Hrvatska
KOŠTAJU K’O SUHO ZLATO / Zašto su trešnje (pre)skupe? Uzgajivač: “Urod je loš, a ovo su glavni razlozi”
Koncem veljače na tržnice u Zagrebu i drugim gradovima stigle su prve trešenje. Naravno, iz uvoza pa su i cijene bile uvozne i vansezonski vrtoglave – 35 eura za kilogram.
Mnogi su tada preračunavali kakav se ručak mogao pojesti za tu cijenu u restoranu.
Danas, tri mjeseca kasnije, kada je već počela sezona domaćih trešanja, cijene su umjerenije, ali i dalje visoke u odnosu na drugo voće. Na zagrebačkom Dolcu proteklih su dana kaštelanski hruštevi koštali 16 eura za kilogram, dok su domaće sa zagrebačkog područja koštale oko 10 eura. U Rijeci su ovih dana 12 eura, a u Osijeku 8 eura za kilogram.
Berba uranila zbog klimatskih promjena
Iako je to puno manje od onih uvoznih iz veljače, i dalje se doima skupim platiti desetak eura za kilogram voća.
Kakav je ovogodišnjni urod trešanja i zašto koštaju “kao suho zlato”, objsnio nam je Zlatan Kljaković Gašpić, uzgajivač iz Zagreba, vlasnik OPG-a Trešnja i predsjednik udruge ZG trešnja.
“Ove godine, u odnosu na prethodne, berba je uranila za dva tjedna. To je posljedica klimatskih promjena koje su proteklih godina bile vrlo nagle. Većina kontinentalnih uzgajivača ima jako loš urod jer je u vrijeme cvatnje trešanja bilo više od 25 dana lošeg vremena”, kazao je.
Loše vrijeme, kaže, podrazumijevalo je da su dnevne temperature rijetko prelazile 12 stupnjeva, što nije odgovaralo pčelama, bumbarima i ostalim insektima koji oprašuju cvijet trešnje.
“Pčela ne leti kada je temperatura niža od 12 stupnjeva. Vjetrovi su tih dana bili od 8 do 11 metara u sekundi, dakle olujni, a pčela ne leti kada puše brže od 6 metara u sekundi. I povrh svega, stalno su lijevale kiše. Kod nas je uglavnom oprašivač europska divlja pčela, takozvana samica, koja ne leti u rojevima. I ne leti po kiši.”
“Svaka sorta trešnje ima svoj dan”
Kljaković Gašpić, koji je diplomirani agronom od 1978. godine, uzgojem trešanja bavi se već 23 godine. Uzgaja oko 25 sorti trešanja te objašnjava da prosječne sorte obično cvatu šest do osam dana, a neke iznimno do 14 dana. Ako se dogodi da je vrijeme u tom razdoblju cvatnje loše, tada i urod biva lošiji.
“Svaka sorta ima svoj dan. Ako određenog dana trešnja ne dobije pčelu, izostane kvalitetno oprašivanje i nema uroda. To je glavni razlog smanjenog uroda ove godine. Drugi razlog bile su tri noći s mrazom početkom travnja, a kod trešnje već na -1,5 stupnjeva Celzijevih počinju štete, dok su na -2 stupnja štete već ozbiljne. Najavljuje se da će od ove subote biti najmanje dva tjedna lijepog vremena pa bi sorte koje tada dolaze mogle dobro proći”, kaže.
Uzgajivači diljem Europe u problemima
Uzgajivači trešanja diljem Europe, naročito južne i jugoistočne, ove godine su u problemima.
“Talijani jedva da imaju za svoje tržište. Španjolci isto imaju smanjeni urod, ali oni gotovo sve izvoze u Njemačku gdje postižu nevjerojatne cijene jer trešanja nedostaje na tržištu. Grčka i Turska također imaju smanjene urode. Kada je početkom travnja stogla ciklona iz Skandinavije, Hrvatsku je tek rubno okrznula pa smo relativno dobro prošli za razliku od Grčke, Turske, Srbije… Njihove štete su velike i teško da će imati za izvoz. Kod nas je ove godine bilo trešanja iz Italije, na početku i iz Španjolske (to su bile one skupe iz veljače, nap.a.) te nešto sitno iz Grčke i Turske”, objasnio je naš sugovornik.
“Iako su u tim zemljama imali smanjeni urod pa nisu imali dovoljno ni za svoje tržište, da ne naruše poslovnu suradnju simbolično su davali u izvoz po pola palete. Zato su cijene bile tako visoke. Zapravo, na našem tržištu nema pritiska uvozne trešnje”, dodao je.
“Cijenu formira tržište, mi se prilagođavamo”
Cijene trešanja na domaćim tržnicama i u trgovinama mnogima su previsoke čak i sada kada se mogu kupiti po desetak eura za kilogram.
“Cijena je takva kakva je, ja je ne formiram. Formira je tržište, a mi uzgajivači se prilagođavamo. Kad mi dođu ljudi kupiti nekoliko kilograma, prodam im po veleprodajnoj cijeni plus jedan ili dva eura. Pa kada su u gradu bile 20 eura za kilogram, ja sam ih na plantaži (u Mijakovcu kod Svete Helene, nap.a) davao za 11 do 12 eura. Sada je i u gradu cijena pala na nekih 8 do 10 eura za kilogram. S tim da govorim o visokokvalitetnoj trešnji, krupnog kalibra”, kaže.
“Nema tu velike love, samo pristojne zarade”
Ozbiljan uzgoj trešanja u Hrvatskoj, kaže, posljednjih se godina sveo na Istru gdje se puno sadi i na područje oko Zagreba te nešto manje u Ravnim kotarima u Dalmaciji.
“Udruga kojoj sam na čelu prije četiri godine imala je 23 hektara zasada trešanja, a sada ih ima devet. Tada nas je bilo 13 uzgajivača u udruzi, a sada nas je ostalo šest. To više nije posao kao nekad. Nikad to i nije bio veliki biznis. Nije bila velika lova, ali se na kraju sezone moglo prostojno zaraditi – pet, šest pa i deset tisuća eura, što je unutar obitelji super zarada. Sada više nije tako”, kazao je naš sugovornik.
Donosimo vremensku prognozu meteorologinje Tee Blažević
Umjereno do pretežno je oblačno diljem Hrvatske, kiše ima na dijelu obale, u Gorskom kotaru i Lici, stoga se na mjestima vozi po mokrim i skliskim kolnicima te vozače pozivaju na oprez iz Hrvatskog autokluba. U nastavku četvrtka bit će sunčanih razdoblja, no treba računati na kišu i pljuskove uglavnom duž Jadrana i uz Jadran.
I petak će biti nestabilan, treba računati na kišu i pljuskove mjestimice na Jadranu i uz njega. No, bit će i sunčanih razdoblja, osobito poslijepodne kad se izdigne magla u unutrašnjosti.
Tijekom subote i nedjelje bit će tmurnije u unutrašnjosti, što zbog magle što zbog niskih oblaka koji će se uglavnom dulje zadržavati. Sunčanije će biti na Jadranu.
Novi tjedan počet će uglavnom suho, no već potkraj utorka će uslijediti jače pogoršanje vremena.
Hrvatska
Hrvatskom hara jako zarazan soj gripe H3N2: “Vrlo vjerojatno je većina liječnika potrošila predviđene doze”
Gripa ove godine stigla je ranije i širi se brže nego inače. U Hrvatskoj dominira soj H3N2, koji se lakše prenosi, a u posljednjih tjedan dana prijavljeno je više od sedam tisuća novih slučajeva.
Gripa stigla ranije, brojne ordinacije bez zaliha
Iako iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo poručuju da cjepiva u sustavu još uvijek ima, u brojnim ordinacijama obiteljske medicine zalihe su već potrošene.
“Oboljelih od gripe, što je nešto neuobičajenije nego što je inače. Znači, inače bi gripa dolazila krajem 12. mjeseca, a sad već krajem 11. smo počeli bilježiti slučajeve gripe i u pravilu zadnjih tjedan dana je prijavljeno preko 7.000 novooboljelih osoba, što u konačnici čini da sad imamo preko 14.200 prijava oboljenja od gripe”, otkriva epidemiologinja Vesna Višekruna.
Cjepiva ima dovoljno
Sezona cijepljenja započela je još sredinom listopada, a velik dio raspoloživih doza već je iskorišten. Iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo poručuju: razloga za paniku nema, cjepiva u sustavu još uvijek ima.
Kako govori Višekruna, cjepiva nabavljenog putem centralnog distribucijskog sustava, još uvijek ima dovoljno. “Započeli smo cijepljenje sredinom 10. mjeseca. Distribuirano je prema županijama. Županija je dalje prema svojim liječnicima u primarnoj zdravstvenoj zaštiti.
Vrlo vjerojatno je većina liječnika potrošila one predviđene doze koje jesu bile za njihove pacijente, no cjepiva još uvijek ima, tako da se može naručiti. Preporučljivo je da se osobe jave u svoje zavode za javno zdravstvo, da provjere situaciju na terenu, ali cjepiva još uvijek ima”, savjetuje epidemiologinja.
Ipak, dio građana žali se da cjepivo ne mogu dobiti kod svojih obiteljskih liječnika. U pojedinim ordinacijama zalihe su već potrošene, pa se pacijente upućuje na zavode za javno zdravstvo.
Smanjen interes za cijepljenje u post-covid eri
“Morala sam naručiti već ove godine za iduću, a potom smo dobili još nekih 30 dodatnih doza. Pacijenti koji su u međuvremenu čekali na te dodatne doze, a željeli su se cijepiti, otišli su na Hrvatski zavod za javno zdravstvo i na Nastavni zavod, Andrija Štampar, i ondje se već procijepili.
Sada kada smo dodatne doze potrošili, više tu i tamo se netko sporadično javi da bi se cijepio i njega onda uputimo na Nastavni zavod za javno zdravstvo, Andrija Štampar, jer ne bismo željeli da nam propadnu doze naručene, a zapravo više nema nekog velikog interesa za cijepljenje”, kazala je opisujući situaciju na terenu Nataša Toskić, liječnica obiteljske medicine.
Manjak cjepiva u pojedinim ordinacijama nije posljedica nestašice, već slabijeg interesa prethodnih godina, pa su liječnici naručivali manje doze nego ranije.
“Cijepila sam otprilike 320 svojih pacijenata. Ove godine je interes veći nego što je bio u protekle 3-4 godine, ali još uvijek manji nego što je bio prije pandemije COVID-a”, kazala je Toskić.
Vjeruju li građani struci?
I dok jedni i dalje bezrezervno vjeruju struci, drugi gripu smatraju bezazlenom bolešću i sumnjaju u opravdanost cijepljenja.
“Mislim sve najbolje o cjepivima, ali nisam se cijepila. Planiramo ja i suprug otići kod doktorice opće prakse”, kazala je jedna sugrađanka, dok druga dodaje:
“Čula sam da je ove godine gripa pojačana, no ne planiram se cijepiti, nadam se izbjeći.”
Liječnica Toskić ističe: “Moj savjet je uvijek bio svim mojim pacijentima – cijepite se. Bolje je cijepiti se pa dobiti možda slabiji oblik virusa”, inzistira.
Tko se želi cijepiti, još uvijek stigne, a termine je nabolje provjeriti kod nadležnog zavoda za javno zdravstvo, ako liječnik više nema doza.
Državni inspektorat objavio je obavijest za potrošače o povlačenju više proizvoda.
Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda sa sljedećim LOT brojevima i rokovima trajanja: – PEČENI SLATKI KEKS S BADEMOM AMARETTI 175g SAPORI, s naznakom najbolje upotrijebiti do: 18.03.2026. (Lot L 355077 2), 02.05.2026. (Lot L355122 1), 04.07.2026. (Lot L 355185 2), 25.08.2026. (Lot L355237 1) , 03.09.2026. (Lot L 355246 1) , 20.10.2026. (Lot L 355293 1), proizvođača Colussi S.p.A., Milan, IT zbog povišene razine cijanovodične kiseline.
Proizvod nije u skladu s Uredba (EZ) br. 178/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. siječnja 2002. o utvrđivanju općih načela i uvjeta zakona o hrani, osnivanju Europske agencije za sigurnost hrane te utvrđivanju postupaka u područjima sigurnosti hrane.
Detalji o povlačenju i opozivu proizvoda dostupni su i na web stranici subjekta.
Podaci o proizvodu:
Proizvođač: Colussi SpA., Italija
Maloprodaja: NTL d.o.o., Soblinec, Hrvatska
Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima
Državni inspektorat Republike Hrvatske također obavještava potrošače o opozivu proizvoda sa sljedećim LOT brojem i rokom trajanja: “Aptamil AR 1, početna hrana za dojenčad (povećana regurgitacija), NETO: 400g, hrana za posebne medicinske potrebe, datum uporabe: 17.05.2026., LOT: 111444865“ zbog utvrđene povećane prisutnosti bakterije Bacillus cereus.
Proizvod nije u skladu s Uredbom Komisije (EZ) br. 2073/2005 od 15. studenoga 2005. o mikrobiološkim kriterijima za hranu i „Vodiču za mikrobiološke kriterije za hranu“..
Detalji o povlačenju i opozivu proizvoda dostupni su i na web stranici subjekta.
Podaci o proizvodu:
Dobavljač: Nutricia Export BV, Lange Kleiweg 6, RIJSWIJK, Nizozemska
Distribuira na tržištu RH: AWT International d.o.o., Zagreb, Slavonska avenija 52a
Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima.
Liječnica otkrila simptom koji pokazuje imate li covid ili gripu
PROGNOZA / Kiša tek u dijelu zemlje, evo kad je izgledno jače pogoršanje
Hrvatskom hara jako zarazan soj gripe H3N2: “Vrlo vjerojatno je većina liječnika potrošila predviđene doze”
Horoskop za 18. prosinca 2025.
IZ NADBISKUPIJE / Nadbiskup Zgrablić predvodi polnoćku u katedrali, te mise na Božić i na staru godinu
ŠPICA!
PLANIRAJTE NA VRIJEME / Danas u Zadru rade samo ove trgovine…
Poskupljuje struja! Ovo su nove cijene
FOTOGALERIJA S ADVENTA / Rišpet & Jonathan
FOTOGALERIJA / Promenada sv. Lucije
VIDEO / Klapa Puntamika donosi toplu božićnu priču u pjesmi “Božić je u svitu”
(FOTO/VIDEO) Zadarski band aid okupio se nakon 31 godinu i zapjevao pjesmu “Božić u Zadru”
(VIDEO) A CAPPELLA POSLASTICA / A.K.A. Crescendo predstavlja novi cover – “Božić dolazi” uz mlade zadarske glumce
PJESMA KOJA SPAJA DVA GLAZBENA SVIJETA / Željko Samardžić & Duško Lokin donose novu pjesmu “Maestral”
