Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

SVEUČILIŠTE U ZADRU / Studij Logopedije upisuje 20 studenata, potreba za logopedima je velika

Objavljeno

-

Na Sveučilištu u Zadru predstavljen je prijediplomski sveučilišni studij Logopedije, koji će se izvoditi već ove jeseni, s prvih 20 studenata koji će ga moći upisati u ljetnom roku. Novi studij predstavili su rektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Josip Faričić, voditelj studija prorektor prof. dr. sc. Zvjezdan Penezić te magistre logopedije i asistentice na Sveučilištu u Zadru Mihaela Đurenec i Lucija Milić.

– Sveučilište u Zadru nastoji pratiti trendove u interesu za pojedine studijske programe i anticipirati potrebe ne samo tržišta rada, nego i naše mlađe populacije kako bismo ispunjavali svoju viziju odgovornog dionika društva koje obrazuje visoko kvalitetnu radnu snagu i stručnjake koji će biti angažirani u različitim gospodarskim djelatnostima, a naravno i u sustavu obrazovanja. Pokretanjem studija logopedije nastojali smo zadovoljiti potrebu koja dugo postoji, s obzirom na male upisne kvote u cijeloj državi, istaknuo je rektor Faričić.

U školama u Zadarskoj županiji zaposleno je svega osam logopeda, iako oko 10 posto od ukupno 13,5 tisuća učenika treba logopedsku pomoć. U dječjim vrtićima podršku djeci, koja je u toj dobi možda još i važnija, pruža svega osam logopeda koji povremeno posjećuju vrtiće. Sveukupno je u Zadarskoj županiji 33 logopeda, u Općoj bolnici Zadar ih je dvoje koji obrađuju samo djecu dok ih u šibenskoj bolnici uopće nema.

– Roditelji dugo čekaju pomoć koju na kraju ne dobiju. Velika je potreba za ovim studijem, krenuli smo s upisnom kvotom od 20 studenata kako bismo osigurali kvalitetu i individualni rad, dok ne zaživi u punom opsegu i ne zaposlimo još logopeda, kaže voditelj studija Zvjezdan Penezić.

Studij je prošao zahtjevan postupak akreditacije, pri čemu je međunarodno povjerenstvo procijenilo da su ispunjeni svi uvjeti za njegovo pokretanje. Kako bi se osigurao nastavni kadar zaposlene su tri magistre logopedije, Lucija Milić, Mihaela Đurenec i Tajana Cvjetković Grginović, a dio kolegija izvodit će nastavnici s drugih odjela Sveučilišta, psiholozi, pedagozi, lingvisti, neurolozi… Uz njih će u izvođenju nastave sudjelovati i visokoškolski nastavnici s drugih visokih učilišta u Republici Hrvatskoj, kao i iz renomiranih zdravstvenih ustanova koje se bave prepoznavanjem i tretmanom logopedskih poremećaja.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

ZADAR / ŽUPANIJA

MORATE U SPIZU? / Evo koje su trgovine u Zadru otvorene ove nedjelje…

Objavljeno

-

By

Donosimo raspored rada većih marketa i supermarketa, odnosno trgovačkih lanaca u Zadru u nedjelju, 24. svibnja 2026.

BAUHAUS:

od 9 do 14

KAUFLAND:

zatvoreno

EUROSPIN:

zatvoreno

HEY PARK

zatvoreno

TOMMY

Bože Peričića 5 – od 8 do 14

Put Nina 89 – od 7 do 21

Trg pet bunara 1 – od 8 do 21

KONZUM:

Frane Petrića 10 – od 7 do 13

LIDL:

zatvoreno

SPAR

Polačišće 4 – od 7 do 14

PLODINE

Zagrebačka 2 – od 7 do 22

SUPERNOVA:

zatvoreno

STUDENAC:

Od 7 do 21:

Put Murvice 49, Zadar

Ulica Franje Fanceva 13, Zadar

Put Petrića 32, Zadar

Zrinsko Frankopanska 4, Zadar

Ulica Ivana Skvarčine 18, Zadar

Zadarska ulica 24, Zadar

Obala kneza Branimira 14, Zadar

Šibenska ulica 9C, Zadar

Put Stanova 63, Zadar

Ulica Miroslava Krleže 5A, Zadar

Ivana Zadranina 1/A, Zadar

RIBOLA

od 7 do 21:

Ulica Ivana Lucića 18

Put Šimunova 2

Ulica Krste Odaka 5a

PEVEX

od 8 do 14

METRO

zatvoreno

EMMEZETA

od 10 do 20

ZADAR SHOPPING CAPITOL

zatvoreno

CITY PARK ZADAR

zatvoreno

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

OPĆI RADOVI U PONEDJELJAK / Vodovod najavio obustavu vode u Sukošanu, Bibinjama i skoro cijelom Zadru!

Objavljeno

-

By

Zbog izvođenja građevinskih radova tvrtke Cestogradnja d,o,o, dana 25.05.2026. godine u vremenskom periodu od 23:00 sati pa do dana 26.05.2026. godine do 04:00 sata u jutro biti će privremeno obustavljena vodoopskrba u mjestu Sukošan i mjestu Bibinje, te u dijelovima grada Zadra na predjelima Smiljevac, Arbanasi, Jazine, Ravnice, Poluotok, Stanovi, Bili Brig, Sinjoretovo, Voštarnica, Višnjik, Plovanija, Ploča, Dračevac, Sokin brig, Brodarica, Petrići, Belafuža, Špada, Borik, Dražanica, Mocire, te Diklo.

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

MJESTO MIRA / Na samostan sv. Frane postavljena Oznaka europske baštine

Objavljeno

-

By

Danas je u samostanu sv. Frane upriličeno svečano otkrivanje ploče s Oznakom europske baštine. Oznaka europske baštine dodijeljena je Samostanu sv. Frane u Zadru u selekciji 2025. – 2026. godine, u sklopu zajedničke transnacionalne prijave „Mjesta mira“ koju čini sedam lokaliteta iz šest europskih država (Portugal, Španjolska, Mađarska, Slovačka, Hrvatska i Bugarska) na svečanoj dodjeli 23. travnja u Bruxellesu. Postavljanjem ploče trajno se obilježava činjenica da je Zadar, kao član mreže Mjesta mira, jedna od 80 lokacija u 23 europske zemlje s ovom oznakom.

Ploču su zajednički otkrili gradonačelnik Šime Erlić i ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek.

Na svečanosti prije otkrivanja ploče, okupljene uzvanike iz društvenog, kulturnog, političkog i javnog života pozdravio je domaćin – fra Stipe Nosić, gvardijan Samostana sv. Frane koji je kazao da je ova ploča znak priznanja koje je samostanu, kao Mjestu mira – u spomen na znameniti Zadarski mir iz 1358., potpisan u našoj sakristiji – dodijelila Europska komisija, zajedno s još šest europskih lokaliteta mira.

U ime naše franjevačke zajednice izražavam iskrenu zahvalnost svima koji su prepoznali važnost mirovnog sporazuma sklopljenog ovdje prije 668 godina. Među njima su zasigurno djelatnici Ministarstva kulture i medija, Ureda gradonačelnika – osobito gospođa Anita Gržan-Martinović, bez čijega zalaganja ove oznake zasigurno ne bi bilo – djelatnici Sveučilišta u Zadru, bivši gvardijani samostana, djeca i odgojitelji iz zadarskih škola i vrtića, članovi različitih udruga te mnogi drugi koji su posljednjih godina svečano obilježavali obljetnice Zadarskoga mira. Poseban doprinos u prepoznavanju važnosti ovoga mjesta i u tome da dobijemo ovu oznaku dao je i gospodin Eduardo Basso, predsjednik Europske mreže mjesta mira, koji je nekoliko puta posjetio naš samostan. Poznato je zašto je mirovni sporazum sklopljen upravo u Zadru. Zadar je tada bio najveći i najvažniji grad kraljevstva, za kojega su se vodile borbe. Anžuvinac Ludovik I. Veliki, ne mogavši ga izravno osvojiti, iskoristio je uspjehe u osvajanju zaleđa Venecije te različite diplomatske pregovore kako bi s Mlecima uspostavio mir. Za mjesto potpisivanja mira, zahvaljujući čemu smo danas postali i europsko Mjesto mira, odabrao je franjevački samostan zbog višestruke povezanosti anžuvinske dinastije s franjevačkim redom. Zadarski mirovni sporazum pratilo je čak osam dokumenata. U našoj sakristiji nalazi se samo djelomični relativno novi prijepis onog glavnog, drugog, koji je u njoj i potpisan, a koji počinje riječima: PAX CUM DOMINO REGE HUNGARIAE (MIR S GOSPODINOM KRALJEM UGARSKE).”, istaknuo je fra Nosić.

Dodao je da je u prostorima franjevaca ostalo je puno toga što podsjeća na veze Anžuvinaca i franjevaca. Ostali su, rekao je, prikazi anžuvinskih svetaca na različitim sakralnim i umjetničkim djelima. Njihovi likovi, između ostalog, nalaze se na koru, na procesijskim križu koji je iz samostana 1974. godine bio ukraden, a 2023. ponovno vraćen. Na tom križu predočena su tri sveca izravno povezana s Anžuvincima: sveta Elizabeta Ugarska, sveti Ljudevit IX., kralj, i sveti Ljudevit, biskup tuluški. Taj vrijedni križ – sakralni predmet, ali i iznimno vrijedno umjetničko djelo – kako se čini, darovan je franjevcima upravo prigodom potpisivanja mira. Anžuvinski vladari i sveci predočeni su i na vrijednoj staroj slici Gospe od Milosti.

Na ovom tlu bio je, 1212. kako predaja kaže, i sam Franjo Asiški veliki zagovornik mira. Mnogo starih dokumenata, koji su vezani uz njegov Red, čuva ovaj samostan. Među najvažnijima je ipak bula na pergameni koju je ovom samostanu („ad conventum Jadrensem“) još 8. srpnja 1228. poslao papa Grgur IX. Riječ je zasigurno o najstarijem dokumentu o sv. Franji u Hrvatskoj, u kojemu papa javlja biskupima Istre, Dalmacije i Slavonije da Franjo Asiški „treba biti uvršten u popis svetaca“ i da njegov blagdan 4. listopada svečano slave. Da su franjevci u Crkvi već u to vrijeme na ovim prostorima igrali značajnu ulogu pokazuje činjenica da je samo 75 godina poslije zadarski franjevac Jeronim Maschi postao papa, kao prvi papa franjevac s imenom Nikola IV. (1288-1292.). Zasigurno je on, koji je već prije toga živio u Rimu kao general Reda isposlovao da naša crkva kao najstarija franjevačka na ovim prostorima 1280. bude proglašena bazilikom. “, poručio je fra Nosić.

Uz mnoge vrijedne umjetnine, dodao je je, samostanski prostori i danas čuvaju brojne predmete koji se mogu povezati s europskom kulturnom baštinom. Nadamo se da će ova oznaka pridonijeti još većoj prepoznatljivosti hrvatske baštine te biti znak promicanja i zagovaranja mira, ali i podsjetnik svim namjernicima – kako i piše na ploči – da je Europa počela ovdje.

Pozdravni govor imao je i gradonačelnik Šime Erlić.

Čast mi je i zadovoljstvo i ponosan sam kao gradonačelnik Zadra što u ovom monumentalnom klaustru koji govori o povijesti održavamo ovu svečanost. Nedavno sam u Briselu preuzeo priznanje. Veliko je to priznanje gradu koje nas sada svrstava i stavlja na kartu europskih povijesno – baštinskih i važnih odrednica. Slojevita je naša povijest, kao što je slojevita i povijest Europe. Dio nje utkan je u ovaj samostan. Zadarski mir je jedan od najvećih srednjovjekovnih događaja, i prekretnica u razvoju i procvatu Dalmacije. Danas kada nam mir treba više nego ikada, Zadarski mir nas podsjeća kako su civilizacije i generacije prije nas vrednovale mir. Mir je taj koji čuva život, omogućava rast i razvoj. Zahvaljujem se još jednom svima koji su doprinijeli da ova markica mira dođe u Zadar.“, rekao je gradonačelnik Erlić.

Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek iskazala je zadovoljstvo i čestitala svima koji su bili uključeni u cijeli proces.

To je priznanje ne samo vama koji ste radili na kandidaturi, nego svima onima koji su baštinu znali kroz stoljeća čuvati. Drago mi je da stojimo u ovom samostanu, u ovom gradu koji je posebno stradao, i to za vrijeme 2. svjetskog rata. Tada je Zadar izgubio jako puno od svoj baštine, no mnogo se toga sačuvalo i preneseno je našoj i generacijama koje dolaze. Mi smo svi pozvani čuvati ju dalje i vrednovati i prezentirati njezinu vrijednost. Ovakva priznanja i upisi nisu jednokratna medalja, to je zaista jedan zalog i poziv da se tu baštinu vrednuje i čuva, i da se znanje o njoj prenosi dalje.”, kazala je ministrica Obuljen Koržinek te dodala je Zadar uz Hušnjakovo i Vučedol treće mjesto mira u Hrvatskoj.

Oznaku Europska komisija dodjeljuje lokalitetima na području Europske unije sa snažnom simboličkom europskom vrijednosti, koji ističu zajedničku povijest Europe, izgradnju Europske unije, europskih vrijednosti i ljudskih prava na kojima se temelji postupak europskih integracija. Cilj je Oznake europske baštine jačanje osjećaja pripadnosti europskih građana Europskoj uniji koji se temelje na zajedničkim vrijednostima, elementima zajedničke europske povijesti i kulturne baštine, poštivanju nacionalne i regionalne raznolikosti te jačanju uzajamnog razumijevanja i međukulturnog dijaloga.

Mreža „Mjesta mira“ transnacionalna je europska baštinska cjelina koja povezuje sedam lokaliteta iz šest europskih zemalja: Samostan sv. Frane u Zadru (Hrvatska), Park povijesne fontane Kaynardzha (Bugarska), Palača Henriquesa od Alcáçovasa (Portugal), Samostan San Francisco/Povijesni kompleks Alcaices (Španjolska), Kongresna kuća Évora Monte (Portugal), Kuća mira Vasvár (Mađarska) i Dvorac Trencin (Slovačka). Na tim su lokalitetima u razdoblju od 13. do 19. stoljeća sklapani mirovni sporazumi te su oni povezani svojom ulogom u dugoj europskoj diplomatskoj tradiciji. Oni nam, premda su nastajali unutar različitog vremenskog, političkog i umjetničkog konteksta, svjedoče okretanju mirnom rješavanju sukoba, uvođenju načela dijaloga i razvoju pravnog poretka koji su postepeno zamijenili nasilne sukobe u sustavima upravljanja, uređenju odnosa i rješavanju sporova među državama i zajednicama diljem Europe.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu