Connect with us

magazin

KADA SE POMIČE SAT? Uskoro prelazimo na ljetno računanje vremena

Objavljeno

-

Pexels / Anastasiya Vragova/Ilustracija

Pomicanje satova jedna je od onih tema o kojima se svake godine raspravlja: zašto to još uvijek radimo, koja je svrha i najvažnije – kada pomičemo satove?

Ni 2025. neće biti ništa drugačije, jer ćemo satove pomicati i u proljeće i u jesen.

Iako se u prošlosti dosta govorilo o ukidanju pomicanja sata, sadašnji nas raspored još uvijek drži u ritmu od dva pomicanja sata godišnje.

Možda se čini kao sitnica, ali pomicanje sata ima brojne posljedice – od utjecaja na naše zdravlje i dobrobit do promjena u prometu, pa čak i poslovanju.

U 2025. kazaljke na satu pomicat ćemo, kao i do sada, dva puta:

Ljetno računanje vremena: nedjelja, 30. ožujka 2025., u 2:00 sata pomaknut ćemo kazaljke jedan sat unaprijed, na 3:00 sata. To znači da ćemo izgubiti jedan sat sna.

Zimsko računanje vremena: Nedjelja, 26. listopada 2025. godine, u 3 sata pomaknut ćemo kazaljke jedan sat unazad, na 2 sata ujutro. Tada ćemo dobiti sat vremena sna.

Kazaljke se prvi puta pomicale 1916.

Ideju za “ljetnim” računanjem vremena (ono zimsko je prirodno, usklađeno s putanjom sunca) dao je, ali više kroz šalu, američki filozof, književnik i izumitelj Benjamin Franklin davne 1784. godine. Neki su njegovu dosjetku ozbiljno uzeli u razmatranje pa je početkom 20. stoljeća bilo prijedloga vladama nekih država da uvedu ljetno računanje vremena.

Ideju su prve realizirale tek Njemačka i Austro-Ugarska (u sklopu nje i ondašnji prostor Hrvatske) tijekom Prvog svjetskog rata, od 1916. do 1918. godine. Sezonska izmjena zimskog i ljetnog računanja vremena prakticirala se i u Kraljevini Jugoslaviji, a potom i za vrijeme Nezavisne Države Hrvatske. Nakon toga, na ovim prostorima nije prakticirana sve do 1983. godine. Otada do danas kazaljke pomičemo dvaput godišnje – ujesen jedan sat unatrag, a u proljeće jedan sat naprijed. U Europskoj uniji odluka o tome na snazi je od 1996. godine.

U međuvremenu, prelazak na ljetno računanje vremena podosta se osporavalo. Europska unija predložila je 2018. ukidanje te prakse, ali dogovor među članicama još nije postignut. Prema važećoj odluci objavljenoj u Službenom glasniku EU-a, uvođenje ljetnog sata trajat će do 2026. godine.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

magazin

14. VELJAČE, VIŠNJIK / Valentinovo uz Željka Samardžića!

Objavljeno

-

By

Proslavite Dan zaljubljenih uz najljepše ljubavne hitove jednog od najomiljenijih pjevača regije!

Nakon rasprodane zagrebačke Arene, Željko Samardžić dolazi u Zadar, u Športski centar Višnjik, na spektakularni valentinovski koncert, u subota 14. veljače 2026., koji garantira večer ispunjenu emocijama, romantikom i nezaboravnim melodijama.

Uživajte u pjesmama koje su obilježile desetljeća ljubavi – „Stari lav“, „Grlica“, „Bezobrazno su zelene“, „Sipajte mi još jedan viski“, „Pokaži mi šta znaš“, „9000 metara“ i mnoge druge koje će vas podsjetiti zašto je Željko jedan od najvećih vokala s ovih prostora.

Ulaznice su u prodaji – putem sustava Eventim, požurite po svoje i poklonite voljenoj osobi večer za pamćenje!

 
Nastavi čitati

magazin

ĐIR PO GRADU Saše Čuke

Objavljeno

-

foto: Saša Čuka
 
Nastavi čitati

magazin

Liječnica otkrila simptom koji pokazuje imate li covid ili gripu

Objavljeno

-

By

Pexels

Zima je razdoblje kada kolege masovno „otvaraju bolovanja“, no razlog izostanka nije uvijek isti. Prehlada, gripa i covid-19 imaju slične simptome, ali postoje važne razlike koje vam mogu pomoći da ih lakše razlikujete.

Kako temperature padaju, virusi se lakše šire, a boravak u zatvorenim prostorima dodatno povećava rizik od infekcija. Ipak, prema riječima liječnice obiteljske medicine postoje jasni znakovi po kojima se ove tri bolesti mogu razlikovati.

“Postoje ključne razlike između obične prehlade, gripe i covida koje vam mogu pomoći da ih prepoznate“, objašnjava. “Ako ipak niste sigurni, uvijek se obratite liječniku. Kada je zdravlje u pitanju, bolje je biti oprezan.“

Kakav kašalj imate

Jedna od glavnih razlika odnosi se upravo na kašalj. Kod gripe je kašalj uglavnom suh i javlja se naglo, često uz iznenadno pogoršanje općeg stanja. Kod prehlade je kašalj blaži i obično se razvija postupno, prenosi Nova.rs.

Kod covida je kašalj također suh, ali ima jednu važnu karakteristiku – traje dulje i uporniji je nego kod drugih infekcija.

“Kod covida je kašalj suh i neprekidan. Mnogi ljudi kašlju dulje od sat vremena ili imaju tri ili više napada kašlja tijekom jednog dana“, navodi.

Simptomi su slični, ali oporavak nije uvijek brz

Iz britanskog NHS-a upozoravaju da su simptomi covida vrlo slični simptomima prehlade i gripe. Većina se ljudi oporavi u roku od nekoliko tjedana, no kod nekih oporavak može trajati znatno dulje, a bolest može imati i teži tijek.

Ako imate kašalj, savjetuje se da se obratite ljekarniku koji vam može preporučiti odgovarajuću terapiju za ublažavanje simptoma. Navodi se i da većini ljudi više nije potrebno raditi brzi test na covid, čak i ako imaju simptome poput suhog kašlja ili povišene temperature.

Kada ostati kod kuće

Ako ste mlađi od 18 godina ili je riječ o djetetu, preporuka je da ostanete kod kuće i izbjegavate kontakte s drugima tri dana od dana testiranja, jer su djeca i mladi obično kraće zarazni. Također se savjetuje da se tijekom deset dana izbjegava kontakt s osobama koje imaju povećan rizik od teških infekcija, poput ljudi s oslabljenim imunitetom.

Zaključak je jednostavan: iako simptomi mogu biti slični, trajanje i intenzitet kašlja često mogu otkriti o čemu je riječ. A ako ste u nedoumici, savjet liječnika uvijek je najbolja opcija.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu