ZADAR / ŽUPANIJA
DANI OTVORENIH VRATA – FOTOGALERIJA / Klasična gimnazija u Zadru promijenila naziv u ‘Katolička gimnazija Ivana Pavla II.’
Na otvaranju manifestacije ‘Dani otvorenih vrata’ Katoličke gimnazije Ivana Pavla II. Zadar u ponedjeljak, 19. svibnja, u sportskoj dvorani te škole, predstavljeno je više noviteta i promjena u djelovanju te najstarije odgojno – obrazovne ustanove u Zadarskoj županiji.
Klasična gimnazija Ivan Pavao II. promijenila je svoj naziv u Katolička gimnazija, jer se uz dosadašnji klasični smjer i od 2022. godine opći smjer, od 2025. / 26. školske godine može upisati i prirodoslovni smjer. S novim imenom, cjelovitije su predstavljena sva tri programa škole. Ponosni na tradiciju klasičnog i općeg obrazovanja, a svjesni potreba modernog obrazovanja, u duhu potreba vremena u kojem živimo, klasičnom i općem smjeru pridružili su prirodoslovni. S novim smjerom i imenom škole povezani su prošlost i budućnost i otvoreno novo poglavlje u njihovom djelovanju i poslanju škole.
Ivana Miočić, prof. Hrvatskog jezika u gimnaziji koja je vodila kroz program proslave, podsjetila je na višestoljetne temelje te škole koja je djelovala pod nazivima: Seminario Florio, Seminarium archiepiscopale illyricum, Seminarium illyricum totius Dalmatiae, Seminarium theologicum latinum, Nadbiskupsko sjemenište u Zadru, Bogoslovno učilište u Centralnom sjemeništu, Institutum Theologicum Centrale Jadrense, Piccolo seminario Zmajevich, Nadbiskupska klasična gimnazija te Klasična gimnazija Ivana Pavla II. s pravom javnosti.
Ivan Pavao II. naslovnik je i zaštitnik te škole već 20 godina. Taj Veliki papa je 9. lipnja 2003. godine za svog pohoda Zadru blagoslovio i kamen temeljac za izgradnju nove zgrade Gimnazije, jer je Klasična gimnazija pod različitim nazivima stoljećima djelovala u sklopu zgrade sjemeništa ‘Zmajević’ u Zadru.
„Svim tim nazivima se ponosimo i donijeli su identitet školi, mijenjali je k boljem, činili je čvršćom, ali su i nazivi koji nose slike vremena koje je škola suvereno i s vjerom u Isusa Krista prevladavala. U vremenu kad se svijet bori s krizama identiteta na svim razinama, strahom, nestabilnošću u svim aspektima života, školi dajemo naziv koji je vjekovima bio njen atribut i uistinu je bio njen jedini pravi naziv – ona više nije samo simbolički i nadimkom ‘katolička’, ona je sada punim nazivom Katolička gimnazija Ivana Pavla II.“, istaknula je Miočić, rekavši da se novim nazivom škole simbolički „zatvara jedno dugo poglavlje, a otvara drugo, novo, autentično, uvijek povezano s tradicijom i duhom naše škole“.
U Gimnaziju se 1997./98. šk. godine upisao prvi vanjski učenik, da školu nisu više pohađali samo sjemeništarci i kandidati na putu za svećeništvo, nego i mladići i djevojke koji se žele školovati u duhu općeljudskih, kršćanskih vrijednosti.
Nakon gotovo trostoljetnog boravka u okrilju Nadbiskupskog sjemeništa ‘Zmajević’, 18. svibnja 2005. godine novu školsku zgradu gimnazije blagoslovio je zadarski nadbiskup Ivan Prenđa, a u rujnu te godine u novu školsku zgradu ušla je nova generacija učenika. Nakon naziva Nadbiskupska klasična gimnazija, krajem 2005. godine nadležno Ministarstvo prosvjete i športa RH odobrilo je preimenovanje Nadbiskupske u Klasičnu gimnaziju Ivana Pavla II.
Don Ante Dražina, ravnatelj gimnazije, rekao je da se škola zbog novouvedenog općeg i prirodoslovnog smjer nije više mogla zvati ‘klasična’, jer može netočno navesti mlade koji smjer žele upisati. Ime ‘klasična’ više ne određuje sasvim ono što se u školi događa. Atribut katolička ima većina osnovnih i srednjih škola u Hrvatskoj čiji su osnivači biskupije i redovničke zajednice.
Dražina je najavio nastavak kvalitetnog obrazovanja, kršćanskog odgoja te širi spektar obrazovnih mogućnosti i dobre pripreme za upis na fakultete. Zahvalio je organizaciji Renovabis i osnivaču Zadarskoj nadbiskupiji koji su ove godine uložili puno financijskih sredstava u opremanje praktikuma fizike, kemije i biologije i novu informatičku učionicu.
Prirodoslovni smjer kreativno su predstavili profesori Neven Nižić, prof. Engleskog i Talijanskog jezika i Ratko Rušev, prof. Povijesti. Prof. Damir Sikirić predstavio je novi školski logo čiji je autor Paško Ivanović, a kojeg su između više rješenja, tajnim većinskim glasovanjem, izabrali učenici.
U logu je lađa s križem kao jarbolom. Lađa je biblijski simbol koji predstavlja Crkvu, vjeru i putovanje. U kontekstu katoličke škole, lađa simbolizira obrazovni put kao plovidbu prema znanju i duhovnom rastu. Križ podsjeća na vezu između vjere i obrazovanja te vodi učenike u pravom smjeru kroz izazove života.
Knjiga u obliku valova simbolizira da je znanje dinamično, prilagođava se izazovima modernog društva, utemeljenog na vjeri. Knjiga predstavlja obrazovanje, znanje i mudrost, temeljne vrijednosti obrazovnog sustava. Valovi simboliziraju dinamiku učenja, proces koji zahtijeva kretanje i prilagodbu, kao što se valovi kreću i mijenjaju.
Krug koji okružuje lađu i knjigu je simbol cjelovitosti, beskonačnosti i zajedništva, simbolizira zajedništvo među učenicima, nastavnicima i ujedinjenje kroz vjeru.
Natpis ,,Zajedno stvarajmo bolji svijet’’, što je i geslo škole, naglašava misiju škole da obrazovanjem, vjerom i zajedničkim radom doprinosi izgradnji boljeg društva.
Predstavljena je i nova mrežna stranica škole, www.gimnazija-ivanapavla.hr, na kojoj se nalaze sve obavijesti, informacije, događaji, projekti i dokumenti glede djelovanja škole.
a učenici su predstavili i 21. broj svoga školskog lista ‘Bolji svijet’, u kojem su tekstovi i fotografije gimnazijalaca, pod vodstvo prof. Damira Sikirića. List je puno puta bio predstavljen i na državnoj razinu smotre LiDraNo.
Tijekom ‘Dana otvorenih vrata’, koji traju do petka, 23. svibnja, će se održati radionice iz svih školskih predmeta: iz Engleskog jezika, klasičnih jezika: Latinskog i Grčkog, Informatike, Kemije, Informatike, Biologije, Matematike, Fizike i Kemije.
Zainteresirani za upis u tu školu mogu se doći informirati o školi svakog dana od 11 do 16 sati.
Gimnaziju pohađa 283 učenika, a u prve razrede od 2025./2026. šk. godine će biti upisana 72 učenika, po 24 učenika u tri razredna odjela i tri smjera. Kao i do sada, svi oblici nastave: redovita, fakultativna, dopunska i dodatna, izvannastavne aktivnosti te pripreme za maturu održavat će se u jutarnjoj smjeni.
„Osnovno što školu čini školom nisu zidovi ni izvanjske nagrade. Školu čine djeca, učenici i oni koji ih svojim rukama i riječima grade u suverene, učene i dobre ljude – profesori. Zato želimo posebnu počast odati našim bivšim kolegama profesorima koji su ostavili nemjerljiv trag u školi, koji su svojim trudom, upornošću, ponekad strogim, ali evanđeoskim riječima odgojili i podučili brojne generacije naše škole, bez obzira pod kojim je imenom tada poznavali“, rekla je Miočić.
U tom duhu, nadbiskup Zgrablić uručio je zahvalnice troje umirovljenih profesora koji su dugogodišnjim radom ostavili veliki trag u gimnaziji: Mireli Zubčić, prof. Hrvatskog jezika, Mati Ljubičiću, prof. Likovnog odgoja i Branku Perinčiću, prof. Tjelesnog odgoja.
Tijekom programa, nastupio je i školski zbor pod vodstvom prof. Grge Ivkovića.
„Ponosni smo na sva ostvarenja naših učenika, sve projekte, izvannastavne aktivnosti, grupe i sekcije, suradnje s ostalim školama i institucijama, Sveučilištem u Zadru, a osobito na tri školska humanitarna fonda te duhovne obnove učenika i djelatnika škole.
Nastojimo od učenika stvoriti suverene pojedince koji će svojim sposobnostima i odgojem uljepšavati svijet. Pod okriljem i blagoslovom sv. pape Ivana Pavla II., i dalje ćemo stvarati bolji svijet, truditi se odgajati i obrazovati mlade ljude kako bi oni svojim idejama stvarali svijet na evanđeoskom humanizmu i civilizaciji ljubavi koja je izrasla iz Kristovog života i učenja. Nastavimo i dalje zajedno stvarati bolji svijet“, potaknula je Miočić.
Prisutnim učenicima, profesorima, djelatnicima i prijateljima škole prigodnim govorom obratio se i zadarski nadbiskup Milan Zgrablić.
Prisutnim učenicima, profesorima, djelatnicima i prijateljima škole obratio se i zadarski nadbiskup Milan Zgrablić. Posebnost te škole je cjeloviti kršćanski odgoj i treba biti „više od obrazovne ustanove: prostor rasta, sigurnosti i usmjerenja, gdje se vjera i razum ne suprotstavljaju, već nadopunjuju. To se želi ostvariti kroz duhovni odgoj koji pomaže mladima u izgradnji osobnog odnosa s Bogom, kršćanski moralni odgoj u ispravnim stavovima prema dobru i zlu, istini i pravednosti, slobodi i odgovornosti, u skladu s evanđeljem Isusa Krista; kroz intelektualni razvoj koji pomaže kritičko razmišljanje i etično korištenje znanja, emocionalni i psihološki razvoj kroz razgovor i zajedništvo, da učenici znaju kako se nositi kroz krizna razdoblja. Važan je i socijalni odgoj za uključenost u zajednicu kroz liturgiju, karitativne i volonterske akcije. Tako učenici uče služiti drugima, razvijaju osjećaj pripadnosti i uče kako mijenjati svijet“, rekao je mons. Zgrablić. Istaknuo je da gimnazija „ne želi nametati nikakvu ideologiju, već pratiti, voditi i učiti učenike kako prepoznati Istinu, birati Dobro, donositi zrele odluke i pronaći svoj životni poziv“.
U skladu s riječi ‘katolički’, koja na grčkom znači univerzalan, sveobuhvatan, škola njeguje otvorenost prema cjelini osobe, njeno tijelo, razum, srce, dušu i savjest. Grčki izraz ‘gymnasion’ u antičko doba označavao je mjesto tjelesnog, intelektualnog i moralnog odgoja, podsjetio je nadbiskup.
„Katolička gimnazija obrazuje za život s vjerom, s Bogom Isusa Krista, znanjem i odgovornošću, usmjereno prema istinskoj slobodi i služenju drugima. Gimnazija nije samo prostor znanja, nego i oblikovanja karaktera, duha i odnosa prema drugima“, poručio je nadbiskup, poželjevši da školu i dalje u radu nadahnjuje primjer sv. Ivana Pavla II., koji je volio mlade i Hrvatsku.
Ines Grbić
Udruga mladih Bokanjac i Mjesni odbor Bokanjac još su jednom pokazali kako lokalna inicijativa može imati stvaran i dugoročan učinak. Kao rezultat humanitarnog Adventa koji su u prosincu 2025. zajednički organizirali, jučer, 31. siječnja, Udruzi ZARATINIĆI uručena je donacija u iznosu od 5.000 eura, namijenjena nabavi komunikatora za djecu s teškoćama u komunikaciji.
Donaciju je u ime Udruge mladih Bokanjac uručio Josip Mrkić, a susret je održan u neformalnoj i prijateljskoj atmosferi, uz kratko druženje s djecom i roditeljima. Time je simbolično zaokružen jedan projekt koji je započeo jednostavnom, ali jasnom idejom – učiniti nešto dobro za svoju zajednicu i istovremeno pomoći onima kojima je pomoć najpotrebnija.
Humanitarni Advent na Bokanjcu bio je višednevna inicijativa koja je okupila mještane svih generacija. Osim što je obogatio adventsko vrijeme u kvartu, imao je i jasnu humanitarnu svrhu. Sav prikupljeni prihod odlučeno je usmjeriti Udruzi ZARATINIĆI, koja kroz projekt komunikatora djeci bez govora omogućuje izražavanje, sudjelovanje u svakodnevnom životu i veću samostalnost.
Komunikatori nisu simbolična pomoć, oni su konkretan, specijaliziran alat koji za djecu bez verbalne komunikacije predstavlja glas. Putem njih djeca mogu izraziti osnovne potrebe, emocije, želje i misli, komunicirati s obitelji, vršnjacima i okolinom te aktivnije sudjelovati u obrazovanju i društvu.
Do danas je, zahvaljujući donacijama građana, udruga, tvrtki i lokalnih inicijativa poput ove s Bokanjca, prikupljeno više od 60.000 eura za komunikatore. Šestero djece već je dobilo svoj uređaj, ukupne vrijednosti 52.611 eura, dok još 22 djece trenutačno čeka sredstva kako bi i oni dobili priliku za komunikaciju.
U Udruzi ZARATINIĆI ističu kako ovakve suradnje pokazuju snagu lokalne zajednice i važnost solidarnosti na razini kvarta i grada. Donacija s Bokanjca još je jedan korak prema cilju, da nijedno dijete ne ostane bez mogućnosti izražavanja.
Primjer Udruge mladih Bokanjac i Mjesnog odbora Bokanjac potvrđuje da promjene ne moraju dolaziti odozgo, već često počinju upravo u susjedstvu, kroz zajedničku ideju, volju i konkretno djelovanje, stoji u objavi.
ZADAR / ŽUPANIJA
(FOTO) OKRUGLI STOL U ZADRU / Ramljak: Strašno je što prijatelj može napraviti prijatelju; Braš: Ovisnost o digitalnom svijetu teža je od ovisnosti o heroinu
Život djece i mladih, uključujući sve oblike zlostavljanja, pa i ono najteže seksualno, danas se odvija u digitalnoj sferi. Korporacije i algoritmi iskorištavaju našu pažnju, bore se da što duže gledamo u ekran, a u nekom trenutku djeca i mladi postaju žrtve, depresivni su, počinju razmišljati o suicidu, u strahu su i od počinitelja i od roditelja kojima se izbjegavaju povjeriti. U zadnjih sedam godina u Hrvatskoj bilježimo porast seksualnog zlostavljanja od 270 posto; samo prošle godine imali smo preko 500 slučajeva seksualnog nasilja nad djecom, a 10 tisuća predmeta čeka na rješavanje, bilo od seksualnih predatora, bilo od vršnjaka. Zastrašujuće je ono što prijatelj prijatelju može učiniti i zato se moramo educirati i komunicirati, jer je odnos između ljudi najbolja prevencija, istaknuo je voditelj Centra za nestalu i zlostavljanu djecu i Centra za sigurniji Internet Tomislav Ramljak na Okruglom stolu „Mentalno zdravlje mladih i sigurni Internet: Gdje je granica između stvarnog i virtualnog nasilja?”, održanom u Zadru u organizaciji Odjela za zdravstvene studije Sveučilišta u Zadru i Edukacijskog centra Europskoga instituta za medicinu usmjerenu prema osobi “Čovjek je čovjeku lijek”, u suradnji sa Zadarskom županijom i Gradom Zadrom.
Okrugli stol organiziran je kako bi se ukazalo na potrebu prevencije svih oblika digitalnog nasilja, edukacije djece, mladih, roditelja i stručnjaka te podizanja svijesti o sigurnom korištenju Interneta. Kao jedan od vodećih hrvatskih stručnjaka za online sigurnost i zaštitu djece na internetu Ramljak je govorio o problemima s kojima se susreće u svom radu i pozvao na angažman cijelog društva u ovom problemu koji se pojavio u posljednjih dvadesetak godina.
– Kada sam s kolegom koji je radio u policiji na takvim slučajevima krenuo s radom na ovoj problematici, u vrijeme kada je Internet bio u povojima, zaključio sam da će to biti problem budućnosti. Samo 20 godina kasnije sigurnost djece, pa i odraslih, najveći je izazov u digitalnoj tehnologiji. Mladima je telefon njihov prozor u svijet, kroz njega se zabavljaju, uče, imaju romantične odnose, a na kraju i proživljavaju krize u međuljudskim odnosima. Za razliku od prijašnjih problema, kada su stariji imali informacije koje su trebali prenositi mladima, sada stariji ne mogu pratiti trendove, mladi imaju informacije a mi ih moramo slušati, učiti i pokušati vidjeti postoje li simptomi problematičnih ponašanja te što sve društvene mreže i kanali serviraju našoj djeci. Edukacijski centri koji budu gledali unaprijed, poticali razvijanje međuljudskih odnosa i mentalno zdravlje, imat će veliku budućnost, rekao je Ramljak u uvodnom dijelu kojeg je moderirala Ivana Zrilić.
Pročelnica Odjela za zdravstvene studije i zamjenica voditelja Edukacijskog centra usmjerenog prema osobi „Čovjek je čovjeku lijek” doc. dr. sc. Klaudija Duka Glavor izrazila je zadovoljstvo što u radu okruglog stola sudjeluju duhovnici, psihijatri, psiholozi, neurolozi i sami mladi iz oratorija Don Bosco Zadar. Predsjednica Europskog instituta usmjerenog prema osobi prof. dr. sc. Marijana Braš rekla je da je tehnologija toliko napredovala da često mladi od 20 godina ne mogu pratiti djecu od 10 godina te je pozvala mlade na sudjelovanje na ovogodišnjem Svjetskom kongresu medicine usmjerene prema osobi koji će se održati u Liverpoolu s temom „Mladi i djeca”.
Voditelj Edukacijskog centra usmjerenog prema osobi „Čovjek je čovjeku lijek” prof. dr. sc. Veljko Đorđević rekao je kako Sveučilište u Zadru postaje pionir u preventivnim i rehabilitacijskim programima.
– Otvaramo teme Interneta, njegove zloporabe, načina kako odgajamo svoju djecu, što se događa u našim obiteljima, kako kao društvo na ovo reagiramo. Moramo se zapitati koliko podučavamo mlade koji ulaze u formativne godine, kako na njih utječemo ne samo kao nastavnici, nego i kao roditelji i cjelokupno društvo. Komuniciramo s virtualnim uređajima i mislimo da komuniciramo sa svijetom, izgubili smo odnos čovjeka prema čovjeku. Dok se ne vratimo odnosu među nama, gubit ćemo se, otići ćemo stranputicama. Ne možemo zaustaviti razvoj tehnologije ali možemo uputiti populaciju kako je koristiti, rekao je Đorđević.
Nakon uvodnih obraćanja uslijedio je Okrugli stol na kojemu su sudjelovali pročelnik Upravnog odjela za socijalnu skrb i zdravstvo Grada Zadra Mladen Klanac, Tomislav Ramljak, pročelnica Upravnog odjela za odgoj i školstvo Grada Zadra Tihana Biuk Magaš, pročelnik Upravnog odjela za hrvatske branitelje, udruge i demografiju Zadarske županije Josip Vidov, upraviteljica Područnog ureda Hrvatskog zavoda za socijalni rad Martina Čuljak Jovančević, upraviteljica Obiteljskog centra Zadarske županije Mila Špinderk, dugogodišnja voditeljica Odjela psihijatrije Opće bolnice Zadar Palmira Čveljo, predsjednik Zajednice sportova Zadarske županije i profesor kineziologije na Odjelu za zdravstvene studije Tonči Mašina, župnik župe Gospe Loretske u Arbanasima u Zadru i voditelj oratorija Don Bosco Zadar don Marko Majić Mazul, predstavnik studenata Odjela za zdravstvene studije Zvonimir Jurica te vjeroučiteljica Nikolina Glasnović.
U razmatranjima sudionika istaknuto je da su se djeca nekada mogla skloniti u obiteljski dom od svih nasilja, a danas su u njemu i dalje izloženi preko ekrana. Istaknuta je potreba dolaska do vrtića, jer roditelji pomoć u teškim trenucima podizanja djece nađu davanjem ekrana djeci, bilo za hranjenje ili kratki predah, ali se tada često izgubi pojam vremena. Traženje pomoći je znak hrabrosti a ne bespomoćnosti jer se rijetko događa da se nasilje ne ponovi, istaknuto je na Okruglom stolu. Ovisnost o digitalnom svijetu veća je od one o drogama, a posljedice mogu biti veće od ovisnosti o heroinu, istaknula je Braš.
Bilo je i pozitivnih primjera, pa je student Zvonimir Jurica rekao da ih se na Sveučilištu kontinuirano educira o mentalnom zdravlju i prepoznavanju simptoma onih koji imaju problem. Na studiju vlada topla atmosfera, a posebno je istaknuo rad Studentskog savjetovališta i profesorice Duka, koja s njima razgovara i daje im podršku.
Na Okruglom stolu kao jedan od velikih pozitivnih koraka istaknuto je skoro otvaranje Centra za sigurni Internet u Zadru, uz mobilni tim stručnjaka koji će pružati pomoć i edukaciju svima kojima je potrebna.
Udruga za promicanje hagioterapije – Zadar organizira tribinu “Kako tinejdžeru biti roditelj”.
Voditeljica Zrinka Šarić Marinović govorit će o tome što učiniti kad se osjećaš nemoćno i prestrašeno, što kad se tinejdžer povlači, izolira se i “tone”, kad ima agresivne ispade i prisilne misli…
Tribina će se održati u Multimedijalnoj dvorana Pomorske škole Zadar, u petak, 6.2. u 18 sati.
Ulaz je slobodan!
FOTO / Bokanjac prikupio 5.000 € za komunikatore djece Udruge ZARATINIĆI
(FOTO) OKRUGLI STOL U ZADRU / Ramljak: Strašno je što prijatelj može napraviti prijatelju; Braš: Ovisnost o digitalnom svijetu teža je od ovisnosti o heroinu
TRIBINA U POMORSKOJ ŠKOLI: Kako tinejdžeru biti roditelj
PROGNOZA / Stiže jugo, temperature rastu i do 15 °C: U nekim krajevima i do 50 litara kiše
300. OBLJETNICA DOLASKA ARBANASA U ZADAR / U sljedećem tjednu niz događanja. Donosimo program…
DIGITALNI ZDRAVSTVENI ASISTENT / Stiže ZdrAVKO. Bit će dostupan 24 sata dnevno, evo gdje ga pronaći i za što služi
WWW.CROLIBERTAS.HR / Uskoro nova naplata cestarine, od danas dostupna web stranica sa svim informacijama
ŠPICA!
Najopasnija hrana koju možete kupiti u trgovini – još gore je što mislite da je zdrava
FIBA WORLD TOUR / Hrvatska i Zadar postaju svjetska pozornica košarke! U naš grad stiže 14 najboljih 3×3 ekipa svijeta
(VIDEO) “PITI, JEST PIT!” / Zadarski autorski bend Elkan Florida ima novi singl
VIDEO / Zadarski blues rock trio Rich Man predstavlja debitantski album “Sound Attack”
VIDEO / Najduži most na svijetu: Pogledajte kako izgleda ovo svjetsko čudo i zašto vozači dobivaju napade panike
FOTO/VIDEO: Ines Jozić i Lovre Antišin pobjednici polumaratona Maslenica 2026
