Connect with us

Tech

Sigurnosni fijasko u SAD-u odvio se preko Signala: Što znamo o njemu?

Objavljeno

3 tjedna prije

-

Dok se Bijela kuća nalazi na meti kritika zbog navodnog korištenja Signala za raspravu o osjetljivim vanjskopolitičkim planovima, platforma za šifrirane poruke sada je došla u središte pozornosti. Koliko je ustvari siguran Signal?

Nikad ne pohranjuje informacije

Signal je pokrenut 2014. godine za iOS uređaje od strane neprofitne grupe, Open Whisper Systems, koja je korisnicima nudila besplatne šifrirane pozive i, godinu dana kasnije, šifrirane trenutne poruke. Enkripcija prikriva podatke i informacije tako da ih mogu čitati samo oni koji šalju i primaju poruke.

“Signal je dizajniran tako da nikada ne prikuplja niti pohranjuje bilo kakve osjetljive informacije. Signal porukama i pozivima ne možemo pristupiti ni mi niti treće strane jer su uvijek enkriptirani, privatni i sigurni”, rekla je tvrtka na svojoj web stranici, a prenosi ABC News.

Nakon što je vijest izašla u javnost, Moxie Marlinspike, suosnivač Signalove tvrtke Open Whisper Systems je na X-u radosno podijelio vijest, prenosi USA Today.

“Postoji toliko dobrih razloga da budete na Signalu”, objavio je Marlinspike. “Sada uključuje priliku da vas potpredsjednik Sjedinjenih Američkih Država nasumično doda u grupni chat za koordinaciju osjetljivih vojnih operacija. Nemojte prespavati ovu priliku…”

Ne dajemo podatke korporacijama

Aplikacija registrira korisnike putem njihovih telefonskih brojeva, slično WhatsAppu i iMessageu, i nudi nekoliko opcija, uključujući nestajanje poruka i zaštitu od poruka snimanja zaslona. Signal je naglasio da ne daje korisničke podatke korporacijama i drugim subjektima.

Grupne chatove u Signalu, poput onog u središtu skandala s Trumpovom administracijom, kontroliraju korisnici koji su određeni kao administratori. Administratori imaju moć pozivati, odbijati i blokirati korisnike po želji. Ključevi za šifriranje za Signal poruke pohranjuju se na korisničkim uređajima, a ne na njegovim poslužiteljima, rekla je tvrtka.

Manjkavosti signala

Stuart Madnick, profesor na MIT-ovoj školi za menadžment, rekao je da iako je enkripcija na aplikacijama poput Signala sigurna, još uvijek postoje načini na koje se poruke mogu kompromitirati putem analognih i digitalnih taktika. Ako je uređaj fizički ukraden zajedno s kodovima za otključavanje, ništa ne sprječava navodnog lopova da otvori aplikaciju Signal i pročita poruke, rekao je. Osim toga, prema Mardnicku, zlonamjerni softver i drugi softver za špijuniranje mogu dobiti pristup porukama.

“Rampe za uključivanje i isključivanje su ono što nas čini osjetljivima”, rekao je.

Glavni urednik Atlantica Jeffrey Goldberg rekao je u svom članku i ponovio za ABC da ga je na razgovor na Signalu pozvao netko tko tvrdi da je savjetnik za nacionalnu sigurnost Mike Waltz i isprva je mislio da je riječ o prijevari dok nije otkrio da se radi o legitimnom grupnom razgovoru s glavnim Trumpovim dužnosnicima.

“Gledao sam ovu operaciju u Jemenu kako teče od početka do očiglednog kraja i to mi je bilo dovoljno da shvatim da nešto nije u redu u ovdašnjem sustavu što je omogućilo da ove informacije dođu tako opasno blizu javnosti”, rekao je Goldberg.

Promovirao ga i Snowden

Madnick je rekao da je situacija koju je opisao Goldberg također pokazala još jednu ranjivost korištenjem javne enkripcije poruka: pogreške korisnika koji je poslao poruke pogrešnoj osobi.

Signal je postao sve popularniji među korisnicima pametnih telefona, a promovirale su ga razne osobe u tehnološkoj zajednici, uključujući Edwarda Snowdena.

Unatoč rastu, dužnosnici američke vlade bili su oprezni prema članovima koji koriste aplikaciju za službene poslove.

Pentagon osudio korištenje aplikacije

Pentagonova interna kontrola kritizirala je korištenje aplikacije Signal od strane bivšeg dužnosnika 2021., nazvavši to kršenjem “politika čuvanja zapisa” odjela i neovlaštenim sredstvom priopćavanja osjetljivih informacija.

Izvješće, koje se usredotočilo na Bretta Goldsteina, bivšeg direktora Digitalne službe za obranu, pokazalo je da je Goldstein prekršio politiku odjela korištenjem Signala “za raspravu o službenim informacijam” i poticanjem podređenih da s njim komuniciraju putem aplikacije za šifrirane poruke.

“Služba nije odobrio Signal kao ovlaštenu aplikaciju za elektroničku razmjenu poruka i glasovno pozivanje”, navodi se u izvješću, dodajući da “upotreba Signala za raspravu o službenim informacijama DoD-a nije u skladu sa zahtjevima Zakona o slobodi informacija i politikama čuvanja zapisa DoD-a.”

Goldstein je već najavio svoje planove da napusti državnu službu u vrijeme kada je izvješće objavljeno. Prema izvješću, Goldstein je lobirao kod pravnog ureda ministarstva da mu dopuste korištenje aplikacije.

U chatu bio i direktor CIA-e

Tijekom saslušanja Senatskog odbora za obavještajne poslove u utorak, demokratski senator Mark Warner iznio je kritike na direktora CIA-e Johna Ratcliffea o njegovom sudjelovanju u chatu na Signalu. Ratcliffe je rekao da je bio u chatu, ali je tvrdio da mnogi u agenciji imaju odobrenje za korištenje Signala.

“Jedna od prvih stvari koja se dogodila kad sam potvrđen za ravnatelja CIA-e bila je da je Signal učitan na moje računalo u CIA-i, kao što je to slučaj s većinom CIA-inih časnika. Jedna od stvari o kojoj sam vrlo rano bio obaviješten, bila je od ljudi iz CIA-e za upravljanje evidencijom o korištenju Signala kao dopuštenom načinu komunikacije. To je praksa koja je bila prisutna u Bidenovoj administraciji”, posvjedočio je Ratcliffe pod prisegom.

Madnick je rekao da obično vlada ima vlastitu sigurnu komunikaciju za slanje informacija, ali to obično uključuje specijalizirane uređaje koji su instalirani u vladinim uredima. “Postoji mnogo stvari koje vlada čini kako bi njihovi razgovori bili sigurniji, ali ta su rješenja često nepraktična”, rekao je.

Utrostručio se broj korisnika od 2020.

Od 2024. aplikacija ima 70 milijuna korisnika diljem svijeta u usporedbi s 12 milijuna koji su je koristili 2020. 2023. neprofitna organizacija, koja se financira donacijama i ulaganjem od 50 milijuna dolara u 2017. od strane suosnivača WhatsAppa Briana Actona, rekli su na blogu da joj je potrebno 50 milijuna dolara godišnje za rad u 2025. godini.

“Naš cilj je približiti se što je više moguće tome da postanemo potpuno podržani od strane malih donatora, oslanjajući se na veliki broj skromnih doprinosa ljudi kojima je stalo do Signala. Vjerujemo da je ovo najsigurniji oblik financiranja u smislu održivosti: osiguravamo da ostanemo odgovorni prema ljudima koji koriste Signal”, rekli su.

 
Povezane teme :
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Tech

Ove riječi u komunikaciji s ChatGPT-om koštaju desetke milijuna dolara

Objavljeno

25 minuta prije

-

19. travnja 2025.

By

Pixabay

Kažete li “molim” ili “hvala” nakon što ChatGPT završi zadatak koji ste mu dali? Ako je odgovor da, pripadate skupini korisnika koja, prema nekim procjenama, OpenAI godišnje stoji desetke milijuna dolara – samo u troškovima električne energije.

Naime, svaka interakcija s umjetnom inteligencijom troši određenu količinu energije, čak i ako je riječ o jednoj jedinoj riječi, prenosi TechRadar.

Iza ChatGPT-a i sličnih alata kriju se golemi serveri koji svakom korisničkom porukom troše značajne količine energije. Pa iako je AI postao dio svakodnevice, rijetko tko razmišlja o tome da čak i generiranje meme-a ili slanje jedne poruke može imati utjecaj na okoliš.

Pa, trebamo li prestati biti ljubazni prema chatbotovima kako bismo uštedjeli energiju? Paradoksalno – možda baš suprotno.

Naime, pristojni i jasno formulirani upiti često dovode do preciznijih i korisnijih odgovora. Takav pristup ne samo da može poboljšati kvalitetu konverzacije, već u određenim situacijama čak i smanjiti pristranost odgovora. U tom smislu, ljubaznost postaje važan alat za pouzdaniju upotrebu umjetne inteligencije.

Kako se AI razvija, postavlja se i pitanje hoće li pristojnost korisnika utjecati na to kako modeli reagiraju. Hoće li sustavi jednog dana biti trenirani da više “nagrađuju” korisnike koji se ophode s poštovanjem?

I tako dolazimo do dileme, iako ljubaznost prema AI-ju možda nije energetski najefikasnija, ona vam itekako može donijeti bolje korisničko iskustvo. No ostaje otvoreno pitanje – isplati li se to u kontekstu ekološkog otiska?

Zato, rješenje je jednostavno, u zadatku koji dajete chatbotu, odmah na njegovom kraju unaprijed ostavite “hvala” i “molim”. Time ste ostali pristojni, a niste trošili dodatnu energiju za interakciju.

 
Nastavi čitati

Tech

DIGITALNA POVEZANOST ŠIRI SE ZADARSKOM ŽUPANIJOM: Novih 4.948 kućanstava dobit će brzi internet

Objavljeno

3 dana prije

-

16. travnja 2025.

By

Stanovnici Zadarske županije u 2026. godini imat će na raspolaganju optički internetski pristup s brzinom preuzimanja od najmanje 100 Mbit/s i mogućnosti nadogradnje na 1 Gbit/s čime je pokrenuti snažan digitalni val.

Rezultat je to povlačenja EU sredstava uz podršku Ministarstva mora, prometa i infrastrukture koji uključuje ukupno pet otočnih općina županije, konkretno općinu Pašman kao nositelja projekta i susjedne općine Tkon, Kali, Kukljica i Preko na Ugljanu kao i grada Nina kao nositelja projekta sa susjednim općinama Privlaka te Vrsi te nositelja projekta općinu Bibinje uz susjednu općinu Zemunik Donji.

Projekti uvođenja širokopojasne infrastrukture na rijetko naseljenim područjima u Zadarskoj županiji dovesti će do smanjenja digitalnog jaza u odnosu na veća populacijska središta gdje su kvalitetne informacijske i komunikacijske usluge osigurane tržišnim putem. Jačanjem digitalne infrastrukture se osiguravaju preduvjeti za daljnji društveni i gospodarski napredak u priobalju, zaobalju i na otocima, odnosno njihova uključenost u autocestu budućnosti i tokove suvremenog digitalnog svijeta.

Svjetlovodna mreža izgrađena u sklopu projekata ostaje u trajnom vlasništvu jedinica lokalne samouprave, koje infrastrukturom upravljaju po tzv. veleprodajnom poslovnom modelu uz jednake uvjete tržišnog natjecanja za sve operatore.

Iskustvo pokazuje da povećanje brzine interneta u hrvatskim općinama i gradovima dovodi do značajnih gospodarskih učinaka u obliku osnivanja novih kompanija, otvaranja novih radnih mjesta te povećanja efikasnosti javnih i privatnih usluga.

Projekti, čija ukupna vrijednost iznosi 18 milijuna eura, će nesumnjivo predstavljati značajan dobitak i za radnike i gospodarstvenike Zadarske županije.

Dodijeljeni ugovori za optičku mrežu za tisuće kućanstava i poduzeća na području Nina, Privlake, Vrsi, Bibinja i Zemunika Donjeg.

Općina Bibinje prijavila je za financiranje 3,40 milijuna eura vrijedan projekt osiguranja dostupnosti širokopojasnih pristupa s brzinama od najmanje 100 Mbit/s u smjeru korisnika (download) i najmanje 30 Mbit/s u smjeru od korisnika (upload) na 3.393 adresa na području Bibinja i Zemunika Donjeg.

Polaganjem svjetlovodnih kabela, izgradnjom i opremanjem mrežnih čvorova te postavljanjem pasivnih i aktivnih mrežnih komponenti ostvarit će se infrastrukturni preduvjeti za povećanje kvalitete suvremenih IKT usluga i aplikacija za sve kategorije korisnika na projektnom području – 1.303 kućanstva, 120 poslovnih i 14 javnih korisnika.

Provedbom projekta razvoja širokopojasne infrastrukture na području Grada Nina i općina Privlaka i Vrsi će brzi i ultra-brzi širokopojasni pristup internetu biti dostupan za korisnike na 7037 bijelih i sivih adresa.

Korisnicima će nakon uvođenja usluge optičkog interneta biti omogućen izbor operatora s kojim će sklopiti ugovor za željene brže i kvalitetnije usluge. Nositelj projekta – Grad Nin također je prijavio projekt uvođenja ove javne usluge nove generacije, vrijedan 7,69 milijuna eura, na poziv iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.

 
Nastavi čitati

Tech

BILAVER I SEKULA POTPISALI UGOVOR VRIJEDAN PREKO TRI MILIJUNA EURA / Općina Bibinje gradi optičku infrastrukturu za brzi internet!

Objavljeno

3 dana prije

-

15. travnja 2025.

By

bibinje.hr

Danas je u Općini Bibinje održana dodjela ugovora za „Provedbu projekata u sklopu Okvirnog nacionalnog programa za razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa u područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja“ . Ugovore za projekte ukupne vrijednosti gotovo 11,09 milijuna eura koji se sufinanciraju iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) donio je Josip Bilaver, državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture ujedno i  kandidat za župana Zadarske županije.

Ispunjavamo ono što smo obećali. Ja sam prije manje od godinu dana obećao da ćemo iznaći sredstva za Bibinje, Donji Zemunik, Nin, Privlaku i Vrsi. Hvala Bogu i Vladi RH, da smo uspjeli naći ta sredstava. Čestitam općinama na pripremi ovih projekata. Nadam se da će i realizacija ovih projekata biti uspješna, te da će naši građani u konačnici imati jednu kvalitetnu modernu, mrežu i brzinu interneta. To je ono što oni zaslužuju kako bi se dodatno podigla kvaliteta života naših sugrađana u ovim općinama – rekao je državni tajnik Josip Bilaver.

Potpisana su dva Ugovora za projekte razvoja infrastrukture širokopojasnog pristupa internetu. Jedan za područje općina Bibinje i Zemunik Donji i drugi za područje grada Nina i općina Privlaka i Vrsi.

Općina Bibinje i Zemunik Donji tako su dobili 2.612.923,07 bespovratnih sredstava, što je najviši mogući iznos sufinanciranja, ta sredstava uključuju i Državne potpore, dok su ukupni troškovi projekta 3.401.605,54 eura.

Cilj je da svi naši mještani i gosti imaju brži, kvalitetniji pristup brzom internetu. Razvoj širokopojasne mreže je važan i za razvoj poduzetničke infrastrukture, a u konačnici Općina Bibinje imat će koristi od samog najma mreže operaterima, što će nam dugoročno osigurati stabilne prihode – rekao je općinski načelnik Šime Sekula, koji je iskoristio prigodu i zahvalio se državnom tajniku Bilaveru na velikoj pomoći u pripremi ovog projekta.

Izvor: Bibinje.hr

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu