Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

(FOTOGALERIJA) EUROPSKI DAN VUNE / “Vuna i sir – blago otoka Paga na Europskom danu vune u Rimu”

Objavljeno

-

Europski dan vune, manifestacija posvećena slavljenju raznolikih i održivih koristi ovčje vune, ove je godine održana s posebnim naglaskom na njezinu ulogu u zdravlju i dobrobiti.

5. Europski dan vune održan je 6. travnja 2025. godine na organskoj farmi I Casali del Pino u Rimu, u organizaciji EWE – European Wool Exchange Foundation i Gomitolorosa talijanske udruge koja se zalaže za promicanje solidarnosti, očuvanje okoliša i poticanje osobnog blagostanja. Ovogodišnja tema Wool4Health bila je posvećena istraživanju prirodnih svojstava vune koja doprinose mentalnom, fizičkom i emocionalnom zdravlju, s naglaskom na terapijsko pletenje i korištenje vune u zdravstvenim i wellness praksama.

Domaćin događanja, Ilaria Venturi Fendi, bivša modna dizajnerica, danas vlasnica farme I Casali del Pino, s ljubavlju je otvorila vrata svog imanja svim sudionicima koji vjeruju u snagu zajedništva, održivost i važnost prirodnih materijala. Događanje je bilo otvoreno za javnost, a ulaz besplatan.

Sudionici iz cijele Europe – prerađivači vune, industrijski stručnjaci, terapeuti, dizajneri, predstavnici udruga, zdravstveni radnici i zaljubljenici u vunu – okupili su se kako bi dijelili znanja, prikazali proizvode i podigli svijest o zdravstvenim dobrobitima ove prirodne sirovine. Tijekom cjelodnevnog programa održane su prezentacije, praktične radionice i demonstracije različitih tehnika obrade vune: pranje, bojanje, predenje, filcanje, kukičanje, tkanje i oslikavanje vunom. Naglasak je bio na aktivnostima koje uključuju sve dobne skupine – od djece do starijih – kako bi se pokazala univerzalnost vune u svakodnevnom životu i terapijskom kontekstu.

Poseban trenutak bio je video javljanje glumice Isabelle Rossellini, koja je svoju filmsku karijeru zamijenila životom u prirodi te danas na svojoj farmi uzgaja kokoši i ovce te promiče regenerativnu poljoprivredu. Rossellini je govorila o dubokoj povezanosti između ljudi, prirode i životinja, te važnosti očuvanja lokalnih resursa poput vune.

Europski dan vune ne samo da je slavio svestranost i bogato naslijeđe vune, već je istaknuo i njezinu ključnu ulogu u budućnosti održivog i zdravijeg načina života. Kroz suradnju, edukaciju i razmjenu znanja, događaj je potaknuo dublje razumijevanje interakcije između prirodnih materijala i ljudskog zdravlja, naglašavajući važnost donošenja svjesnijih izbora koji doprinose osobnom blagostanju i očuvanju okoliša.

Zanimanje je izazvala prezentacija “Vuna i sir – blago otoka Paga”, koju su održale Ana Žunić, predsjednica udruge Volim Vlašići, i Martina Pernar Škunca, predsjednica Udruge proizvođača paškog sira i direktorica marketinga Paške sirane. Kroz ovu prezentaciju predstavile su Pag kao otok bogate tradicije, gdje se prirodna bogatstva i stoljetni običaji isprepliću u svakodnevnom životu.

Ana Žunić predstavila je dva važna projekta koje je udruga Volim Vlašići provodila – „Vuna u našim aktivnostima“ (2023.) i „Vratimo vuni sjaj“ (2024.) – usmjerena na rješavanje ekološkog problema odbacivanja vune u prirodu. Kroz edukaciju, radionice i suradnju s lokalnim vlastima, udruga nastoji uspostaviti održiv model prikupljanja i prerade ovčje vune na otoku Pagu.
Martina Pernar Škunca predstavila je paški sir kao autentični simbol otoka – proizvod koji odražava njegovu specifičnu vegetaciju i stoljetnu tradiciju. Posjetitelji su imali priliku kušati paški sir i baškotine, koje proizvode benediktinke iz Samostana sv. Margarite iz Paga, te osjetiti duh otoka kroz njegove okuse i mirise. U sklopu Europskog dana vune, suvenire i nakit od vune predstavila je i Nikol Jakopic Donadić, Woolly Handmade iz Paga.

Europski dan vune bio je više od jednodnevnog događanja – bio je to susret ljudi koji dijele iste vrijednosti, prostor za inspiraciju, učenje, umrežavanje i primjere dobre prakse. Dok se vuna ponovno vraća u fokus kao vrijedan i održiv resurs, Pag se sve snažnije pozicionira kao otok koji njeguje svoju baštinu i hrabro gleda u budućnost.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

ZADAR / ŽUPANIJA

FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije 

Objavljeno

-

By

međunarodnim znanstvenim skupom „Contemporary Horizons in English Studies“ (Suvremeni horizonti u anglistici), koji je jutros otvoren u Svečanoj dvorani, Odjel za anglistiku Sveučilišta u Zadru obilježava 70 godina postojanja i djelovanja.

Povijest anglistike u Zadru seže u 1956. godinu, kada je Odjel osnovan kao dio tadašnjeg Filozofskog fakulteta u Zadru. U početnom nastavnom programu engleski jezik i književnost poučavali su se u okviru dvopredmetnog studija germanistike. Istaknuta znanstvenica Mira Janković odigrala je važnu ulogu u određivanju njegove akademske misije, a sljedeća važna etapa nastupila je u akademskoj godini 1975./76., kada je tadašnji Filozofski fakultet u Zadru, nakon integracije provedene 1974. godine, postao sastavni dio Sveučilišta u Splitu. Sveučilište u Zadru u svojem današnjem obliku osnovano je 2002. godine, a 2009. godine Odjel za engleski jezik i književnost službeno je postao Odjel za anglistiku.

– Sedam desetljeća akademskog rada predstavlja mnogo više od institucionalnog kontinuiteta. Ona predstavljaju generacije nastavnika, istraživača, studenata, ideja, suradnji i intelektualnih postignuća koja su pomogla oblikovati i Odjel i samo Sveučilište. Sveučilišta su ustanove duboko ukorijenjene u tradiciju, ali ne mogu ostati nepromijenjena. Umjetna inteligencija već sada mijenja način na koji pišemo, prevodimo, istražujemo, poučavamo i komuniciramo. Ona donosi iznimne mogućnosti, ali i značajne izazove. Za sveučilišta su ti izazovi posebno važni. Ako umjetna inteligencija može u nekoliko sekundi generirati eseje, prijevode, analize pa čak i kreativne tekstove, moramo se zapitati što to znači za obrazovanje. Vjerujem da humanističke znanosti, a posebno anglistika, imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije. Odgovor ne može biti jednostavno pružanje otpora tehnološkim promjenama. Budućnost anglistike ovisit će ne samo o očuvanju ustaljenih tradicija nego i o pronalaženju novih načina da se pokaže zašto je humanističko znanje i dalje važno, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Lukić.

Pročelnica Odjela za anglistiku prof. dr. sc. Sanja Škifić predstavila je njegovu povijest te razvoj koji je bio moguć prije svega zahvaljujući predanosti i znanstvenom radu generacija nastavnika. Rana povijest anglistike u Zadru usko je povezana sa znanstvenicima poput Rudolfa Filipovića, Mire Janković, Damira Kalogjere, Dore Maček, Stipe Grgasa i drugih.

– Raznolikost istraživačkih interesa jedno je od temeljnih obilježja našega Odjela. Naši znanstvenici istražuju raznovrsna područja i pristupe, od suvremenoga diskursa i kulturalnih studija, suvremene književnosti, prevođenja, medija i filma, videoigara, roda i popularne kulture, jezikoslovlja, psiholingvistike, usvajanja drugoga jezika, poučavanja jezika te dobrobiti nastavnika. Ovaj širok istraživački profil odražava kako međunarodni razvoj discipline tako i dugogodišnju predanost Odjela akademskoj otvorenosti i suradnji, istaknula je pročelnica Škifić.

U povodu 70. obljetnice Odjela za anglistiku pozvani su znanstvenici i stručnjaci čiji se rad temelji na različitim područjima kao što su jezikoslovlje, primijenjeno jezikoslovlje, usvajanje drugog jezika, književnost, kultura, mediji, film, književno prevođenje i translatologija, kako bi istražili promjenjive granice i nove smjerove koji oblikuju područje anglistike. Tema konferencije odražava ono što Odjel danas predstavlja: anglistiku koja je raznolika, interdisciplinarna, međunarodno povezana i otvorena prema novim pristupima.

Plenarni predavači su prof. emeritus Stipe Grgas, koji je veliki dio svog radnog vijeka proveo baš na Odjelu za anglistiku, te prof. Christina Gkonou (Sveučilište u Essexu). Izlaganja tijekom dva dana bave se suvremenim raspravama i istražuju inovativne pristupe iz područja britanske i američke književnosti, književne i kulturne teorije, postkolonijalnih studija, rodnih studija, književnog prevođenja, višejezičnosti itd.

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend

Objavljeno

-

By

Zadar i zadarsko područje

Danas promjenjivije vrijeme nego proteklih dana. Bit će izmjene oblaka i sunčanih razdoblja, a mjestimice treba računati na kišu i pljuskove, lokalno i praćene grmljavinom, osobito tijekom dana. Puhat će jugo i južni vjetar, uz prolazno okretanje vjetra.

Temperatura u Zadru oko 19 do 26 °C. Prema vikendu slijedi postupno smirivanje, a nedjelja bi trebala biti pretežno sunčana i suha.

Hrvatska

U većem dijelu zemlje promjenjivo sa sunčanim razdobljima, ali uz mjestimičnu kišu.

Najnestabilnije će biti na Jadranu i u područjima uz njega, gdje su mogući izraženiji pljuskovi s grmljavinom, dok je početkom dana kiša moguća i na istoku zemlje.

Na kopnu će vjetar uglavnom biti slab, a na Jadranu umjereno jugo i južni vjetar, prolazno bura i sjeverozapadnjak. Jutarnje temperature od 11 do 15 °C, na Jadranu od 17 do 23 °C, a najviše dnevne uglavnom 21 do 26 °C, na jugu do 29 °C.

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

TRAJAT ĆE DO 31. SIJEČNJA / Započeli radovi na izgradnji kružnog toka na Plovaniji

Objavljeno

-

By

Zbog rekonstrukcije raskrižja na Plovaniji promet će se do 31. siječnja 2027. odvijati obilaznim pravcima.

U sklopu treće faze rekonstrukcije Ulice Nikole Tesle predviđena je izgradnja kružnog toka na Plovaniji, uz prethodno izmještanje trafostanice u okviru zasebnog projekta HEP-a. Radovi su započeli u utorak, 15. rujna, i od tada je za sav promet zatvoreno raskrižje Ulice Nikole Tesle, Kožinskog prilaza, Ulice Ive Kerdića, Puta Plovanije i Pakleničke ulice.

Radove izvodi tvrtka Cestogradnja d.o.o., a privremena regulacija prometa bit će na snazi do 31. siječnja 2027. godine. 

Ovo je druga faza rekonstrukcije III. faze Ulice Nikole Tesle. Rotor će se izgraditi na problematičnom križanju koje spaja pet ulica. Prvo će se izmjestiti trafostanica, a potom se radovi nastavljaju na prometnici i ostaloj infrastrukturi.“, poručuju iz Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo te građane mole za strpljenje i korištenje alternativnih pravaca.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu