ZADAR / ŽUPANIJA
HRANI NIJE MJESTO U SMEĆU! / Otpad od hrane – 1/3 otpada!
OTPAD OD HRANE – 1/3 OTPADA
Stvaranje otpada od hrane u dućanima, restoranima, ali i kućanstvima postao je ozbiljan problem i veliki izazov suvremenog svijeta.
Posljedice bacanja hrane koja u konačnici završava na odlagalištu otpada su daleko veće nego što se čini na prvi pogled. Takvo postupanje ne utječe negativno samo na budžet, već dugoročno i izrazito negativno djeluje na okoliš.
KOLIČINA HRANE KOJA SE GODIŠNJE BACI U HR, EU, ALI I U SVIJETU
U Hrvatskoj godišnje u otpadu završi gotovo 300 000 t hrane, odnosno 70-80 kg po stanovniku, a u EU baci se 88 milijuna tona hrane godišnje.
Na globalnoj razini, godišnje se baci oko 1.3 milijarde tona hrane, od čega je veliki dio još pogodan za prehranu ljudi.
FAZE PREHRAMBENOG LANCA U KOJIMA SE BACA HRANA
Otpad od hrane nastaje iz različitih razloga kroz cijeli lanac opskrbe hranom, od proizvodnje, prerade, distribucije, skladištenja i prodaje. Razlozi su uglavnom oštećena ili hrana kojoj je istekao rok trajanja, viškovi kuhane hrane, hrana bačena tijekom pripreme, ostatci obroka i sl. U Hrvatskoj u hrani koja završi u otpadu prednjače voće i povrće sa 46%.
Namirnica najčešće koja završi u smeću, na globalnoj razini to je kruh. Znači, namirnica koja je neizostavna u velikoj većini kućanstava i koju se jednostavno može i čuvati i iskoristiti.
KVALIFIKACIJA OTPADA OD HRANE
Ključno je razlikovati izbježan i neizbježan otpad od hrane:
• izbježan otpad – podrazumijeva odbačenu hranu koja je prije odbacivanja bila jestiva i hranu koja je pripremljena ili poslužena u prevelikim količinama ili koja je oštećena prilikom pripremanja kao i proizvode kojima je istekao rok upotrebe,
• potencijalno izbježan otpad – podrazumijeva hranu koju neki ljudi konzumiraju, a drugi ne, ili koja ovisno o pripremi može ili ne mora biti jestiva,
• neizbježan otpad – podrazumijeva otpad koji nastaje prilikom pripreme hrane koji nije jestiv, niti je ikada bio. Aktivnosti koje se preporučuju kako bi se smanjio otpad od hrane prema hijerarhiji gospodarenja
NAČINI NA KOJE MOŽEMO SPRIJEČITI NASTANAK OTPADA OD HRANE
Najviše otpada od hrane nastaje u kućanstvima, čak – 53% od ukupnog udjela. Izbjegavanje nastajanja takvog otpada je najpovoljnija metoda za rješavanje navedenog problema.
Evo par savjeta kako spriječiti nastanak otpada od hrane:
- Planirajte kupnju/ kupujte samo što vam je potrebno i u odgovarajućoj količini)
- Provjerite datume kada kupujete veće količine namirnica i radite zalihe
- Vodite računa o značenju datuma na oznakama: “upotrijebiti do” i “najbolje upotrijebiti do” te o pravilnom skladištenju namirnica
- Poslužujte manje količine hrane/ planirajte obroke (tjedni jelovnik)
- Višak hrane ne bacajte u smeće, već je sljedeći dan iskoristite za neki obrok ili je zamrznite
- Kreativno iskorištavanje hrane – kuhanje obroka od ostataka hrane
- Pravilno čuvajte / skladištite hranu (hladnjak 1-5 stupnjeva) da bi se smanjio rizik od kvarenja
- Napravite džem, smoothie domaće pekmeze, kompote, sokove, povrtne namaze, umake, temeljce za variva ili rižota. Voće i povrće također se može oprati i dobro osušiti, narezati ili smiksati u te zamrznuti. Na taj način spriječit ćete bacanje hrane, a sezonsko voće i povrće moći iskoristiti u jelima i izvan sezone. Zamrznuto voće i povrće moguće je kuhati bez prethodnog odmrzavanja.
- Pretvorite ostatke hrane u kompost i gnojivo
- Donirajte višak hrane
POSLJEDICE BACANJA HRANE NA OKOLIŠ I ZDRAVLJE LJUDI
Hrana pomiješana sa MKO i kao takva bude odložena dugoročno i izrazito negativno djeluje
na okoliš. Procesi koji se odlaganjem biorazgradivog otpada razvijaju na odlagalištima su: emisije metana i ostalih stakleničkih plinova te onečišćenje procjednih voda. Ne treba posebno naglašavati štetnost tih procesa i posljedice na kvalitetu života na Zemlji i zdravlje ljudi. Bacanje hrane znači i trošenje resursa poput vode, zemlje, energije koji su potrebni za proizvodnju i distribuciju hrane.
HIJERARHIJA GOSPODARENJA OTPADOM OD HRANE
PREVENCIJA
PONOVNA UPORABA
RECIKLIRANJE
OPORABA
ODLAGANJE
KOMPOSTIRANJE KAO JEDAN OD NAČINA RJEŠAVANJA PROBLEMA NEISKORIŠTENE I ODBAČENE HRANE
Prosječan sastav kućnog otpada ukazuje da se čak trećina takvog otpada može reciklirati na ovaj način. Dakle, ako prosječno kućanstvo proizvede 3 kg otpada na dan, 1 kg otpada se može kompostirati, odnosno tijekom godine možemo preraditi više od 300 kg otpada. Na ovaj način biootpad postaje korisna sirovina, a ne problematično „smeće“.
Kompostiranje je prirodni proces recikliranja biootpada koji možemo sami pokrenuti i nadzirati. Biootpad čini kuhinjski, vrtni i zeleni otpad. Kompostiranjem biootpada smanjujemo količinu otpada koja se odlaže na odlagalištima i ograničavamo razvoj nepovoljnih i za okoliš opasnih procesa te proizvodimo humus za biljke koje uzgajamo u svom kućanstvu
Može se kompostirati:
– kuhinjski otpad (ostaci i kora voća i povrća, ljuske jaja, talog od kave,vrećice od čaja, ostaci kruha, listovi salate, blitve, kelja i sl.)
– vrtni ili zeleni otpad (uvelo cvijeće, granje, otpalo lišće, otkos trave i živice,zemlja iz lončanica, ostaci voća i povrća i sl.);
Ne mogu se kompostirati: – tekući ostaci kuhane hrane,meso, riba, kosti, koža, mliječni proizvodi, ulja i masti
HRANI NIJE MJESTO U SMEĆU!
ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Promocija 147 prvostupnika Sveučilišta u Zadru
U Svečanoj dvorani Sveučilišta u Zadru u petak su održane dvije svečane promocije prvostupnika različitih struka. Promovirano je ukupno 147 studenata s odjela za anglistiku, arheologiju, etnologiju i kulturnu antropologiju, filozofiju, francuske i frankofonske studije, germanistiku, geografiju, klasičnu filologiju, kroatistiku, lingvistiku, pedagogiju, povijest, povijest umjetnosti, rusistiku, sociologiju, hispanistiku i iberske studije, talijanistiku te s Teološko-katehetskog odjela.
Promotor i voditelj prve promocije bio je dr. sc. Ivan Magaš s Odjela za kroatistiku, a promovente su pozdravile pročelnica Odjela za rusistiku doc. dr. sc. Adrijana Vidić i v. d. pročelnice Odjela za kroatistiku doc. dr. sc. Ivana Petešić Šušak.
Pročelnica Vidić izrazila je zahvalnost majkama i očevima, bakama i djedovima, skrbnicima, cijelim obiteljima, presudnoj mreži podrške koja stoji iza svakog ulaska u učionicu.
– Hvala vam što ste nama, nastavnicima Sveučilišta u Zadru, povjerili obrazovanje onih koji su vam najvažniji. Nadamo se da vas nismo iznevjerili. Drage prvostupnice i prvostupnici, evo vas na novom osvojenom vrhu, najvišem dosad, no nikako ne i posljednjem. Sigurno nije bilo lako! Kontekst u kojem ste stasali neodoljivo podsjeća na onaj iz kletve „Dabogda živio u zanimljivim vremenima”. Previše je buke, skoro nimalo razboritosti, svijet uporno potpaljuju kojekakvi narcisi i koristoljupci. Mirne duše mogu reći da ste u tom i takvom svijetu vi eksces vrijedan svakog poštovanja i divljenja. Riječi kojima bih vas generacijski opisala na osnovu vlastitog doživljaja su: izrazito solidarni, fantastični sugovornici, suludo kreativni, hrabri i otvoreni, neumorni volonteri, izvrsni čitatelji, mudre glave pune originalnih ideja, nježna bića, branitelji različitosti, zaštitnici slabijih, spontani, skromni, nehvalisavi, beskrajno simpatični i dobri ljudi. I, vjerovali ili ne – krajnje fokusirani iako svi kude upravo taj vaš fokus! No iz dana u dan svjedočim tome da ste itekako fokusirani na one stvari koje prepoznajete kao važne i zbog kojih onda bez problema mičete brda i planine, rekla je Vidić.
Ispričala se uime svoje generacije što svijet u kojem živimo nije učinila jednostavnijim, manje zagađenim mjestom.
– Danas ne govorim u imperativima da budete ovo ili da budete ono: držim da već jeste sve to što bih poželjela da budete i da na koncu bolje znate što s tim učiniti jer vidite dalje u budućnost od mene. Mogu samo podvući crtu i reći: itekako ima nade!, poručila im je.
Pročelnica Petešić Šušak izrazila je ponos što su upravo oni bili dio ovog Sveučilišta i akademske zajednice, a svaki njihov daljnji napredak bit će najveća nagrada njihovim predavačima.
– Budite svjesni da je obrazovanje trajan proces. Nastavite učiti, usavršavati se i preispitivati vlastite granice. Očekujemo od vas da budete stručni, odgovorni i etični u svome radu, ali i hrabri u zagovaranju znanja, istine i napretka, rekla je.
Promotor na drugoj promociji bio je izv. prof. dr. sc. Frano Vrančić s Odjela za francuske i frankofonske studije.
– Dragi diplomanti, zahvaljujem na ljubavi te intelektualnom i moralnom poštenju. Vaš integritet, ustrajnost i marljivost bit će i dalje naše najveće nadahnuće u istraživačko-nastavnom radu. Želim vam puno sreće u zauzimanju za istinske humanističke vrijednosti i u borbi za opće dobro. I ne zaboravite riječi osvjedočenog prijatelja baskijskog i hrvatskog naroda, francuskog romanopisca i nobelovca Françoisa Mauriaca, koji nas uči da čak i kad nečija domovina postane nepodnošljiva, jedina preostala mogućnost jest voljeti je u najfizičkijem smislu – u drveću, u obzoru, a posebice u kamenu. Ostanite neumorni zagovaratelji zadarskog sveučilišta, Grada Zadra i Zadarske županije u sredinama u kojima živite, poručio je prof. Vrančić.
U 12 sati promovirani su: Lana Begonja, Ariana Belec, Stela Bogičević, Anita Borovina Vranješ, Antea Bugarija, Petra Burmas, Nera Colić, Petra Čelan, Blanka Čirjak, Daria Dautović, Matej Dizdarević, Ivan Dragojević, Livia Drašković, Nikolina Dvekar, Lara Đuran, Kate Franin-Pečarica, Barbara Gašpar, Elizabeta Grubišić, Veronika Habijanec, Doroteja Ivanec, Elena Janković, Ana Jelić, Jana Kanjka, Marija Karninčić, Matej Kerman, Lucija Klun, Natalija Kolić, Patrik Koren, Biljana Kostić, Viktoria Kovač, Marin Lepur, Antea Maričić, Valentina Marjanović, Katarina Matešić, Petra Meštrović, Gabrijela Miletić Bulat, Maris Mimica, Leona Mladin, Ivona Obrovac, Marina Parčina, Roman Pavić, Aurora Pejin Santucho, Dina Pejković, Lucija Periš, Vanessa Petešić, Cvita Plenča, Karla Posavec, Matej Puljiz, Iva Radić, Ivona Ratković, Lucija Rožić, Monika Sabljić, Marta Santini, Luka Sminderovac, Katarina Sučić, Vinko Šeremet, Elena Šimunić, Magdalena Špoljarić, Karla Šupe, Karla Tadić, Maja Tieško, Nika Tolić, Luka Tomašević, Dora Ušić, Nina Vidović, Valentina Višić, Marta Vitković, Sara Vladić, Gloria Vukoša, Petra Zoričić, Tena Živčić.
U 14 sati promovirani su: Marko Antonio Anić, Petra Aračić, Petra Bakić, Tena Balog, Ivana Barišić, Antea Batur, Antonio Brajičić, Martina Brkić, Paola Cesarić, Ana Ciglenec, Marija Čarija, Ivan Čerina, Paula Čižmek, Ana Čondrić, Mia Marija Ćurin, Margita Delač, Ramona Delija, Mia Dešpoja, Tea Domitrović, Marija Džimbeg, Šimun Đuka-Alemani, Ervina Flegar, Antonia Golec, Viktor Gregurović, Lea Gunjača, Matea Hendić, Ozren Hodalj, Marina Horvat, Željka Horvat, Lucija Hrehorović, Marko Huten, Hana Ivančić, Marija Jelić, Lea Jerončić, Tanja Jović, Klara Jurica, Jure Karaman, Agata Karan, Iva Kostelac, Barbara Krneta Ušalj, Matea Kutleša, Luka Malnar, Sara Mamić, Mihael Marić, Marino Marinović, Jura Mašić, Una Menićanin, Ivona Miletić, Luka Nekić, Miroslav Novak, Šimun Perković, Nika Petrak, Ante Petričević, Kristina Petrović, Ivan Pivčević, Slavica Pleić, Tesa Preglej, Nikolina Puškarić, Kristina Raič, Antonela Ramljak, Sara Ratković, Marija Rezo, Azra Ružić, Anđela Saratlija, Nicol Serdar, Hana Skroza, Samanta Slana, Mihael Srša Karlovčec, Josipa Stvorić, Josip Sučić, Karla Šargač, Laura Šebalj, Paula Šegvić, Monika Tadić, Lana Terlević, Mia Vladić.
ZADAR / ŽUPANIJA
PLANIRAJTE NA VRIJEME / Danas u Zadru rade samo ove trgovine…
Donosimo raspored rada većih marketa i supermarketa, odnosno trgovačkih lanaca u Zadru u nedjelju, 14. prosinca 2025.
BAUHAUS:
zatvoreno
KAUFLAND:
od 7 do 21
EUROSPIN:
zatvoreno
HEY PARK
zatvoreno
TOMMY
Put Stanova 46 – od 7 do 21
Bože Peričića 5 – od 8 do 13
Put Bokanjca 37 – od 7 do 21
KONZUM:
Ante Starčevića 3 – od 7 do 13
Put Pudarice 34 – od 7 do 13
LIDL:
zatvoreno
SPAR
A. Starčevića 5a – od 7 do 20
Bleiburških žrtava 18 – od 7 do 20
PLODINE
zatvoreno
SUPERNOVA:
zatvoreno
STUDENAC:
Stjepana Radića 26 – od 7 do 21
RIBOLA
Vukovarska ulica 6a – 7:00-21:00
Ulica Andrije Hebranga 10a – 7:00-21:00
Ulica Krste Odaka 5a – 7:00-21:00
PEVEX
od 8 do 14
METRO
zatvoreno
EMMEZETA
od 10 do 20
ZADAR SHOPPING CAPITOL
od 7 do 20
CITY PARK ZADAR
zatvoreno
ZADAR / ŽUPANIJA
KULTURA NAS POVEZUJE / Slovensko kulturno društvo Lipa Zadar obilježava 20. rođendan
Božićni blagdani u Slovenskom kulturnom društvu Lipa Zadar na dosad najsadržajniji način obilježavaju se promocijom Monografije SKD Lipa Zadar – prilikom 20. godina neprekidnog djelovanja društva. Autorice su dr. Barbara Riman i dr. Kristina Riman.
Prigodnim programom obilježava se i Međunarodni dan ljudskih prava i to u restoranu GALIJA – Borik, ponedjeljak 15. prosinca 2025. u 17:30 sati.
KULTURNI PROGRAM: Glazbena skupina Ivan Harej i Zdenka Kallan Verbanac iz Slovenskog doma Bazovica Rijeka; polaznici dopunske nastave slovenskog jezika – odrasli i skupina djevojčica recitacije prigodnih pjesama.
-
magazin22 sata prijeŠPICA!
-
Svijet5 dana prijeAustralija postala prva zemlja u svijetu koja je djeci zabranila društvene mreže
-
Tech4 dana prijeOBJAVILA NASA / Svijet će se zamračiti – stiže najduža pomrčina Sunca u posljednjih 100 godina
-
Hrvatska5 dana prijeNova prevara: Htjela uložiti u kriptovalute, ostala bez preko pola milijuna eura







