Hrvatska
Stručnjak za sigurnost o Thompsonovom koncertu u Zagrebu: “Bilo bi lakše da su dva ili tri termina”
Podatak da je u manje od 24 sata prodano rekordnih 280 tisuća ulaznica za koncert Marka Perkovića Thompsona na zagrebačkom Hipodromu 5. srpnja ove godine, među pjevačevim obožavateljima vjerojatno izaziva euforiju, a javnim službama zadaje glavobolje jer treba takav događaj organizirati i osigurati.
Uostalom, u utorak je sam ministar unutarnjih poslova Davor Božinović potvrdio da je kontakt s Perkovićevim menadžmentom uspostavljen, dok mediji pišu da će uskoro biti oformljen i sigurnosni stožer.
“Vremena ima, ali mora se početi odmah”, kazao je Božinović novinarima.
Iznimno velik i izazovan događaj
Na zagrebačkom Hipodromu održan je već niz velikih koncerata na kojima se skupilo i 70 do 80 tisuća ljudi. Prvi takav bio je koncert grupe The Rolling Stones 1998. godine, a zadnji u nizu nastup Eda Sheerana u ljeto prošle godine. Ti su koncerti brojem gledatelja bili značajno veći od 30.000 koliki je službeni kapacitet Hipodroma. Koncert Marka Perkovića Thompsona po svemu sudeći brojnošću publike nadmašit će taj kapacitet čak devetorostruko.
Ipak podsjetimo da je najviše ljudi na tom prostoru – čak milijun – bilo 1994. godine kada je ondje mislu služio papa Ivan Pavao II. prilikom svog prvog posjeta Hrvatskoj.
“Bit će to iznimno velik događaj, time i izazovan sa sigurnosnog stajališta. No, uvijek volim reći da je naš sektor sigurnosti – a to osim javnih službi, policije i sigurnosne agencije uključuje i zaštitarske tvrtke – može kvalitetno udovoljiti tom izazovu”, smatra stručnjak za sigurnost Bono Marjanović.
“Hipodrom je zahvalan za organizaciju takvog događaja”
Pritom je najizazovnije to što će skoro tristo tisuća ljudi u jednom trenutku biti na istoj lokaciji. No, Marjanović napominje da ne treba promatrati samo mikrolokaciju Hipodroma.
“Pod posebnom paskom bit će cijeli grad, sve prilazne ceste i ulice. Bit će potrebna posebna regulacija prometa. Sve je to vrlo zahtjevno, ali ufajući se u iskustvo nadležnih tijela, mislim da će sve biti dobro odrađeno.”
Hipodrom je, dodaje Marjanović, zahvalan za organizaciju takvog događaja jer, iako u gradu, ipak je disociran.
“Nije unutar samog naselja, prostran je, a ima omeđene pristupe dijelom i po prirodnoj konfiguraciji. Uz pretpostavku kvalitetne organizacije unutarnjeg prostora događanja, ondje se, na određen način, može napraviti sterilna zona. Odnosno, kad se postave punktovi i sve to regulira, da se uspostavi režim sigurnosti i da svatko tko ulazi unutra može biti pregledan”, ističe Marjanović dodajući da je koncert sa sigurnosnog aspekta još zahtjevniji jer se sam Thompson često spominje u kontekstu koji izaziva polemike.
“Već neka jača petarda može izazvati stampedo”
“Dobro znamo što u tim okolnostima znači toliki broj ljudi, što znače evakuacijski putevi i dobra kontrola ulaska u štićeni prostor. Već u slučaju eksplozije neke jače petarde mogao bi se dogoditi stampedo. To su te neke izazovne stvari koje će, vjerujem, organizator sustava sigurnosti imati u vidu”, dodaje.
Marjanovića smo pitali bi li bilo jednostavnije ili možda kompliciranije da ipak budu dva koncerta. Uostalom, sam izvođač i njegov tim tražili su dva termina, isprva i tri, a dobili jedan.
“Sama logika kaže da bi bilo mudrije, a sa sigurnosnog aspekta i lakše, da su dva ili tri termina i da manji broj ljudi u isto vrijeme bude tamo. No, mislim da je u pitanju nešto drugo. Da je koncert pred 80 tisuća ljudi, a ne pred 280 tisuća, tada to ne bi odjeknulo u cijelom svijetu, nego ipak malo uže. Na ovaj način to će biti svojevrsni rekord pa je intersantno da se ta vijest širi svijetom. Ipak, mislim da bi sigurnosni zahtjevi bili zadovoljeni i u jednoj i u drugoj varijanti”, napominje Marjanović.
Pritom objašnjava kako će zbog dolaska skoro 300 tisuća ljudi, a možda i više, biti potrebno osigurati dovoljno pristupnih pravaca, smještajnih i ugostiteljskih kapaciteta, parkirališnog prostora, sanitarnih čvorova… I da će to, u smislu veličine događaja, biti značajan dan za Zagreb, ali i za cijelu Hrvatsku.
Hrvatska
PROGNOZA / Kratko smirivanje vremena: Evo kada slijedi novo pogoršanje
Nakon burne nedjelje s obilnom kišom, na Jadranu uz puno vjetra i valova, ponedjeljak nam ipak nosi mirnije vremenske prilike.
Utjecaj jučerašnje ciklone slabi pa jutros mjestimične kiše ima uglavnom na Jadranu i krajevima uz Jadran. U Gorskom kotaru, Lici i dijelovima Korduna ponegdje ima i poledice zbog kiše koja se smrzava na tlu. Prijepodne ostaje slično, a poslijepodne se na Jadranu očekuje razvedravanje, najprije na sjevernom i srednjem dijelu, dok u srednjoj i južnoj Dalmaciji pljuskova može biti do večeri. Na kopnu općenito puno oblaka, mjestimice malo kiše, većinom u gorskoj Hrvatskoj gdje prijepodne još postoji opasnost od poledice.
Poslijepodne i na kopnu sve više suhog vremena uz mogućnost za koju zraku sunca. Vjetar u unutrašnjosti slab. Na sjevernom i srednjem Jadranu umjerena bura i sjeverozapadnjak, na jugu još uvijek jako jugo i jugozapadnjak. Najviša temperatura između 3 i 8°C, u Slavoniji ponegdje oko 10, a na Jadranu od 10 do 14 Celzijevih stupnjeva.
Sutra miran i suh dan. Na Jadranu većinom sunčano, a na kopnu će ujutro i prijepodne mjestimice biti magle i niskih oblaka, zatim i nešto sunca. Temperatura se neće bitnije mijenjati u odnosu na današnju, možda u unutrašnjosti danju bude toplije.
Novo pogoršanje vremena s obilnijom kišom i olujnim jugom zahvatit će Jadran već u srijedu od jutra, a kako dan odmiče proširit će se i na unutrašnjost zemlje. U četvrtak će kiša oslabjeti i prestati pa bi prema kraju tjedna trebalo biti više suhog vremena.
Hrvatska
PROGNOZA / Nestabilan vikend: Obilna kiša i jugo, evo kada slijedi smirivanje vremena
Subota nam donosi puno oblaka, osobito na Jadranu na čijem sjevernom dijelu već od jutra ima kiše. Tijekom dana kiša će biti sve češća i raširenija, najprije duž Jadrana i u krajevima uz Jadran, a poslijepodne i navečer će je mjestimice biti i u nizinama unutrašnjosti.
Vjetar na kopnu slab do umjeren južnih smjerova, a na Jadranu će puhati umjereno, u Dalmaciji i jako jugo. Temperatura zraka u unutrašnjosti od 1 do 7, u Slavoniji ponegdje i viša. Duž obale između 11 i 15 Celzijevih stupnjeva.
Nedjelja će biti još nepovoljnija. Na Jadranu obilna kiša, osobito u Dalmaciji gdje su lokalno mogući izraženiji grmljavinski pljuskovi. Kiše će biti i na kopnu, osobito u drugom dijelu dana. U najvišem gorju može biti susnježice i snijega. Puhat će slab do umjeren vjetar južnih smjerova, na Jadranu umjereno i jako jugo, u Dalmaciji s olujnim udarima. Poslijepodne će jugo oslabjeti i kratkotrajno okrenuti na jugozapadni i sjeverozapadni vjetar. Temperatura na kopnu od 2 do 7, na istoku ponegdje viša, a na Jadranu između 9 i 14 Celzijevih stupnjeva.
U ponedjeljak i utorak prolazno smirivanje vremena, a nova ciklona s oborinama nam dolazi u srijedu.
Hrvatska
Nastavnici upozoravaju na totalni gubitak autoriteta u učionicama: “Postali smo životinje za odstrel”
Hrvatsko školstvo sve se češće opisuje kao zemlja odlikaša, no iza izvrsnih prosjeka krije se sustav u kojem su ocjene izgubile stvarnu vrijednost, upozoravaju nastavnici, profesori i psiholozi
Sugovornici HRT-a slažu se da je autoritet škole ozbiljno narušen, kriteriji su sniženi, a pritisak roditelja i administracije sve veći. Loša ocjena, koja je nekad bila poticaj za veći trud, danas je, kažu, povod za sukobe s roditeljima i prijave inspekcijama.
Nema više nastavničkog autoriteta
Profesor hrvatskog jezika Žarko Gazzari ističe da je nastavnički autoritet sustavno potkopan. „Nekad je loša ocjena bila signal djetetu da mora više raditi. Danas roditelji idu u otvoreni sukob s nastavnicima i posežu za inspekcijama“, rekao je, dodajući da je sustav postavljen tako da se nezadovoljstvo roditelja mora izbjeći po svaku cijenu, a nastavnik ostaje nezaštićen.
Slična iskustva ima i profesor Danijel Tomašić iz Gornjogradske gimnazije, koji upozorava da učenici dolaze s izvrsnim ocjenama, ali slabijim znanjem i radnim navikama. „Paralelno s rastom prosjeka dolazi do stalnog snižavanja kriterija jer se svaki ozbiljniji zahtjev brzo doživljava kao nepravda“, kaže Tomašić, upozoravajući i na strah od inspekcija koje zbog goleme administracije „uvijek mogu nešto pronaći“.
‘Životinje za odstrel’
Učiteljica razredne nastave Vlatka Baković podsjeća da nekad ni odlični učenici nisu imali samo petice. „Danas se učiteljske odluke redovito preispituju, a djecu se navikava da dobivaju ono što nisu zaslužila“, ističe, upozoravajući na društvenu glorifikaciju izvrsnosti i iluziju uspjeha.
Jedan od najbolnijih opisa stanja dala je profesorica engleskog jezika Ana Majnarić. „Nastavnici su postali životinje za odstrel. Sustav se administrativnim opterećenjima i inspekcijama sustavno okreće protiv njih“, poručila je, dodajući da se svaka ocjena ispod petice doživljava kao povod za pritisak roditelja, a ne kao prilika da se djetetu pomogne.
Psihologinja Nataša Jokić Begić s Filozofskog fakulteta u Zagrebu upozorava da takav sustav ostavlja ozbiljne posljedice na mentalno zdravlje djece. „Petica više nije ocjena, nego propusnica za daljnje školovanje. U savjetovališta dolaze izvrsni učenici s tjeskobom, perfekcionizmom pa čak i samoozljeđivanjem zbog ‘neuspjeha’ poput četvorke“, navodi.
-
magazin3 dana prijeNajopasnija hrana koju možete kupiti u trgovini – još gore je što mislite da je zdrava
-
magazin4 dana prijeGrčki ili obični jogurt: Koji je bolji izvor proteina i probiotika
-
Hrvatska4 dana prijeBanke godinama naplaćivale usluge koje ne postoje: Evo kako do obeštećenja za “skrivene” naknade
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prijeProgram Muzeja antičkog stakla u Zadru za 21. NOĆ MUZEJA






