imali pristup Ocu. U svojoj smrti, Isus nas pomiruje s Bogom, briše razdor koje je stvorio grijeh. U svom uskrsnuću, Isus pobjeđuje smrt i otvara vrata novog života. Ali i poziva nas da sudjelujemo u tom životu“, poručio je mons. Zgrablić, rekavši da po vjeri i sakramentima postajemo dionici Isusove smrti i uskrsnuća.

„Isus je naš odvjetnik pred Ocem, ne zato što nas Otac napada ili Sin optužuje, nego zato što nas Sin opravdava svojom ljubavlju i žrtvom. Isus nas pred Ocem, slikovito rečeno, „oblači“ u svoju ljubav, kako bi nas Bog mogao prepoznati. On nas poznaje do kraja, zna naše slabosti i zato se zauzima za nas. Njegova nazočnost nije osuda, nego obrana i spasenje“, istaknuo je nadbiskup, rekavši da je Duh Sveti „glas koji nam šapće u savjesti, koji nam daje mir kad smo uznemireni, koji nas hrabri kad smo uplašeni. On nam doziva u pamet sve što je Isus rekao, On nam pomaže da Isusove riječi živimo“.

„Potrebni smo Duha Svetoga Branitelja, jer život nije uvijek lak, jer ćemo padati, zlo će nas satirati, grijeh će nas pritiskati, sumnje će nas mučiti, morat ćemo se boriti s grijehom i Zlom koji su jači od nas, biti ćemo ranjeni riječima i postupcima, razočarani u našim očekivanjima i nanesenim nepravdama. Naše snage za tu borbu nisu nam dovoljne. Duh Sveti dolazi kao snaga odozgor, od Boga, kao nutarnji oslonac. Duh Sveti je naš branitelj, vodič, učitelj i utješitelj“, poručio je mons. Zgrablić.

Nadbiskup je potaknuo da zamislimo Duha Svetoga „kao dragog i vjernog prijatelja koji nas nikad ne napušta. Kad se suočimo s teškim izborima, kad se osjećamo odbačeno ili neshvaćeno, kad nam se molitva čini suhom i bez smisla, sjetimo se: Nismo sami. Duh Sveti je u nama. Mi smo njegov hram. Njemu se možemo obratiti u svakoj situaciji. Ne mora to biti ni duga ni savršena molitva. Samo recimo: ‘Duše Sveti, pomozi mi’”, ohrabrio je mons. Zgrablić.

Potaknuo je da se „učimo slušati Duha Svetoga“ i da mu „damo prostora u našem dnevnom ritmu kroz molitvu, čitanje Svetog Pisma, razmatranje, tišinu, euharistiju, svetu ispovijed, dobra djela“.

Bog želi stanovati u našem srcu, jer Isus kaže: „K njemu ćemo doći i kod njega se nastaniti”. „Isus kaže: Ako ga ljubimo, On i Otac, u zajedništvu Duha Svetoga, dolaze kako bi se nastanili u nama. Isus govori u množini jer Otac i Sin dolaze zajedno, po Duhu Svetom. To je prisutnost cijeloga Trojstva u čovjeku. To znači da nismo samo pozvani slijediti Boga izvana, nego ga i nositi u sebi, biti njegov dom, njegova živa prisutnost u svijetu“, rekao je nadbiskup.

Ako zamislimo da je naše srce Božji dom, zapitajmo se kako ga uređujemo, čime ga ispunjavamo. „Kao što svoj dom čistimo, uljepšavamo i održavamo, tako i srce treba biti čisto, ispunjeno dobrotom, mirom i ljubavlju. Duh Sveti nam pomaže da srce bude toplo, otvoreno, ispunjeno mirom, radošću i dobrotom. Ne moramo biti savršeni, ali možemo biti iskreni i spremni da Bog u nama djeluje“, potaknuo je mons. Zgrablić, istaknuvši da Bog želi stanovati u nama jer nas Bog ne promatra izdaleka – On želi zajedništvo.

„To nije samo duhovna ideja, nego konkretna stvarnost: Duh Sveti ulazi u naš život i prebiva u nama po sakramentima. Kad ljubimo Boga, to zajedništvo postaje osobno, duboko i živo. Tada Bog ne samo da nas podržava izvana, nego nas iznutra vodi, oblikuje, nadahnjuje.

Božju prisutnost u životu možemo prepoznati po plodovima Duha Svetoga u nama: kad u srcu osjetimo mir unatoč teškoćama, kad nas iznutra pokreće ljubav prema drugima, kad nam savjest šapće istinu i uživa u radosti mira, kad nam je srce ispunjeno ljubavlju, kad osjećamo da nas molitva i razmatranje Božje Riječi vodi u našim koracima i odlukama, kad vjerujemo da je u euharistiji i drugim sakramentima Bog s nama“, rekao je predvoditelj slavlja.

Upozorivši da „u dubljem smislu ne možemo postojati bez Boga i živjeti u punom smislu“, nadbiskup je rekao da „možemo fizički postojati, ali bez Boga ćemo biti prazni, lutat ćemo, tražiti smisao tamo gdje ga nema. Jer Bog nije samo onaj koji nas vodi, nego onaj koji nas održava u postojanju.

Imamo život kao dar, ali Bog je Život i izvor života. Bog nas ne promatra sa strane, nego nas nosi, stvara i poziva da budemo dio njegovog života. Bog daje dubinu našem postojanju. Bez Njega gubimo istinski oslonac, svrhu, identitet. Naše srce bez Boga traži zamjene, ali nijedna ne može ispuniti ono što samo On može. Zato je važno dopustiti Bogu da uđe u našu vjeru, da prebiva u našem srcu, da nas iznutra izgrađuje i vodi prema punini života“, poručio je mons. Zgrablić, poželjevši da nas Duh Sveti vodi, čuva i oblikuje, da nikad ne zaboravimo da je Bog s nama i u nama.

Nadbiskup je čestitao krizmanicima te zahvalio njihovim roditeljima koji su im prvi ugradili ljubav prema Bogu te kumovima, vjeroučiteljima, župnicima i pastoralnim djelatnicima koji su ih poučavali.

U ime roditelja, nadbiskupa je pozdravila Marija Kolega, majka krizmanika Lovre iz katedralne župe. Krizmanica iz katedralne župe i krizmanik iz župe sv. Šime prigodno su pozdravili nadbiskupa i predali mu buket cvijeća.

I.G.

Foto: I. Grbić

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

ZADAR / ŽUPANIJA

FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije 

Objavljeno

-

By

međunarodnim znanstvenim skupom „Contemporary Horizons in English Studies“ (Suvremeni horizonti u anglistici), koji je jutros otvoren u Svečanoj dvorani, Odjel za anglistiku Sveučilišta u Zadru obilježava 70 godina postojanja i djelovanja.

Povijest anglistike u Zadru seže u 1956. godinu, kada je Odjel osnovan kao dio tadašnjeg Filozofskog fakulteta u Zadru. U početnom nastavnom programu engleski jezik i književnost poučavali su se u okviru dvopredmetnog studija germanistike. Istaknuta znanstvenica Mira Janković odigrala je važnu ulogu u određivanju njegove akademske misije, a sljedeća važna etapa nastupila je u akademskoj godini 1975./76., kada je tadašnji Filozofski fakultet u Zadru, nakon integracije provedene 1974. godine, postao sastavni dio Sveučilišta u Splitu. Sveučilište u Zadru u svojem današnjem obliku osnovano je 2002. godine, a 2009. godine Odjel za engleski jezik i književnost službeno je postao Odjel za anglistiku.

– Sedam desetljeća akademskog rada predstavlja mnogo više od institucionalnog kontinuiteta. Ona predstavljaju generacije nastavnika, istraživača, studenata, ideja, suradnji i intelektualnih postignuća koja su pomogla oblikovati i Odjel i samo Sveučilište. Sveučilišta su ustanove duboko ukorijenjene u tradiciju, ali ne mogu ostati nepromijenjena. Umjetna inteligencija već sada mijenja način na koji pišemo, prevodimo, istražujemo, poučavamo i komuniciramo. Ona donosi iznimne mogućnosti, ali i značajne izazove. Za sveučilišta su ti izazovi posebno važni. Ako umjetna inteligencija može u nekoliko sekundi generirati eseje, prijevode, analize pa čak i kreativne tekstove, moramo se zapitati što to znači za obrazovanje. Vjerujem da humanističke znanosti, a posebno anglistika, imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije. Odgovor ne može biti jednostavno pružanje otpora tehnološkim promjenama. Budućnost anglistike ovisit će ne samo o očuvanju ustaljenih tradicija nego i o pronalaženju novih načina da se pokaže zašto je humanističko znanje i dalje važno, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Lukić.

Pročelnica Odjela za anglistiku prof. dr. sc. Sanja Škifić predstavila je njegovu povijest te razvoj koji je bio moguć prije svega zahvaljujući predanosti i znanstvenom radu generacija nastavnika. Rana povijest anglistike u Zadru usko je povezana sa znanstvenicima poput Rudolfa Filipovića, Mire Janković, Damira Kalogjere, Dore Maček, Stipe Grgasa i drugih.

– Raznolikost istraživačkih interesa jedno je od temeljnih obilježja našega Odjela. Naši znanstvenici istražuju raznovrsna područja i pristupe, od suvremenoga diskursa i kulturalnih studija, suvremene književnosti, prevođenja, medija i filma, videoigara, roda i popularne kulture, jezikoslovlja, psiholingvistike, usvajanja drugoga jezika, poučavanja jezika te dobrobiti nastavnika. Ovaj širok istraživački profil odražava kako međunarodni razvoj discipline tako i dugogodišnju predanost Odjela akademskoj otvorenosti i suradnji, istaknula je pročelnica Škifić.

U povodu 70. obljetnice Odjela za anglistiku pozvani su znanstvenici i stručnjaci čiji se rad temelji na različitim područjima kao što su jezikoslovlje, primijenjeno jezikoslovlje, usvajanje drugog jezika, književnost, kultura, mediji, film, književno prevođenje i translatologija, kako bi istražili promjenjive granice i nove smjerove koji oblikuju područje anglistike. Tema konferencije odražava ono što Odjel danas predstavlja: anglistiku koja je raznolika, interdisciplinarna, međunarodno povezana i otvorena prema novim pristupima.

Plenarni predavači su prof. emeritus Stipe Grgas, koji je veliki dio svog radnog vijeka proveo baš na Odjelu za anglistiku, te prof. Christina Gkonou (Sveučilište u Essexu). Izlaganja tijekom dva dana bave se suvremenim raspravama i istražuju inovativne pristupe iz područja britanske i američke književnosti, književne i kulturne teorije, postkolonijalnih studija, rodnih studija, književnog prevođenja, višejezičnosti itd.

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend

Objavljeno

-

By

Zadar i zadarsko područje

Danas promjenjivije vrijeme nego proteklih dana. Bit će izmjene oblaka i sunčanih razdoblja, a mjestimice treba računati na kišu i pljuskove, lokalno i praćene grmljavinom, osobito tijekom dana. Puhat će jugo i južni vjetar, uz prolazno okretanje vjetra.

Temperatura u Zadru oko 19 do 26 °C. Prema vikendu slijedi postupno smirivanje, a nedjelja bi trebala biti pretežno sunčana i suha.

Hrvatska

U većem dijelu zemlje promjenjivo sa sunčanim razdobljima, ali uz mjestimičnu kišu.

Najnestabilnije će biti na Jadranu i u područjima uz njega, gdje su mogući izraženiji pljuskovi s grmljavinom, dok je početkom dana kiša moguća i na istoku zemlje.

Na kopnu će vjetar uglavnom biti slab, a na Jadranu umjereno jugo i južni vjetar, prolazno bura i sjeverozapadnjak. Jutarnje temperature od 11 do 15 °C, na Jadranu od 17 do 23 °C, a najviše dnevne uglavnom 21 do 26 °C, na jugu do 29 °C.

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

TRAJAT ĆE DO 31. SIJEČNJA / Započeli radovi na izgradnji kružnog toka na Plovaniji

Objavljeno

-

By

Zbog rekonstrukcije raskrižja na Plovaniji promet će se do 31. siječnja 2027. odvijati obilaznim pravcima.

U sklopu treće faze rekonstrukcije Ulice Nikole Tesle predviđena je izgradnja kružnog toka na Plovaniji, uz prethodno izmještanje trafostanice u okviru zasebnog projekta HEP-a. Radovi su započeli u utorak, 15. rujna, i od tada je za sav promet zatvoreno raskrižje Ulice Nikole Tesle, Kožinskog prilaza, Ulice Ive Kerdića, Puta Plovanije i Pakleničke ulice.

Radove izvodi tvrtka Cestogradnja d.o.o., a privremena regulacija prometa bit će na snazi do 31. siječnja 2027. godine. 

Ovo je druga faza rekonstrukcije III. faze Ulice Nikole Tesle. Rotor će se izgraditi na problematičnom križanju koje spaja pet ulica. Prvo će se izmjestiti trafostanica, a potom se radovi nastavljaju na prometnici i ostaloj infrastrukturi.“, poručuju iz Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo te građane mole za strpljenje i korištenje alternativnih pravaca.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu