Connect with us

Svijet

STIŽE DIGITALNI EURO / Evo kako ćemo kupovati, plaćati račune, dizati kredite…

Objavljeno

-

Europska središnja banka (ECB), slijedeći digitalnu tranziciju Europske unije, odlučila je uvesti digitalni euro kao novi oblik zajedničke valute.

Od kraja 2023. godine digitalni euro je u fazi razvoja i testiranja koja bi trebala završiti tijekom ove godine. Ako sve provjere prođu kako je predviđeno, ECB će koncem godine donijeti konačnu odluku o pokretanju digitalnog eura. Potom bi odobrenja trebali dati Europski parlament i vlade svih zemalja članica europodručja te bi do konca 2028. godine prva verzija digitalnog eura bila dostupna građanima.

Digitalna verzija eura

Time se želi u europodručju omogućiti elektronički način plaćanja koji bi nadopunio, ali ne i zamijenio novčanice i kovanice eura. Pritom je jedan od glavnih ciljeva smanjiti ovisnost o međunarodnim sustavima plaćanja karticama poput Vise, Mastercarda, PayPala i sličnih.

Ukratko, digitalni euro je centralnobankarski digitalni novac (CBDC) koji bi izdavale europske institucije, a ne komercijalne banke ili privatne tvrtke kao u slučaju kriptovaluta.

Potencijalne prednosti

Europska središnja banka ističe četiri potencijalne prednosti digitalnog eura:

sigurnost (ECB jamči za digitalni euro kao službenu valutu);

privatnost (doduše, ne i potpuna anonimnost kao pri plaćanju gotovinom, ali ne i izostanak anonimnosti kao pri plaćanju kreditnim karticama);

mogućnost plaćanja i bez interneta (offline);

osnovne transakcije bile bi besplatne

Digitalni euro bio bi dostupan u digitalnom novčaniku u obliku kartice, mobilne aplikacije ili na sučelju računala ili tableta.

Plaćanje bi bilo moguće bilo gdje i bilo kada na čitavom europodručju, bez iznimke, baš kao što je slučaj s plaćanjima gotovinom ili kreditnim karticama, ali bez naknada za transakcije kakve naplaćuju banke.

Digitalni novčanik

U ožujku prošle godine Hrvatska narodna banka (HNB) organizirala je konferenciju “Digitalni euro i centralnobankarski digitalni novac” na kojoj je guverner HNB-a Boris Vujčić tumačio da će s digitalnim europm biti moguće činiti sve isto kao i s onim fizičkim. S tim da će digitalni euro biti javni novac za razliku od ostalih oblika digitalnog plaćanja koji su zapravo privatni novac.

“Na primjer, kada vam banka da kredit i pojavi vam se novac na računu, to je u biti privatni digitalni novac. Središnje banke su odlučile da ljudima omoguće da imaju i direktno javni centralnobankarski novac u digitalnom formatu. Svatko tko prihvaća bilo koji oblik digitalnog plaćanja, morat će prihvaćati i digitalni euro”, pojasnio je tada Vujčić.

Drugim riječima, kada (i ako) digitalni euro bude kreiran, građani će sa svojeg računa u banci moći njime napuniti svoj digitalni novčanik. No da masovno prebacivanje pologa s računa u bankama u digitalni novčanik ne ugrozi banke, bit će ograničen iznos koji će svaki pojedinac moći imati u digitalnoj valuti – vjerojatno na 3.000 eura.

Nije cilj ukloniti gotovinu

Naravno da po pitanju ovog projekta ima puno opreza, sumnji pa i protivljenja. Neke veće članice EU-a poput Njemačke i Francuske iskazuju dosta zazora spram digitalnog eura.

Sumnje se u prvom redu izražavaju strahom od potpunog ukidanja gotovine što bi, smatra se, vodilo riziku uspostave kontrole “odozgo” nad novcem građana i ugrožavanjem njihove privatnosti. No u ECB-u uvjeravaju da je digitalni euro dodatna opcija za elektronička plaćanja te da cilj nije ukloniti gotovinu, nego osuvremeniti monetarni sustav.

“Digitalni euro neće zamijeniti gotovinu, već će biti dopuna gotovini”, kazala je predsjednica Europske središnje banke Christine Lagarde u veljači 2022. godine.

Primjeri transakcija s digitalnim eurom

Online plaćanje

U web trgovini korisnik odabere digitalni euro kao način plaćanja, prijavi se u svoj digitalni novčanik preko banke ili ECB-ove aplikacije i potvrdi plaćanje nekim od raspoloživih načina (biometrijski, PIN-om ili dvostrukom autentifikacijom) da bi novac istog trena bio prebačen na račun prodavača.

Offline plaćanje

U trgovini ili nekom drugom fizičkom prodajnom mjestu kupac na svom mobilnom telefonu otvori digitalni novčanik te dodirne POS terminal ili skenira QR kod.

‘Plaćanje prijatelju’

Ako se članu obitelji, prijatelju ili znancu želi prebaciti novac dovoljno je u aplikaciji unijeti njegovu digitalnu adresu (poput IBAN-a u bankovnim aplikacijama) upisati iznos za uplatu i poslati. Primatelj novac prima odmah u svome digitalnom novčaniku, a transakcija se ne naplaćuje.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

DUGOROČNA PROGNOZA / Pripremite se na teško ljeto: Stvara se klimatski fenomen, a s njim iznadprosječne vrućine i suša

Objavljeno

-

By

Severe Weather

Ulazak u ljeto 2026. obilježen je naglim i značajnim promjenama u oceanima i atmosferi, a najnoviji podaci potvrđuju ubrzan razvoj fenomena El Niño, koji bi do druge polovice godine mogao dosegnuti razinu tzv. “Super El Niña”.

Iako je riječ o globalnom klimatskom obrascu, njegove posljedice već se naziru i u Europi. Ključnu ulogu u ovom procesu ima snažan oceanski Kelvinov val koji je posljednjih tjedana znatno ojačao i potaknuo prijelaz iz višegodišnjeg utjecaja La Niñe u toplu fazu El Niña. Time se mijenja i globalna cirkulacija atmosfere, što će se odraziti i na vremenske prilike u Europi tijekom ljeta.

Prema najnovijim dugoročnim prognozama modela ECMWF i UKMO, Europa bi u ljeto 2026. mogla imati temperature iznad prosjeka na većem dijelu kontinenta. Najizraženije zatopljenje očekuje se od južne prema središnjoj i sjevernoj Europi, što je povezano s dotokom toplijeg zraka sa juga zbog područja niskog tlaka zapadno od Europe.

Super El Nino
Severe Weather

Istodobno, prognoze ukazuju na neujednačen raspored oborina. Veće količine kiše očekuju se u južnim, jugoistočnim i dijelom sjevernim dijelovima Europe, dok bi središnji i sjeverozapadni dijelovi kontinenta mogli imati manje oborina od prosjeka. Upravo kombinacija viših temperatura i manjka kiše povećava rizik od suše, osobito u središnjoj Europi, prenosi Večernji list.

Sličan obrazac potvrđuju i oba glavna prognostička modela. UKMO također predviđa jači južni dotok zraka prema Europi, što dodatno podiže temperature, dok raspored oborina ostaje podijeljen – više kiše na jugu i sjeveru, a manje u zapadnim i središnjim dijelovima kontinenta.

Analize prijašnjih jakih El Niño događaja pokazuju da takvi uvjeti često donose toplija ljeta u velikom dijelu Europe, uz promijenjene obrasce padalina. Iako se svaki događaj razlikuje, aktualne prognoze upućuju na sličan razvoj situacije i ovog ljeta.

Nastavi čitati

Svijet

NA UDARU TOPLINSKIH VALOVA / Od sjevera sve do Mediterana: “Opasno visoke” temperature prijete Europi

Objavljeno

-

By

Windy.com/ilustracija

Prošle godine toplinski valovi pogodili su područje od Mediterana do Arktika, a Grenland je izgubio 139 milijardi tona leda, prema novom izvješću Copernicusa, dok je solarna energija dosegnula nove visine.

Gotovo cijela Europa prošle je godine zabilježila iznadprosječne temperature, dok su šumski požari spalili rekordne površine, a toplinski valovi zahvatili su kontinent od sjevera do juga, pokazuje opsežna nova klimatska studija.

Godina 2025. donijela je temperaturu od 46°C u Portugalu, temperature od 30°C unutar Arktičkog kruga te 20 velikih šumskih požara istovremeno u Španjolskoj.

„Opasno visoke“ temperature uzrokovale su „posljedice za društva i ekosustave diljem Europe“, navodi se u izvješću o stanju klime u Europi, prenosi CNN.

Studiju su izradili Copernicusova služba za klimatske promjene i Svjetska meteorološka organizacija.

„Od UK-a do istočne Europe“

U Britaniji je, navodi se, godina donijela najtoplije ljeto ikad zabilježeno, „nacionalno značajne“ nestašice vode, rekordan broj šumskih požara i gubitke za poljoprivrednike u iznosu od 800 milijuna funti.

Iako je zemlja i ranije imala vrlo vruća ljeta, uključujući poznatu 1976. godinu, ekolozi su zabrinuti zbog toga koliko su takvi događaji postali učestaliji i rasprostranjeniji.

Samantha Burgess iz Copernicusa rekla je za Sky News da je vrućina 1976. bila „vrlo lokalizirana“ nad Britanijom.

No prošli lipanj donio je „uvjete toplinskog vala praktički od Ujedinjenog Kraljevstva sve do istočne Europe, do Grčke“.

Hilary McGrady, čelnica najveće europske organizacije za zaštitu prirode, National Trusta, rekla je za Sky News: „Ove iznimne godine sada postaju nova norma.“

Organizacija je nedavno pozvala svojih pet milijuna članova da pišu svojim zastupnicima o zaštiti britanske ugrožene divljine i ruralnih područja.

„Potrebne su hitne mjere za prilagodbu i smanjenje emisija tempom koji zahtijeva znanost“, rekla je za Sky News.

Zašto je Europa kontinent koji se najbrže zagrijava?

Ekstremni vremenski uvjeti prošle godine često su bili pojačani klimatskim promjenama, budući da se kontinent zagrijava brže od bilo kojeg drugog.

Copernicus navodi četiri razloga za taj trend, uključujući blizinu Europe arktičkoj regiji, koja se sama zagrijava najmanje tri puta brže od globalnog prosjeka.

Kontinent također postaje sunčaniji, a promjene u vremenskim obrascima uzrokuju snažnije toplinske valove.

Područja prekrivena snijegom, koja reflektiraju sunčevu toplinu, također se tope.

Tračak nade

Ipak, izvješće donosi i tračak nade jer je solarna energija dosegnula rekordne razine.

Osigurala je 12,5% električne energije u Europi, u odnosu na 10,3%, potaknuto povećanjem instalacija i činjenicom da kontinent postaje sunčaniji.

Od 1980-ih, stroži propisi smanjili su onečišćenje aerosolima iz automobila i elektrana; to je razbistrilo nebo od reflektirajućih čestica, omogućujući većem broju sunčevih zraka da dopru do kontinenta.

Međutim, prema industrijskom udruženju Solar Energy UK, solarni paneli ne funkcioniraju dobro ako se previše zagriju.

Nastavi čitati

Svijet

Njemački kardinal Marx želi dijeliti blagoslove istospolnim parovima. Što će reći papa Lav XIV?

Objavljeno

-

By

Pexels

Njemački kardinal Marx je poslanicom svojoj biskupiji provocirao papu da konačno jasno kaže što misli o blagoslovu istospolnih parova. Odgovor je brzo stigao, iz druge ruke: Lav XIV. “nije baš oduševljen”

Katolička crkva još je daleko od mogućnosti crkvenog vjenčanja homoseksualnih parova, iako je papa Franjo jasno rekao kako se “nikome” ne smije uskratiti blagoslov. No njegov nasljednik papa Lav XIV. je, iako je već duže od godinu dana na čelu Crkve, dosad izbjegavao jasno reći svoje mišljenje i o tom pitanju.

No nakon inicijative njemačkog kardinala to više nije bilo moguće. Doduše Marx je poslanicu uputio svojoj nadbiskupiji München-Freising, ali dodatnu težinu svakako ima što je on i bivši predsjednik Njemačke biskupske konferencije i u njoj se poziva na smjernice i te Konferencije i Središnjeg odbora njemačkih katolika (ZdK).

I kardinal Marx ukazuje kako Crkva blagoslov vjenčanja može dati samo ženi i muškarcu, ali blagoslov bi mogli dobiti – svi.

“Nijedan par ne smije biti odbijen”

Piše i kako sakrament braka “nije moguć” za homoseksualne parove, ali se “odustaje od dosadašnjeg kategoričkog ‘ne’ blagoslovu tih parova”. U duhu pape Franje ponavlja kako “niti jedan par ne smije biti odbijen” i kako “Crkva parovima koji su povezani ljubavlju iskazuje priznanje i nudi im pratnju”. Niti kardinal ništa ne naređuje dušobrižnicima u svojoj nadbiskupiji, ali im to savjetuje kao “temelj pastoralnog djelovanja”, podsjeća Deutsche Welle.

Smjernica o blagoslovu “svih” parova usvojena prije godinu dana već se provodi u biskupiji Limburg, na čijem je čelu donedavni predsjednik Njemačke biskupske konferencije i nasljednik kardinala Marxa, Georg BätzingParovi mogu dobiti blagoslov i u biskupijama Trier te Rottenburg‑Stuttgart jer je to još uvijek uvelike u nadležnosti tamošnjeg biskupa. Utoliko sasvim drukčija situacija vlada ondje gdje glavnu riječ imaju konzervativni biskupi, primjerice u biskupijama Köln, Regensburg ili Passau.

Svi su pozvani slijediti Isusa

Papa Franjo je rekao da pred nikim vrata crkve ne smiju ostati zatvorena i kako blagoslov trebaju dobiti svi koji ga žele.Foto: Vatican Media/picture alliance

Očito je to sad već bilo previše za papu Lava XIV. U zrakoplovu pri povratku sa svog puta po Africi je izjavio kako se Vatikan ne slaže s formalnim blagoslovima homoseksualnih parova izvan onoga što je dopustio papa Franjo, kada je rekao da “svi” mogu primiti blagoslov. Potom je Lav dodao i kako je čuvena i sporna Franjina izjava blagoslova za tutti, tutti, tutti (“svi, svi, svi”) izraz uvjerenja Katoličke crkve “kako su svi dobrodošli i pozvani slijediti Isusa”, ali tu su i granice gdje Crkva “nije spremna prihvatiti” veću liberalizaciju, piše DW.

“Skloni smo misliti kako Crkva, kada govori o moralu, govori samo o seksualnom moralu. U stvarnosti, mislim da postoje mnogo veće i važnije teme poput pravde, ravnopravnosti, slobode muškarca i žene, vjerske slobode”, izjavio je papa Lav XIV. u avionu na povratku s puta po Africi.

Već u avionu pri povratku iz Afrike je papa upozorio Nijemce: da, blagosloviti se mogu “svi”, ali i to ima granica koje Crkva ne želi prijeći pod njegovim vodstvom.

Nastavi čitati

U trendu