Na 740. godišnjicu posvete zadarske katedrale sv. Stošije (27. svibnja 1285.-27. svibnja 2025.), misno slavlje u katedrali sv. Stošije u Zadru u utorak, 27. svibnja, predvodio je don Josip Radojica Pinčić, katedralni župnik.

Don Josip je zahvalio za katedralu koju se naziva „majka svih crkava“ u mjesnoj Crkvi „Bogu i svim precima, duhovnim pastirima, nekadašnjim (nad)biskupima i svećenicima, koji su se pobrinuli da grad Zadar i Nadbiskupija dobiju veličanstvenu katedralu, punu izvanjske ljepote i unutarnjeg sklada. U njoj su se posvećivali biskupi, dočekivali novi nadbiskupi, zaređivali svećenici“, rekao je Pinčić.

„Zahvalni smo Bogu za sve što se dogodilo 27. svibnja 1285. godine, kada je na završetku njene obnove, katedralu ponovno posvetio tadašnji zadarski nadbiskup Lovro Periandar. Katedrala je posvećena nakon što je prethodno 1202. g. bila devastirana, razorena, opljačkana. Trebalo je pune 83 godine da se katedrala obnovi i da zablista u svom sjaju“, istaknuo je don Josip.

Naime, u studenom 1202., nakon opsade, grad Zadar osvojili su i razorili Mlečani, kada je i katedrala bila teško oštećena. Obnova katedrale trajala je kroz cijelo 13. stoljeće. Pročelje katedrale s kasnoromaničkim portalima, koje u gornjem dijelu ima arkade sa stupićima, dovršeno je 1324. godine.

U katedrali su kroz stoljeća slavljena misna slavlja, sakramenti, molitve, pobožnosti, „na izgradnju pojedinaca, obitelji i raznih zajednica. Brojni duhovni, molitveni susreti ugradili su se u baštinu katedrale i brojnih vjernika tijekom povijesti koji su dolazili u svoju katedralu i otvarali se Bogu, njegovoj prisutnosti, Božjoj Riječi i svetinjama“, poručio je don Josip, rekavši kako Crkva želi da se na poseban način obilježi posveta crkve, u župi i u biskupiji.

Arhitekt Ćiril Iveković rekao je da je „katedrala sv. Ivana u Trogiru za meditaciju, šibenska katedrala sv. Jakova da je za gledanje, a zadarska katedrala sv. Stošije da je za doček kraljeva“, podsjetio je Pinčić, rekavši da je zadarska katedrala dio i hrvatske povijesti. Bila je rušena i razarana kroz stoljeća, a u novijoj povijesti granatirana i u Domovinskom ratu.

Naime, 18. studenoga 1991., katedralu sv. Stošije srbijanski agresor pogodio je u zračnom napadu dvjema raketama koje su probile i oštetile dio njenog krovišta, dio galerije (matroneja) te tadašnje orgulje majstora Antona Jenka. Od 2010. g., u zadarskoj katedrali postavljene su treće po redu najveće orgulje u Hrvatskoj, iz njemačke radionice Eisenbarth.

„Na vremeniti način, katedrala je spomenik svoga vremena koja je doživjela lijepe i ružne događaje, pa i ratne od kojih ni ona nije bila pošteđena, ni u najnovije vrijeme, za vrijeme Domovinskog rata.

Već 740 godina susrećemo se sa svojim narodom u katedrali sakramentalno, molitveno i u zajedništvu slavimo razne događaje s Bogom. U katedrali se posvećuje zajedništvo u vjeri. Svaka crkva na poseban način izražava zajedništvo s Bogom. Crkva je najljepša kada smo mi, ljudi u njoj, sabrani oko Božje Riječi i njegovog Kruha“, rekao je don Josip, podsjetivši na riječi blagopokojnog nadbiskupa Marijana Oblaka: „Crkva je najljepša kada si ti u njoj“.

Istaknuvši da se tišinom i sabranošću u katedrali nastoji sačuvati sakralnost toga prostora, Pinčić je rekao da je  katedrala simbol grada i simbol novog Jeruzalema. Podsjetio je kako se kod posvete nove crkve stave križevi na zidove na sve četiri strane crkve, u znak jednoga grada ili 12 oznaka, kao što je bilo u jeruzalemskom hramu.

„Prvi kršćani okupljali su se u svojim domovima, slavili su euharistiju na dan smrti pokojnika, mučenika, na mjestu gdje su bili pokopani. Redovita euharistijska slavlja u prvim vremenima Crkve nisu se slavila u crkvama, nego u obiteljskim kućama. To je bio početak života Crkve u ranokršćansko vrijeme, za vrijeme progona kršćana. Nakon Milanskog edikta 313. g. počele su se graditi crkve, pa i Lateranska bazilika, stolna crkva Pape u Rimu“, podsjetio je don Josip.

Potaknuo je na molitvu Gospodinu „da se mi, živa Crkva, okupljamo i da dolazimo redovito slaviti Gospodina koji je jedini kamen temeljni. Neka bude zaglavni kamen kojega nitko neće pomaknuti iz središta našeg života, nego ćemo na njemu izgrađivati svoj katolički identitet“.

Poželio je da nam godišnjica posvete katedrale bude poticaj da s više ljubavi i vjere dolazimo u nju i molimo za naše obitelji i sve što nam je na srcu.

„Čestitamo rođendan katedrali, jer posveta katedrale je dan kad slavimo njen rođendan. To je časna i sveta uspomena ‘naše starice’ koja pod svojim svodovima, veličinom i ljepotom grli sve naše župne crkve u Nadbiskupiji.

Na katedralu gledamo kao na svoju majku. Ne sjećamo se samo događanja prije više od sedam stoljeća, nego želimo osvijestiti vjeru u Krista koji nas sabire oko biskupa na poseban način u stolnoj crkvi, jer u njoj stoluje nadbiskup. Katedrala je središnja crkva Zadarske Crkve, da budemo jedno, da u nama poraste svijest da je Gospodin naša glava“, poručio je katedralni župnik Pinčić.

Sarkofag u kojem su zemni ostaci sv. Stošije dao je izraditi zadarski biskup Donat koji je svetičine moći 810. g. donio iz Carigrada u Zadar i nalazi se u sjevernoj apsidi lijeve lađe katedrale gdje su i ostaci fresaka. U toj lađi nalazi se i grobnica zadarskih nadbiskupa, u kojoj su pokopani zadarski nadbiskupi Mate Garković, Marijan Oblak i Ivan Prenđa.

Osnovni podaci o arhitekturi katedrale sv. Stošije

Katedrala sv. Stošije datira iz tri razdoblja: ranog kršćanstva, iz 9. st. te iz 10., 11. i 12. stoljeća. Na prijelazu 12. / 13. st. bila je obnavljana i ponovno uspostavljena za redovitu liturgiju.

Zadarska katedrala izgrađena je u dva navrata, od 9. do 13. st., na temeljima starokršćanske bazilike iz 4. stoljeća. Prvotno je bila posvećena apostolskom prvaku sv. Petru, a od 9. st., otkad se u njoj nalaze moći sv. Stošije, prvostolnica nosi naziv ranokršćanske mučenice sv. Stošije.

Zadarska katedrala je najveća crkva u Dalmaciji, trobrodna romanička katedrala s prepoznatljivom rozetom na svom pročelju. Ima kasnoromaničke portale, a u gornjem dijelu malene arkade sa stupićima. Pohodili su je pape Aleksandar III. 1177. g., a Ivan Pavao II. 2003. g. za svog pohoda Zadru došao je u papamobilu ispred vrata katedrale i uputio blagoslov.

U monumentalnoj unutrašnjosti katedrale središnja lađa je tri puta šira od bočnih, a odijeljena je kamenim stupovima i pilonima. Ispod povišenog prezbiterija nalazi se kripta iz 12. stoljeća.

Korska sjedala u prezbiteriju u stilu cvjetne gotike izradio je Matej Morozan (1418. – 1450.). Nad glavnim oltarom je ranogotički ciborij iz 1322., a iza njega kamena katedra zadarskog nadbiskupa iz 13. stoljeća. Nad bočnim lađama nalazi se matronej.

U katedrali su pokrajnji oltari sv. Sakramenta, zatim oltar za relikvije na čijoj su unutrašnjoj strani vrata u reljefu ispisani nazivi 21 relikvije iz riznice zadarske katedrale koje su se nekad tu čuvale, a sada se te relikvije nalaze u Stalnoj izložbi crkvene umjetnosti Zadar; na lijevoj strani bočne lađe su oltari sv. Dominika, Duša u čistilištu i Srca Isusova.

Oltar sv. Sakramenta je izradio kipar A. Viviani 1718. g., bogato ukrašen stupovima i kipovima. Nad svetohraništem je Bogorodica s mrtvim Kristom u krilu. Sa strana su kipovi Mojsije i Ilije, a na krilima kipovi četvorice evanđelista, niže likovi kreposti i na antipediju Janje Božje.

Mramorni oltar sv. Dominika sa slikom sveca prenesen je iz istoimene zadarske crkve; oltar Duša u čistilišta izgradio ga mletački kamenoklesar Pietro Onega 1805., a oltarna slika je od Jakova Palme Mlađeg.

Šesterolisna krstionica iz 6. st. srušena je do temelja u savezničkim bombardiranjima 16. prosinca 1943. godine. Faksimilno je obnovljena 1989. godine.

Sakristija se naziva i kapelom sv. Barbare. Njeni zidovi i apsida su najstariji dijelovi katedrale, kao i podni mozaik u njoj s prikazom dva jelena, iz prve polovice 5. stoljeća.

Na lijevom rubu pročelja katedrale ugrađen je lav, a na desnom bik, simboli evanđelista Marka i Luke. U luneti glavnog portala je gotički reljef Bogorodice s Djetetom, desno je sv. Stošija, a lijevo sv. Krševan.

Uz bogati portal izrađene su figure četvorice apostola u grubom reljefu. U luneti lijevog portala je mistično janje, a na konzolama uz lukove motiv Navještenja: anđeo i Marija, koji su stariji od portala. U luneti desnog portala je samo mistično janje.

Zvonik zadarske katedrale građen je u dva navrata. Prizemlje i prvi kat zvonika katedrale izgrađeni su 1452., za vrijeme nadbiskupa Vallaressa, dok je gornje katove od 1890. do 1894. gradio engleski arhitekt Thomas Graham Jackson. Na ravnoj zidnoj plohi su stilizirani biljni mozaički ukrasi, a vijenci koji dijele katove istaknuti su mrežastim ukrasom. Na vrhu zvonika je visoka  osmerostrana piramida s mjedenim kipom anđela.

Ines Grbić