Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

(FOTO) MISA POSVETE ULJA NA VELIKI ČETVRTAK / Mons. Zgrablić: “Nismo tu da sa strane promatramo rane svijeta – nego da ih dotičemo“

Objavljeno

-

foto: Ines Grbić/Zadarska nadbiskupija

Na Veliki četvrtak, 17. travnja, Misu posvete ulja u katedrali sv. Stošije u Zadru predvodio je zadarski nadbiskup Milan Zgrablić. Posvetio je ulje koje će se koristiti u slavlju sakramenta, a svećenici djelatni u Zadarskoj nadbiskupiji obnovili su svećenička obećanja dana na ređenju.

Svećeništvo je otajstvo u kojem Bog djeluje po svećenicima i kada su umorni, izgubljeni ili prazni, rekao je mons. Zgrablić, u zahvalnosti Bogu za dar duhovnog poziva. „U sakramentima koje dijelimo – to nismo mi, nego Bog. Svaki put kad izgovorimo „Ovo je moje tijelo…“ ili „Ja te odriješujem od grijeha tvojih…“, kada krstimo, sudjelujemo u Božjem činu spasenja. To otajstvo ne smijemo izgubiti iz vida čak ni kad svećenik postane ‘rutina’, kad nas pritisne administracija ili bezvoljnost, kad nas obeshrabre prazne klupe ili nerazumijevanje“, ohrabrio je mons. Zgrablić.

Otajstvo svećeništva ne smije se idealizirati kao da je odvojeno od svakodnevice, upozorio je nadbiskup. „Naprotiv, Bog nas je pozvao da budemo pastiri usred svijeta, sa svim njegovim ranama i lomovima. Nema svetosti bez svakodnevice. Nema svećeništva bez prašine života. Naše svećeništvo se živi u susretima, u razgovorima iza mise, u bolničkim sobama, na grobljima, u krsnim i vjenčanim radostima, u slavlju prvih pričesti i krizme“, poručio je nadbiskup svećenicima, istaknuvši potrebu blizine svećenika s Bogom, s biskupom, sa subraćom svećenicima i s narodom. Time se utjelovljuje Božja blizina narodu.

Srce svećeništva je „predati se, darovati se Kristu. Ne djelomično, kad je zgodno, kad smo raspoloženi, na određeno vrijeme i u posebnim trenucima, nego trajno i bezuvjetno. Krist ne traži savršenstvo, traži predanje i povjerenje“, naglasio je mons. Zgrablić.

Svećenik Bogu predaje svoje čovještvo. „Nije riječ o tome da netko ‘radi za Boga’, već da postane prikladna osoba kroz koju Krist djeluje. Po sakramentu svetog reda svećenik je produžena ruka Kristove prisutnosti. Njegov pogled kroz naše oči. Njegova ljubav kroz naše srce. Njegova Radosna vijest kroz naša usta. Njegov oprost kroz naše služenje. Njegova snaga u našoj slabosti. Njegovo milosrđe kroz našu plemenitost.

Tim predanjem Krist nas ne iskorištava, nego nas preobražava. To predanje nije gubitak našeg čovještva, naše osobnosti, nego naše posvećenje. Svećenik ne prestaje biti čovjek – dapače, njegovo čovještvo postaje ‘Kristovo’, preobraženo, otkupljeno i stavljeno u službu višeg poziva“, poručio je nadbiskup, rekavši da se preko svećenika kao puta Božje milosti „događa susret između Boga i čovjeka. To je duboko i uzvišeno, ali i zahtjevno“.

Svećenik je upravitelj svetih otajstava. U tom velikom Božjem povjerenju svećenici nisu gospodari Božjeg naroda ni vlasnici sakramenata. „Sluge smo ‘beskorisne’, ne u smislu bezvrijednosti, nego u smislu poniznosti i svijesti Božjeg djelovanja po našem predanju. Ono što nam je povjereno nadilazi nas same: Riječ Božja, euharistija, pomirenje, bolesničko pomazanje, povjerenje Božjeg naroda. Zato: ne improvizirajmo, ne odustajmo od vršenja dobra, služimo ponizno i radosno najvećim dobrima“, potaknuo je nadbiskup svećenike, naglasivši da svećeništvo „nije samo služba, posao, nego poziv na svakodnevnu preobrazbu, na suživot s Kristom, na darivanje sebe do kraja – kako bi Bog po čovjeku mogao djelovati na spasenje drugih“.

Nadbiskup je istaknuo don Eugena Šutrina kao primjer bezuvjetne vjernosti koji je „bio spreman riskirati i izgubiti život samo da bi spasio jednu dušu. Uzeo je Presveto, bolesničko ulje i pošao s ubojicama. Nije znao što ga čeka, ali znao je kome služi. Njegovo mučeništvo, podmuklo i okrutno ubojstvo, postalo je nama snažno svjedočanstvo. Pastir koji se nije sakrio pred vukom i koji nije bježao. Svećenik koji je znao da je svećeništvo križ, a ne karijera.

Don Eugen nije bio naivan. Bio je vjeran. Nije tražio sigurnost – tražio je poslušnost volji Božjoj. Gorio je od želje za spasenje duša. Zato je on danas nama veliki izazov i naše ogledalo svećeništva u kojem se često moramo pogledati“, poručio je mons. Zgrablić, istaknuvši: „Don Eugen nas podsjeća da nismo pozvani udobno i lagodno živjeli, biti pesimisti, čuvari ustanova, nego svjedoci Krista živog i uskrslog, poslužitelji Božjih otajstva, graditelji i poslužitelji najvećih Božjih dobara, pa i uz rizik gubitka ovozemaljskog života, uz žrtvu vlastitog darivanja i odricanja. Neka nas primjer Sluge Božjega don Eugena potakne da nosimo Presveto ne samo rukama, nego životom“.

Potaknuo je svećenike da imaju srce poput don Eugena, bl. Miroslava Bulešića i bl. Alojzija Stepinca: „Srce koje ne kalkulira, nego ljubi Boga i narod. Srce koje ne pita: ‘Što će biti sa mnom?’, nego: ‘Što mogu učiniti za vječno dobro sebe i drugoga?’. Nismo tu da sa strane promatramo rane svijeta – nego da ih dotičemo“, poručio je mons. Zgrablić, poželjevši da hrabrost i predanje svećenike drže budnima u službi.

Nadbiskup je zahvalio svećenicima za molitve i kad su bili umorni, za sakramente koje su podijelili iz srca, ne iz dužnosti, za obrisane suze, sprovode održane s dostojanstvom i suosjećanjem, za utjehu po kojoj netko nije izgubio vjeru, za žrtvu koju su podnijeli iz ljubavi prema Bogu i bližnjemu, za dobro koje su učinili a da to nitko, osim Boga, nije primijetio, za uvredu i klevetu koju su oprostili i dostojanstveno podnijeli radi Kraljevstva nebeskoga.

„Vaše djelovanje nije zabilježeno samo u kronici i župnim knjigama, Vjesniku Nadbiskupije, na raznim profilima i platformama, nego i u Božjem srcu. A to je najvažnije“, poručio je mons. Zgrablić svećenicima.

Nadbiskup je potaknuo vjernike da mole za nova duhovna zvanja i za Bogu posvećene osobe, „da znaju Boga slušati, razumjeti i služiti, da u svakom čovjeku prepoznaju lice Krista“.

„Bez svećenika nema Euharistije i sakramenata. Crkva treba svećenike – ljude koji će, unatoč slabostima, nositi spasenje među narod. Svi trebamo svećenika. I svećenik treba svećenika. Neka nam Bog oprosti, a i vas molimo, oprostite nam, kada smo vas ponekad sablaznili našim ponašanjem i našim neljudskim, nekršćanskim i nesvećeničkim životom.

Vi ste naš narod. Vi ste naša obitelj. Budimo jedno – jer samo zajedno možemo biti živa Crkva, uskrsno Tijelo proslavljenog Krista“, poručio je mons. Zgrablić vjernicima.

Nadbiskup je čestitao i za služenje zahvalio don Dariju Tičiću za 25. godišnjicu svećeništva, a mons. Šimi Periću 60. godišnjicu svećeništva.

I.G.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

ZADAR / ŽUPANIJA

FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije 

Objavljeno

-

By

međunarodnim znanstvenim skupom „Contemporary Horizons in English Studies“ (Suvremeni horizonti u anglistici), koji je jutros otvoren u Svečanoj dvorani, Odjel za anglistiku Sveučilišta u Zadru obilježava 70 godina postojanja i djelovanja.

Povijest anglistike u Zadru seže u 1956. godinu, kada je Odjel osnovan kao dio tadašnjeg Filozofskog fakulteta u Zadru. U početnom nastavnom programu engleski jezik i književnost poučavali su se u okviru dvopredmetnog studija germanistike. Istaknuta znanstvenica Mira Janković odigrala je važnu ulogu u određivanju njegove akademske misije, a sljedeća važna etapa nastupila je u akademskoj godini 1975./76., kada je tadašnji Filozofski fakultet u Zadru, nakon integracije provedene 1974. godine, postao sastavni dio Sveučilišta u Splitu. Sveučilište u Zadru u svojem današnjem obliku osnovano je 2002. godine, a 2009. godine Odjel za engleski jezik i književnost službeno je postao Odjel za anglistiku.

– Sedam desetljeća akademskog rada predstavlja mnogo više od institucionalnog kontinuiteta. Ona predstavljaju generacije nastavnika, istraživača, studenata, ideja, suradnji i intelektualnih postignuća koja su pomogla oblikovati i Odjel i samo Sveučilište. Sveučilišta su ustanove duboko ukorijenjene u tradiciju, ali ne mogu ostati nepromijenjena. Umjetna inteligencija već sada mijenja način na koji pišemo, prevodimo, istražujemo, poučavamo i komuniciramo. Ona donosi iznimne mogućnosti, ali i značajne izazove. Za sveučilišta su ti izazovi posebno važni. Ako umjetna inteligencija može u nekoliko sekundi generirati eseje, prijevode, analize pa čak i kreativne tekstove, moramo se zapitati što to znači za obrazovanje. Vjerujem da humanističke znanosti, a posebno anglistika, imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije. Odgovor ne može biti jednostavno pružanje otpora tehnološkim promjenama. Budućnost anglistike ovisit će ne samo o očuvanju ustaljenih tradicija nego i o pronalaženju novih načina da se pokaže zašto je humanističko znanje i dalje važno, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Lukić.

Pročelnica Odjela za anglistiku prof. dr. sc. Sanja Škifić predstavila je njegovu povijest te razvoj koji je bio moguć prije svega zahvaljujući predanosti i znanstvenom radu generacija nastavnika. Rana povijest anglistike u Zadru usko je povezana sa znanstvenicima poput Rudolfa Filipovića, Mire Janković, Damira Kalogjere, Dore Maček, Stipe Grgasa i drugih.

– Raznolikost istraživačkih interesa jedno je od temeljnih obilježja našega Odjela. Naši znanstvenici istražuju raznovrsna područja i pristupe, od suvremenoga diskursa i kulturalnih studija, suvremene književnosti, prevođenja, medija i filma, videoigara, roda i popularne kulture, jezikoslovlja, psiholingvistike, usvajanja drugoga jezika, poučavanja jezika te dobrobiti nastavnika. Ovaj širok istraživački profil odražava kako međunarodni razvoj discipline tako i dugogodišnju predanost Odjela akademskoj otvorenosti i suradnji, istaknula je pročelnica Škifić.

U povodu 70. obljetnice Odjela za anglistiku pozvani su znanstvenici i stručnjaci čiji se rad temelji na različitim područjima kao što su jezikoslovlje, primijenjeno jezikoslovlje, usvajanje drugog jezika, književnost, kultura, mediji, film, književno prevođenje i translatologija, kako bi istražili promjenjive granice i nove smjerove koji oblikuju područje anglistike. Tema konferencije odražava ono što Odjel danas predstavlja: anglistiku koja je raznolika, interdisciplinarna, međunarodno povezana i otvorena prema novim pristupima.

Plenarni predavači su prof. emeritus Stipe Grgas, koji je veliki dio svog radnog vijeka proveo baš na Odjelu za anglistiku, te prof. Christina Gkonou (Sveučilište u Essexu). Izlaganja tijekom dva dana bave se suvremenim raspravama i istražuju inovativne pristupe iz područja britanske i američke književnosti, književne i kulturne teorije, postkolonijalnih studija, rodnih studija, književnog prevođenja, višejezičnosti itd.

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend

Objavljeno

-

By

Zadar i zadarsko područje

Danas promjenjivije vrijeme nego proteklih dana. Bit će izmjene oblaka i sunčanih razdoblja, a mjestimice treba računati na kišu i pljuskove, lokalno i praćene grmljavinom, osobito tijekom dana. Puhat će jugo i južni vjetar, uz prolazno okretanje vjetra.

Temperatura u Zadru oko 19 do 26 °C. Prema vikendu slijedi postupno smirivanje, a nedjelja bi trebala biti pretežno sunčana i suha.

Hrvatska

U većem dijelu zemlje promjenjivo sa sunčanim razdobljima, ali uz mjestimičnu kišu.

Najnestabilnije će biti na Jadranu i u područjima uz njega, gdje su mogući izraženiji pljuskovi s grmljavinom, dok je početkom dana kiša moguća i na istoku zemlje.

Na kopnu će vjetar uglavnom biti slab, a na Jadranu umjereno jugo i južni vjetar, prolazno bura i sjeverozapadnjak. Jutarnje temperature od 11 do 15 °C, na Jadranu od 17 do 23 °C, a najviše dnevne uglavnom 21 do 26 °C, na jugu do 29 °C.

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

TRAJAT ĆE DO 31. SIJEČNJA / Započeli radovi na izgradnji kružnog toka na Plovaniji

Objavljeno

-

By

Zbog rekonstrukcije raskrižja na Plovaniji promet će se do 31. siječnja 2027. odvijati obilaznim pravcima.

U sklopu treće faze rekonstrukcije Ulice Nikole Tesle predviđena je izgradnja kružnog toka na Plovaniji, uz prethodno izmještanje trafostanice u okviru zasebnog projekta HEP-a. Radovi su započeli u utorak, 15. rujna, i od tada je za sav promet zatvoreno raskrižje Ulice Nikole Tesle, Kožinskog prilaza, Ulice Ive Kerdića, Puta Plovanije i Pakleničke ulice.

Radove izvodi tvrtka Cestogradnja d.o.o., a privremena regulacija prometa bit će na snazi do 31. siječnja 2027. godine. 

Ovo je druga faza rekonstrukcije III. faze Ulice Nikole Tesle. Rotor će se izgraditi na problematičnom križanju koje spaja pet ulica. Prvo će se izmjestiti trafostanica, a potom se radovi nastavljaju na prometnici i ostaloj infrastrukturi.“, poručuju iz Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo te građane mole za strpljenje i korištenje alternativnih pravaca.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu