ZADAR / ŽUPANIJA
PAG / S. Benedikta Halilović ponovno izabrana za opaticu benediktinskog samostana
S. Benedikta Halilović, dosadašnja opatica benediktinskog Samostana sv. Margarite u Pagu, ponovno je izabrana za opaticu toga samostana na redovitom kapitulu te ženske benediktinske zajednice održanom u paškom samostanu sv. Margarite u subotu, 24. siječnja.

Kapitulom koji je okupio paške koludrice s pravom glasa predsjedao je zadarski nadbiskup Milan Zgrablić, a sudjelovao je i monaški asistent o. Jozo Milanović iz benediktinskog Samostana sv. Kuzme i Damjana na Ćokovcu.
Kapitul je počeo svečanim misnim slavljem koje je u samostanskoj crkvi Navještenja Marijina predvodio mons. Zgrablić. Nadbiskup je istaknuo kako i najkraći evanđeoski ulomci, kao što je navješteno Evanđelje od toga dana, nose duboku poruku, jer „Božja riječ ne mjeri svoju snagu količinom riječi, nego dubinom istine koju otkriva“.
Govoreći o slici Isusa koji dolazi u kuću u kojoj se okuplja mnoštvo, nadbiskup je naglasio da Krist ne dolazi samo u neku povijesnu kuću, nego u kuću ljudskog srca, zajednice, Crkve i samostana. „Samostan je mjesto gdje Bog prebiva u svakodnevici: u molitvi, radu, tišini, sabranosti, odmakloj dobi, bolesti i skrivenim žrtvama te postaje prostor u kojem se pred Boga donose nade, patnje i vapaji cijeloga svijeta“, rekao je mons. Zgrablić.
Razmatrajući simboliku kuće koja postaje „tijesna“ kada u nju ulazi Krist, pojasnio je da ona ne označava „malenost“, slabost ili osiromašenje, nego obilje života, širinu srca i dubinu ljubavi.
„Kuća, poput srca, postaje tijesna kad u nju ulaze potrebe mnogih, jer Kristova prisutnost privlači ljudske boli, pitanja i nade. Takva ‘tjesnoća’ znak je duhovne plodnosti i otvorenosti Bogu, a ne vanjskog pada ili umanjene snage“, rekao je nadbiskup.
Naglasio je da Božja snaga ne ovisi o brojnosti osoba, fizičkoj snazi pojedinaca ili zajednice, o dobi i ljudskoj vitalnosti, nego o vjeri, poniznosti i ljubavi prema Bogu koje otvaraju prostor djelovanju Duha Svetoga. Podsjetio je na biblijske primjere u kojima Bog bira ono što je malo i naizgled slabo, kako bi pokazao da prava snaga dolazi od Boga. U tom kontekstu, mons. Zgrablić ohrabrio je zajednicu koludrica, poručivši da njihova molitva, ustrajnost i duhovno majčinstvo imaju neprocjenjivu vrijednost za Crkvu i svijet.

Govoreći o izboru opatice, nadbiskup je istaknuo da se ne radi samo o organizacijskom ili administrativnom činu, nego o duhovnom razlučivanju i traženju osobe koja će služiti zajednici po uzoru na Krista. „Opatica je pozvana osluškivati Duha Svetoga, štititi slobodu Božjeg djelovanja, poticati jedinstvo u ljubavi te održavati samostan otvorenim Kristu i potrebama ljudi“, poručio je mons. Zgrablić.
Zahvalio je sestrama za njihov „samozatajni, vjerni i često skriveni doprinos životu Crkve i što svojim životom postaju svjetlo u Crkvi, oslonac mnogima u molitvi i znak nade u svijetu koji traži Boga“. Istaknuo je da njihova molitva, žrtva, trpljenje, vjernost monaškim zavjetima i postojanost, predstavljaju duhovno blago koje nadilazi vidljive plodove.
Nakon mise, u kapitularnoj dvorani Samostana, nakon čitanja ulomaka iz Regule sv. Benedikta o izboru opatice i članaka Konstitucije Federacije benediktinskih monahinja u Hrvatskoj koji govore o izboru opatice, održan je izbor na kojem je s. Benedikta izabrana po drugi put za opaticu Samostana. Izabrana opatica prihvatila je povjerenu službu, zahvalila sestrama na iskazanom povjerenju te zamolila njihovu molitvenu i sestrinsku potporu u svojoj službi.
Kapitul je zaključen zajedničkom zahvalnom molitvom, uz zaziv Božjeg blagoslova i zagovor sv. Benedikta, sv. Skolastike i sv. Margarite za opaticu Benediktu i cijelu samostansku zajednicu u Pagu.
S. Benedikta prvi put izabrana je za opaticu paškog samostana 2020. godine, kada je zamijenila u službi opatice s. Bernardicu Badurinu, koja je bila opatica 24 godine. S. Bernardica je rođena sestra blagopokojnog šibenskog biskupa Srećka Badurine i dvojice svećenika, franjevaca glagoljaša, fra Ante i fra Ivana Badurine.
S. Benedikta Halilović, rodom iz Rijeke, u paški samostan ušla je 1985. godine. Koludrica je 40 godina, od 1986. godine. Izbor za opaticu promatra u svjetlu ispunjenosti Božjim pozivom, da poput Marije, u zajednici sa svim sestrama, svjedoče Krista u duhu gesla ‘Moli i radi’ sv. Benedikta.
ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije
međunarodnim znanstvenim skupom „Contemporary Horizons in English Studies“ (Suvremeni horizonti u anglistici), koji je jutros otvoren u Svečanoj dvorani, Odjel za anglistiku Sveučilišta u Zadru obilježava 70 godina postojanja i djelovanja.
Povijest anglistike u Zadru seže u 1956. godinu, kada je Odjel osnovan kao dio tadašnjeg Filozofskog fakulteta u Zadru. U početnom nastavnom programu engleski jezik i književnost poučavali su se u okviru dvopredmetnog studija germanistike. Istaknuta znanstvenica Mira Janković odigrala je važnu ulogu u određivanju njegove akademske misije, a sljedeća važna etapa nastupila je u akademskoj godini 1975./76., kada je tadašnji Filozofski fakultet u Zadru, nakon integracije provedene 1974. godine, postao sastavni dio Sveučilišta u Splitu. Sveučilište u Zadru u svojem današnjem obliku osnovano je 2002. godine, a 2009. godine Odjel za engleski jezik i književnost službeno je postao Odjel za anglistiku.
– Sedam desetljeća akademskog rada predstavlja mnogo više od institucionalnog kontinuiteta. Ona predstavljaju generacije nastavnika, istraživača, studenata, ideja, suradnji i intelektualnih postignuća koja su pomogla oblikovati i Odjel i samo Sveučilište. Sveučilišta su ustanove duboko ukorijenjene u tradiciju, ali ne mogu ostati nepromijenjena. Umjetna inteligencija već sada mijenja način na koji pišemo, prevodimo, istražujemo, poučavamo i komuniciramo. Ona donosi iznimne mogućnosti, ali i značajne izazove. Za sveučilišta su ti izazovi posebno važni. Ako umjetna inteligencija može u nekoliko sekundi generirati eseje, prijevode, analize pa čak i kreativne tekstove, moramo se zapitati što to znači za obrazovanje. Vjerujem da humanističke znanosti, a posebno anglistika, imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije. Odgovor ne može biti jednostavno pružanje otpora tehnološkim promjenama. Budućnost anglistike ovisit će ne samo o očuvanju ustaljenih tradicija nego i o pronalaženju novih načina da se pokaže zašto je humanističko znanje i dalje važno, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Lukić.
Pročelnica Odjela za anglistiku prof. dr. sc. Sanja Škifić predstavila je njegovu povijest te razvoj koji je bio moguć prije svega zahvaljujući predanosti i znanstvenom radu generacija nastavnika. Rana povijest anglistike u Zadru usko je povezana sa znanstvenicima poput Rudolfa Filipovića, Mire Janković, Damira Kalogjere, Dore Maček, Stipe Grgasa i drugih.
– Raznolikost istraživačkih interesa jedno je od temeljnih obilježja našega Odjela. Naši znanstvenici istražuju raznovrsna područja i pristupe, od suvremenoga diskursa i kulturalnih studija, suvremene književnosti, prevođenja, medija i filma, videoigara, roda i popularne kulture, jezikoslovlja, psiholingvistike, usvajanja drugoga jezika, poučavanja jezika te dobrobiti nastavnika. Ovaj širok istraživački profil odražava kako međunarodni razvoj discipline tako i dugogodišnju predanost Odjela akademskoj otvorenosti i suradnji, istaknula je pročelnica Škifić.
U povodu 70. obljetnice Odjela za anglistiku pozvani su znanstvenici i stručnjaci čiji se rad temelji na različitim područjima kao što su jezikoslovlje, primijenjeno jezikoslovlje, usvajanje drugog jezika, književnost, kultura, mediji, film, književno prevođenje i translatologija, kako bi istražili promjenjive granice i nove smjerove koji oblikuju područje anglistike. Tema konferencije odražava ono što Odjel danas predstavlja: anglistiku koja je raznolika, interdisciplinarna, međunarodno povezana i otvorena prema novim pristupima.
Plenarni predavači su prof. emeritus Stipe Grgas, koji je veliki dio svog radnog vijeka proveo baš na Odjelu za anglistiku, te prof. Christina Gkonou (Sveučilište u Essexu). Izlaganja tijekom dva dana bave se suvremenim raspravama i istražuju inovativne pristupe iz područja britanske i američke književnosti, književne i kulturne teorije, postkolonijalnih studija, rodnih studija, književnog prevođenja, višejezičnosti itd.
ZADAR / ŽUPANIJA
DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend
Zadar i zadarsko područje
Danas promjenjivije vrijeme nego proteklih dana. Bit će izmjene oblaka i sunčanih razdoblja, a mjestimice treba računati na kišu i pljuskove, lokalno i praćene grmljavinom, osobito tijekom dana. Puhat će jugo i južni vjetar, uz prolazno okretanje vjetra.
Temperatura u Zadru oko 19 do 26 °C. Prema vikendu slijedi postupno smirivanje, a nedjelja bi trebala biti pretežno sunčana i suha.
Hrvatska
U većem dijelu zemlje promjenjivo sa sunčanim razdobljima, ali uz mjestimičnu kišu.
Najnestabilnije će biti na Jadranu i u područjima uz njega, gdje su mogući izraženiji pljuskovi s grmljavinom, dok je početkom dana kiša moguća i na istoku zemlje.
Na kopnu će vjetar uglavnom biti slab, a na Jadranu umjereno jugo i južni vjetar, prolazno bura i sjeverozapadnjak. Jutarnje temperature od 11 do 15 °C, na Jadranu od 17 do 23 °C, a najviše dnevne uglavnom 21 do 26 °C, na jugu do 29 °C.
ZADAR / ŽUPANIJA
TRAJAT ĆE DO 31. SIJEČNJA / Započeli radovi na izgradnji kružnog toka na Plovaniji
Zbog rekonstrukcije raskrižja na Plovaniji promet će se do 31. siječnja 2027. odvijati obilaznim pravcima.
U sklopu treće faze rekonstrukcije Ulice Nikole Tesle predviđena je izgradnja kružnog toka na Plovaniji, uz prethodno izmještanje trafostanice u okviru zasebnog projekta HEP-a. Radovi su započeli u utorak, 15. rujna, i od tada je za sav promet zatvoreno raskrižje Ulice Nikole Tesle, Kožinskog prilaza, Ulice Ive Kerdića, Puta Plovanije i Pakleničke ulice.
Radove izvodi tvrtka Cestogradnja d.o.o., a privremena regulacija prometa bit će na snazi do 31. siječnja 2027. godine.
“Ovo je druga faza rekonstrukcije III. faze Ulice Nikole Tesle. Rotor će se izgraditi na problematičnom križanju koje spaja pet ulica. Prvo će se izmjestiti trafostanica, a potom se radovi nastavljaju na prometnici i ostaloj infrastrukturi.“, poručuju iz Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo te građane mole za strpljenje i korištenje alternativnih pravaca.





