Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

FOTOGALERIJA IZ KATEDRALE / Nadbiskup Zgrablić: “Ne slavimo Uskrs samo s pjesmom, boljim ručkom, slobodnim danom, zabavom… nego sa životom, s djelima”

Objavljeno

-

foto: Ines Grbić/Zadarska nadbiskupija

Na svetkovinu Uskrsa, u nedjelju, 20. travnja, svečano misno slavlje u katedrali sv. Stošije u Zadru predvodio je zadarski nadbiskup Milan Zgrablić.

Na početku mise, mons. Zgrablić poškropio je puk blagoslovljenom vodom u znak obnove krsnih obećanja, a na kraju mise udijelio je papinski blagoslov s potpunim oprostom.

Propovijed nadbiskupa Zgrablića donosimo u cijelosti.

  1. Uskrsnuće – temelj nove stvarnosti

Braćo i sestre,

od srca vam svima želim blagoslovljen i radostan Uskrs! Neka uskrsli Krist unese mir u vaša srca, svjetlo u vaše domove i novu nadu u vaše živote. U ovoj velikoj svetkovini pobjede života nad smrću, neka nas ispuni vjera da ništa više nije izgubljeno – jer On živi! Krist je uskrsnuo!

Uskrsnuće Isusa Krista temelj je naše vjere. Ali lako se dogodi da Uskrs svedemo na nešto što se tiče samo našeg osobnog spasenja: “Isus je uskrsnuo, i zato ću i ja jednog dana uskrsnuti.” To nije pogrešno, ali je – premalo. Jer Uskrs nije samo događaj koji mijenja našu osobnu sudbinu, to je događaj koji mijenja cijeli svijet.

Uskrsnuće je prvi čin nove stvarnosti, novog stvaranja. Sv. Augustin je rekao: “Kristovo uskrsnuće je naša nada; njegova slava je naša budućnost” (Sermo 229P). U toj jednoj rečenici sadržana je istina Uskrsa: ono što se dogodilo Kristu, događa se i nama koji Mu pripadamo. Njegovo uskrsnuće je zalog naše preobrazbe, ne samo jednom u budućnosti, nego već sada u životu koji živimo po vjeri. Uskrs nije samo povratak u život, nego preobrazba života. Krist ne ustaje iz groba onakav kakav je bio prije smrti. On dolazi preobražen, proslavljen. I to je ključno: Uskrs nije povratak u život prije smrti, nego početak novog života. Početak nečeg sasvim novog.

To novo ne zahvaća samo Krista. U Njemu, Bog najavljuje što želi učiniti s cijelim stvorenjem. Papa Franjo je u homiliji na Uskrs 2020. godine rekao: “Uskrs znači da Krist živi. Ne samo da je jednom uskrsnuo, nego živi sada, i korača s nama. U smrti nije nestalo sve, počelo je nešto novo” (Trg sv. Petra, 12. travnja 2020.).

Upravo to: uskrsnuće nije kraj priče, nego početak preobrazbe svega stvorenoga. Kristovo uskrsnuće je kao sjeme novog svijeta, novog života, posađeno u ovaj svijet. U Njemu, u Kristu Uskrslom, Bog najavljuje što želi učiniti s cijelim stvorenjem. Sveti Pavao govori da “sva stvorenja uzdišu i muče se u porođajnim bolima” (Rim 8,22), čekajući otkupljenje. A otkupljenje počinje s Kristovim uskrsnućem. To također znači da se Božji plan ne odnosi samo na našu dušu, nego i na tijelo, na povijest, na zemlju, na sva stvorenja, na svemir. Uskrsnuće Kristovo je kao sjeme novog svijeta zasijanog u ovaj svijet.

  1. Suuskrsnuće s Kristom

Zato nas danas sveti Pavao u Poslanici Kološanima, čije smo riječi slušali u drugom čitanju, poziva: “Ako ste suuskrsli s Kristom, tražite što je gore, gdje Krist sjedi zdesna Bogu. Za onim gore težite, ne za zemaljskim!” (Kol 3,1-2).

Ove Pavlove riječi osobito odjekuju u kontekstu Jubilejske godine u kojoj se nalazimo, a koja nas podsjeća da smo pozvani biti “hodočasnici nade”. Težiti za onim gore ne znači bježati od svijeta, nego živjeti u svijetu s pogledom usmjerenim prema Bogu, prema dobru, prema onome što Duh Sveti nadahnjuje u našim srcima. Hodati kao hodočasnici nade znači slijediti put koji nije uvijek lak, ali je ispunjen smislom, jer nas vodi k punini života. To je svakodnevno usmjerenje prema onome što oplemenjuje, što gradi zajedništvo, što donosi mir i radost, i što nas sve više suobličuje Kristu. Drugim riječima, ako smo uistinu zahvaćeni Uskrsom, onda i naši pogledi, naši prioriteti, naši životi moraju biti drugačiji. Ne bježimo iz ovoga svijeta, ne skrivamo se u njemu i zatvaramo u sakristije, ali u njemu više ne živimo po starim zakonima tame i sebičnosti, samo tjelesnosti i propadljivosti. U nama se već vidi trag novoga.

A što znači „suuskrsnuti s Kristom“? To znači da je naše srce, naša volja i naš cijeli život već sada zahvaćen Njegovim uskrsnućem, da participiramo u njegovom novom životu. To nije samo obećanje za budućnost – to je stanje sadašnjosti. Sv. Pavao će u Poslanici Galaćanima za sebe reći: „Živim, ali ne više ja, nego živi u meni Krist. A što sada živim u tijelu, u vjeri živim u Sina Božjega koji me ljubio i predao samoga sebe za mene” (Gal 2, 20). To nije neko  mistično Pavlovo iskustvo, nego živa vjera u Krista Uskrsloga, njegovu ljubav u nama i naše otkupljenje. To je nova stvarnost koju je Bog po Kristu, svome ljubljenom Sinu, učinio za svu svoju djecu.

Po krštenju participiramo u smrti i uskrsnuću Kristovu, i mi smo prešli iz smrti u život. U duhovnom smislu, mi smo već prošli kroz Uskrs – sada nam preostaje naučiti živjeti iz te stvarnosti. Suuskrsnuti s Kristom znači imati novo mjerilo, novi pogled, novu osjetljivost, novi život. Gdje svijet vidi gubitak, od sada, u svjetlu Kristovog uskrsnuća, vjernik vidi priliku za vjernost. Gdje svijet vidi smrt, kršćanin zna da Bog tu može donijeti život.

Sv. Pavao tvrdi: “Ta umrijeste…” – što to znači? O kakvoj je tu smrti riječ, kad smo još živi? Ne govori o fizičkoj smrti, nego o duhovnom umiranju: umiranju starome čovjeku, sebičnosti, grijehu, navezanosti na ono prolazno, umiranju ispraznim zabavama ovoga svijeta. Umrijeti u tom smislu znači raskinuti s logikom svijeta koji se vrti oko samo vlastitog „ja“. To znači da smo se po krštenju i vjeri već odrekli onog života koji je živio bez Boga ili protiv Boga.

Umrli smo načinu postojanja koji je bio zatvoren u sebe – da bismo mogli primiti novi život u Kristu (usp. Gal 2,20). Zato više ne živimo mi, nego Krist živi u nama. Ova smrt staroga čovjeka u nama nije tragedija, nego, dapače, oslobođenje. Ona je uvjet da uskrsnuće zaista postane naše.

Priča mi ovih dana jedan student, iz male naše župe, da je jednom upitao svoju babu kako je ona uspjela u tako teškim okolnostima života. Kaže ona njemu: „Sinko moj, ti znaš kako mi je bilo teško. Dida ti je rano umra, a ja ostala s troje dice, sama. Tvoj ćaća najstariji. Tribalo je dicu prehranit, obuć, školovat. A plaća mala, zemlja škrta, a ja sama… Ja san ti se svaki dan Bogu molila. Nekad više, nekad manje, ali san svakog jutra najprije Isusu rekla: ‘Isuse, nemoj me ni danas ostaviti samu’. I nije, sinko moj. Nikad me nije napustija, niti me razočara. I tako san ti ja s Božjom pomoći dicu svoju na noge podigla, školovala i starost dočekala.“

U ovoj jednostavnoj vjernosti svakodnevici vidi se snaga uskrsloga Krista. Ne radi se o velikim riječima, nego o malim koracima vjere, u kojima smrt sebi otvara prostor životu u Bogu i s Bogom.

  1. Skriveni život u Kristu

Braćo i sestre!

Sv. Pavao nam, nadalje, govori o ovoj Poslanici i kratkom ulomku iz današnje liturgije, da je naš život skriven s Kristom u Bogu (usp. Kol 3, 3). To nas podsjeća da kršćanska nada nije bijeg iz svijeta, nego duboko ukorijenjena vjera da Bog neće napustiti ono što je stvorio, nego da će sve stvoreno preobraziti. To znači da smo već sada primili novi život, da smo suuskrsli s Kristom, da je On, koji je Glava našeg mističnog Tijela, već u Bogu. Ovdje, u ovoj stvarnosti, već počinje novo stvaranje.

Zato Crkva nije samo zajednica koja čeka nebo, vječnost, život poslije smrti. Crkva je zajednica koja živi iz budućnosti – ali sada. Narod Božji – Crkva, u svom životu već nosi znakove tog uskrslog svijeta: u Euharistiji, sakramentima, u oproštenju, u ljubavi koja ne traži svoje, u solidarnosti sa siromašnima i potrebitima, u brizi za stvoreni svijet. Svaki čin dobrote, svaki čin milosrđa, svako zauzimanje za pravdu, za mir, za život – sve to ima smisla, jer Krist je uskrsnuo. Jer tama je već poražena, iako to još nije u potpunosti vidljivo.

Kršćanin ne zatvara oči pred patnjom, zlom i smrću. Ali mi gledamo sve to očima Uskrsa – znamo da to nije kraj, da to nema zadnju riječ. Zato naša nada nije naivna. Nije to prazna utjeha: „Bit će dobro“, “Sve će biti u redu”. Naša nada je ukorijenjena u stvarnom događaju: Krist, koji je ubijen, sada živi. I to nije samo Njegova pobjeda – to je početak pobjede koja zahvaća sve.

Pavao nas podsjeća: “Ta umrijeste i život je vaš skriven s Kristom u Bogu. Kada se pojavi Krist, život vaš, tada ćete se i vi s njime pojaviti u slavi” (Kol 3, 3-4). Ovo je srce naše nade: naš pravi život nije više ovdje podložan propadljivosti, nego skriven s Kristom – i tek će se u potpunosti očitovati kad On ponovno dođe, u susretu s Njime.

Da je naš život skriven s Kristom u Bogu znači da naše pravo postojanje, naš identitet, naša punina – više nisu određeni samo onim što se vidi, samo ovozemaljskim. Naš život nije sveden na uspjeh, status, zdravlje, ni na bol i neuspjehe. Naš život sada ima svoje uporište u Bogu, u Kristu, u uskrsnuću, u najjačoj snazi života. I to je istina koju svijet ne vidi, ali vjera prepoznaje i koja daje bogatstvo i smisao našem životu. To znači da već sada pripadamo budućnosti, iako nam svakodnevica još uvijek nosi križ. To je sigurnost koju nitko, ni grijeh, ni nevolja, ni tjeskoba, ni golotinja, ni glad, ni pogibao, ni mač, ni smrt… (usp. Rim 8, 35) ne može uzeti, oteti i uništiti – jer je skrivena u Bogu.

Život skriven s Kristom nije skrivanje od stvarnosti, nego duboka ukorijenjenost u Božju prisutnost. To je život koji ne traži slavu ovoga svijeta, nego vjernost Onome koji nas poznaje po imenu. To je život koji se ne temelji na prividima, nego na istini Uskrsa.

  1. Poteškoće uskrsnog života i hrabrost vjere

Ali znamo, braćo i sestre, da nije lako uskladiti svoj život s tom novom snagom uskrsnuća. Suvremeni čovjek suočen je s brojnim zaprekama: duhovna površnost, ubrzani ritam života, stalna izloženost medijima koji promiču vrijednosti daleke Evanđelju, svijet koji nameće hedonizam kao ideal života, borba za uspjeh i samodostatnost koja ostavlja malo prostora za Boga. Osjećaj izgubljenosti, tjeskobe, pa i besmisla, često paralizira našu volju da živimo kao djeca svjetla, djeca uskrsnuća.

Tu su i dublje unutarnje zapreke: nepovjerenje prema Bogu, rana nevjere da nas On stvarno može promijeniti, pa i navika na vlastite grijehe. Uskrsna vjera traži hrabrost – da ostavimo ono staro i krenemo putem koji vodi prema gőre, prema Onome koji sjedi zdesna Bogu.

Kako to nadvladati? Kako Uskrs učiniti našom svakodnevnom stvarnosti? Kako uskrsnom snagom prožeti našu svakodnevicu? Prije svega – redovitom molitvom i življenjem sakramenata. Nije dovoljno samo za Božić i Uskrs ići na Misu. U sakramentima nas Krist dotiče i mijenja iznutra. A to je proces našeg duhovnog života koji ne smijemo zaustaviti i koji traje cijeli život.

Zatim, uskrsnom stvarnošću prožimamo život razmatranjem Božjih otajstava o Kristovom životu i njihovog značenja za nas.  Sv. Luka nam kaže za Blaženu Djevicu Mariju: „Marija u sebi pohranjivaše sve te događaje i prebiraše ih u svome srcu“ ( Lk 2, 19). Potrebno je, dakle, događaje iz Isusovog života, uvijek iznova pohranjivati u srce i tu o njima prebirati – razmatrati.

Uvijek pijemo istu vodu, ali svaki put ona ima u nama drugi, novi učinak. I bez nje nam nema života. Tako je i s Božjom riječju. Potom, konkretnim odlukama koje vode k jednostavnijem, iskrenijem i nesebičnijem životu. Našem uskrsnom životu doprinosi traženje zajedništva s onima koji vjeruju – jer vjera se ne živi u osami. Ta udovi smo jednog Mističnog Tijela Kristova. I konačno – ustrajnošću. Nema uskrsnuća bez križa, ali svaka ustrajna vjernost Bogu već je sudjelovanje u novom životu.

Zato, braćo i sestre, slavimo Uskrs ne samo s pjesmom, boljim ručkom, slobodnim danom, zabavom, opuštanjem, putovanjem… nego sa životom. Ne samo s osjećajima, nego s djelima. Jer ako vjerujemo da je Krist uskrsnuo, onda ne možemo više živjeti kao da nije uskrsnuo. Ne možemo se miriti s nepravdom, s mržnjom, s laži, s očajem. Pozvani smo živjeti kao djeca Uskrsa, kao ljudi nove stvarnosti, ljudi novog života.

Braćo i sestre,

Uskrs je više od proslave jednog čuda. To je proglašenje početka obnove svega. To je Božji “Da” ovom svijetu – ali ne svijetu kakav jest, nego kakav može postati po Njegovoj milosti. I mi smo pozvani biti dio toga. Pozvani smo biti „radnici uskrsnuća“. Jer Krist nije samo uskrsnuo za nas. On je uskrsnuo s nama i za svijet.

  1. Molitva za uskrsni dar

Neka uskrsli Krist, Gospodar života, pošalje svima nama snagu da ostanemo vjerni, hrabri i radosni u svjedočenju novoga života. Neka u našim srcima uskrsne mir, u našim domovima ljubav, a u našoj svakodnevici hrabrost za dobro. Molimo Gospodina da u svima nama živi svjetlo njegova Uskrsa – i da nikad ne klonemo – jer On je s nama, živ i prisutan, sada i u vijeke vjekova.

Amen.

Foto: I. Grbić

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

ZADAR / ŽUPANIJA

FOTOGALERIJA IZ ZNANSTVENE / Izložba koja svjedoči o posebnosti zadarskih Arbanasa i njihovoj važnosti za cijelu zajednicu 

Objavljeno

-

By

U Izložbenoj dvorani Znanstvene knjižnice Sveučilišta u Zadru otvorena je izložba „Arbanasi u fondu Znanstvene knjižnice Sveučilišta u Zadru”. Izložba donosi bogat izbor građe iz fonda Knjižnice – monografije, znanstvene i stručne publikacije, novinske članke, separate, plakate, fotografije, razglednice, zemljopisne karte, sitni tisak i multimedijalne materijale. Autori izložbe su knjižničari Tomislav Blažević i Mihaela Šimat.

Danas dio grada Zadra, nekada samostalno naselje, Arbanasi su osnovani u prvoj polovici osamnaestog stoljeća kada su se ovdje doselili Albanci iz kraja ispod Skadarskog jezera, s područja nekadašnje tzv. Turske Albanije. Prva seoba Arbanasa zabilježena je 1726. godine, kada je u Zadar doselilo 19 obitelji, a druga 1733. godine s doseljenjem 28 obitelji. Posrednici između doseljenika i tadašnje mletačke vlasti bili su katoličko svećenstvo te barski, a kasnije i zadarski nadbiskup msgr. Vicko Zmajević. Razlozi doseljavanja bili su očuvanje katoličke vjere i bijeg od bolesti, ponajprije epidemije kolere. Arbanasi su se uklopili u novu sredinu, a svoj su jezik očuvali sve do današnjih dana.

Talijanska okupacija Zadra nakon Prvog svjetskog rata obuhvatila je i područje današnjih Arbanasa. Ukida se Učiteljska škola, a u njezinim prostorima otvorena je tvornica duhana. Prestaju s radom knjižnice i čitaonice s hrvatskim predznakom te se provodi talijanizacija. Nakon Drugog svjetskog rata prostor Arbanasa postaje dio grada Zadra. Gradi se nova osnovna škola, a željeznička pruga dijeli Arbanase na dva dijela.

Izložba započinje s vedutom Zadra iz djela Panorama della Costa e delle Isole di Dalmazia, tiskanog 1850. godine, koja predstavlja jedan od najstarijih slikovnih prikaza Arbanasa. Tekst Stjepana Buzolića tiskan u Narodnom koledaru iz 1868. godine donosi opis: „Zadarski je Arbanas, zdrava, rumena i punana lica; hitra i vatrena pogleda; liepa, jedra i osrednja struka; ozbilnje, al i nježne, ljubezne ćudi. Brz u govoru, lahko ti se razpali, al i lakše umiri…”

Kroz odabrane naslove i dokumente prikazuje se povijest, kultura i identitet zadarskih Arbanasa, od njihova dolaska prije 300 godina do suvremenog razdoblja. Građa svjedoči o njihovu povijesnom razvoju, očuvanju jezika i običaja, kulturnoj memoriji te integraciji u urbani prostor Zadra.

– Materijala o Arbanasima je i previše. Očito se radi o tome da su svojim porijeklom, jezikom i različitošću privukli novinare, znanstvenike i umjetnike koji su to pisanom riječju iskazali. S druge strane, dio materijala potječe od samih Arbanasa, govori o njihovoj važnosti za cijelu zajednicu te pojedincima koji su nešto vrijedno napravili za ovaj grad, istaknuo je Serđo Dokoza.

Pročelnica Upravnog odjela za kulturu i sport Dina Bušić pohvalila je sve koji sudjeluju u organizaciji šezdesetak događaja kojima će se tijekom godine obilježiti ova velika obljetnica za Arbanase.

Izložba ostaje otvorena do petka, 20. ožujka 2026., u redovnom radnom vremenu Knjižnice.

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

NIZ OBAVIJESTI IZ VODOVODA: U utorak bez vode dio Sukošana i Bibinja, te šest ulica u Zadru!

Objavljeno

-

By

Zbog izvođenja građevinskih radova tvrtke Vodoinstalacija d.o.o., dana 10.03.2026. (utorak) u vremenu od 08:00 h do 13:00 h opskrba vodom će biti privremeno obustavljena u mjestu Bibinje u slijedećim ulicama:
• 4. Brigade HV
• Postolarski put
• 159. Brigade HV
• Vlatka Mačeka

Zbog izvođenja građevinskih radova tvrtke Strabag d.o.o., dana 10.03.2026. (utorak) u vremenu od 08:00 h do 13:00 h opskrba vodom će biti privremeno obustavljena u gradu Zadu u slijedećim ulicama:
• Nikole Božidarevića
• Janka Polića Kamova
• Ise Velikanovića
• Hasana Kikića
• Stanka Vraza, kućni brojevi od 2 do 11
• Matije Gupca, kućni brojevi od 20 do 22

Zbog radova na vodoopskrbnom sustavu, dana 10.03.2026. (utorak) u vremenu od 08:00 h do 13:00 h opskrba vodom će biti privremeno obustavljena u mjestu Sukošan u slijedećim ulicama:
– Tustica, do kućnog broja 35
– Put Oljica
– Dr. Franje Tuđmana, od kućnog broja 301 nadalje

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

OVOG VIKENDA U ZADRU EVOLUTION NEXT LEVEL / Lideri iz politike, poduzetništva, sporta i mode o budućnosti razvoja

Objavljeno

-

By

Nova zanimljiva manifestacija Evolution Next Level od 13. do 15. će se ožujka održati u zadarskom hotelu Hyatt Regency Zadar. Evolution okuplja predstavnike politike, gospodarstva, sporta, turizma i kreativnih industrija s ciljem razmjene ideja, iskustava i stvaranja novih suradnji. Program manifestacije donosi niz panela i razgovora o ključnim temama razvoja, od održivog turizma i liderstva do poduzetništva, sporta i inovacija. Poseban naglasak stavlja se na povezivanje lokalnih potencijala s europskim i globalnim iskustvima.

Među sudionicima je i Nikolina Brnjac, zastupnica u Europskom parlamentu, koja će sudjelovati na panelu o razvoju turizma i destinacija. O održivom razvoju turizma i važnosti autentičnih lokalnih vrijednosti govorit će i Andreja Vukojević iz Hrvatske gospodarske komore. Svoje iskustvo poduzetničkog razvoja podijelit će i Karlo Vulin, koji će govoriti o vlastitom poslovnom putu i razvoju međunarodnog projekta.

Jedan od važnih segmenata konferencije bit će i sport, kroz razgovore o mentalitetu pobjednika, liderstvu i upravljanju timovima. Na panelima sudjeluju Dagur Sigurðsson, izbornik hrvatske rukometne reprezentacije, Roko Sikirić, predsjednik Europske odbojkaške federacije, proslavljena odbojkašica Barbara Ružić te Valentina Bifflin, direktorica Hrvatskog odbojkaškog saveza. Tu su vodeći ljudi iz hrvatske modne industrije, ali I svijeta medija.

Trodnevni program: od turizma i liderstva do sporta i medija. Program manifestacije obuhvaća niz panela i razgovora koji povezuju gospodarstvo, društvo, turizam, sport, medije i osobni razvoj.

Petak je u znaku liderstva, turizma i mentaliteta pobjednika. Prvi dan donosi panel „Savršena temperatura mora?”, na kojem sudjeluju Nikolina BrnjacAndreja Vukojević, župan Zadarske županije Josip Bilaver te regionalni direktor Doğuş Grupe Burak Baykan.U panelu „Stvarnost check-ina” govorit će vodeći ljudi turističkog sektora – direktorica Turističke zajednice grada Zadra Iva Bencun, generalna menadžerica Hiltona za Hrvatsku Josipa Jutt, direktor Falkensteinera Punta Skala Georg Unterkircher i direktor hotela Hyatt Regency Zadar Valentin Roettger.

Jedan od zanimljivijih razgovora bit će intervju s izbornikom hrvatske rukometne reprezentacije Dagur Sigurdssonom pod nazivom „Uspjeh nije slučajan – to je odluka da ideš do kraja”. Panel „Liderstvo i inovacija: kako gledati na budućnost” okupit će dekana ZŠEM-a Matu Njavru, bivšu potpredsjednicu Orbico grupe – Beauty Silviju Pleštinu, organizatoricu velikih sportskih događaja Zdenku Zrilić te direktoricu Hrvatskog odbojkaškog saveza Valentinu Bifflin. Sportski segment donosi panel „Mentalitet pobjednika: lekcije iz sporta za život i posao”, na kojem sudjeluju predsjednik Europske odbojkaške federacije Roko Sikirić, profesor Tonći Jerak i bivša hrvatska reprezentativka Barbara Ružić. Dan završava gastronomskim panelom „Hrana je priča. Iskustvo je emocija. Lokalno je nezamjenjivo”, uz chefove Damira Tomljenovića i Sašu Begana te autoricu kuharica Suzi Josipović Redžepagić.

Subota – ideje, poduzetništvo i kreativne industrije. Drugi dan započinje na zadarskoj tržnici događajem „Pijat na pijaci”, koji spaja lokalnu gastronomiju i druženje s građanima.

U poslijepodnevnom programu u hotelu Hyatt raspravljat će se o zdravlju kao temelju uspješnog poslovanja, estetici i suvremenim trendovima te o poduzetništvu i razvoju ideja. Posebno zanimljiv panel je „Ideja. Rizik. Uspjeh. Pametno planiraj, hrabro gradi”, na kojem sudjeluju Karlo VulinIvana BičanićZvonimira Karavida i Vedran Božićev. Program donosi i panel „Moć dojma: stil kao osobni potpis”, na kojem sudjeluju dizajnerice Aleksandra Dojčinović i Željka Šafran, dizajner muških odijela Mate Bačić, edukatorica i poduzetnica Katica Topčić te stilistica Jasminka Malešević. U panelu „Utjecaj medija i PR-a: kako upravljati pažnjom” sudjeluju Ranko Vučinić, PR stručnjak i Ivona Čulo, docentica komunikacijskih znanosti te CEO magazina ELLE Hrvatska. Tu su i brojni drugi zanimljivi Paneli.

Manifestacija Evolution Next Level zamišljena je kao platforma susreta ideja, iskustava i ljudi iz različitih sektora – od politike i gospodarstva do sporta, turizma, medija i kreativnih industrija. Događaj se održava pod pokroviteljstvom Ministarstva turizma i sporta, Zadarske županije, Grada Zadra te Turističkih zajednica Zadarske županije i Grada Zadra. Prijave za sudjelovanje otvorene su na: https://www.evolution-nextlevel.com/

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu