ZADAR / ŽUPANIJA
(FOTO) SUSRET U NINU / Nadbiskup Zgrablić: “Uloga branitelja koji su branili narod u Domovinskom ratu nije završena”
Na susretu hrvatskih branitelja i njihovih obitelji iz Zadarske nadbiskupije u nedjelju, 23. ožujka u župnoj crkvi sv. Anselma u Ninu, misno slavlje predvodio je zadarski nadbiskup Milan Zgrablić.

Uz obilježavanje 1100 godišnjice Hrvatskog kraljevstva, susret je održan u starohrvatskom gradu Ninu gdje su se krunili hrvatski kraljevi i potvrđivala vjernost hrvatskog naroda Crkvi u povezanosti Pape i nekadašnjeg ninskog biskupa.
Nadbiskup je u propovijedi razmatrao lik Mojsija temeljem pročitanog ulomka iz Knjige Izlaska, rekavši da u Mojsiju možemo promatrati lik svakoga od nas jer Riječ Božja uvijek govori nama.
„S likom Mojsija želimo se sjediniti i s našim braniteljima. Iskustvo Mojsija može biti i iskustvo hrvatskih branitelja i svakoga od nas. Mojsije je u mladosti stekao visoki status u društvu. Živio je s faraonom kao faraonov sin. Ali, to ga nije zadovoljio, bio je jako osjetljiv na nepravde svoga naroda, na tlačenje i ropstvo koje je doživio njegov narod u Egiptu. Nikad nije zaboravio svoj identitet, ono što mu je majka ugradila u njegovo srce – to je Mojsije nosio u sebi“, istaknuo je mons. Zgrablić jednu od poveznica s osjećajem kojeg su gajili i naši branitelji u ljubavi prema domovini.
Braneći svoje sunarodnjake, Mojsije je ubio Egipćanina te je zbog toga, u strahu za svoju egzistenciju, pobjegao u pustinju. U pustinji je našao mir i stvorio obiteljski život, oženio se i imao djecu.

„Mnogi su trpjeli i u Domovinskom ratu. Mnogi su prošli kroz pustinju, naši branitelji podnijeli su velike žrtve“, rekao je mons. Zgrablić. Nakon sudjelovanja u obrani domovine, branitelji žive svakodnevicu. U Knjizi Izlaska zapisano je da je Mojsije pasao ovce tasta Jitra. Obavljajući svakodnevne poslove, Mojsije je došao do brda Horeba.
„Horeb je sveto mjesto na kojem se Bog objavio Mojsiju u punini, gdje mu je progovorio svoju riječ, gdje mu je Bog dao Dekalog. Na tom mjestu Mojsije se sa svojim narodom na osobiti način susreo s Gospodinom koji mu je progovorio“, rekao je nadbiskup.
I taj duhovni susret u Ninu predstavlja dolazak vjernika „u izuzetnu Božju blizinu, gdje nam Bog želi progovoriti s najvećim autoritetom, a Božji autoritet je njegova ljubav. U najvećoj ljubavi i nježnosti Bog progovara svoju riječ“, poručio je mons. Zgrablić.

Na Horebu je Mojsije primio deset Božjih zapovijedi. „U zapovijedi ne gledamo zabranu, naše ograničenje, nego naše spasenje, naše najveće dobro, najveću ljubav koju Gospodin nama iskazuje u svojoj riječi“, istaknuo je nadbiskup.
Mojsiju se ukazao Anđeo Gospodnji koji je posrednik glasa Božjega, a prikazao se u rasplamtjeloj vatri u grmu.
„Nije lako naći grm u pustinji, on je znak života, raste. Ali, na mjestu u pustinji gdje je Mojsije nalazi se nešto izuzetno, posebno. Grm koji gori je znak Riječi Božje koja gori i grije naše srce. Vatra čisti i pročišćava. I zlato se baca u vatru, da ostane samo zlato. Sve drugo što okružuje zlato – izgori, nestane u vatri“, rekao je mons. Zgrablić. U tom kontekstu, istaknuo je da „Riječ Božja želi biti svjetlo u našem životu da nas prosvijetli, toplina da nas grije, želi biti čišćenje našoj duši“.

„Gospodin još nešto više traži od tebe“
„Pozvani smo zagledati se u taj grm, vatru, u taj plamen Duha koji govori u Riječi. Naravno je, očekivalo bi se da kad se grm zapali, da će izgorjeti, nestati – osobito u pustinji gdje je sve suho, dovoljno je malo vatre da grm začas nestane i izgori. Ali, ovdje je neobično da grm gori, a ne izgara. Dakle, događa se nešto nadnaravno. Tako i Riječ Božja – govoreći o tom grmu, ne govori samo o našoj naravi, o onome što mi uobičajeno susrećemo.
Nego, susrećući Riječ Božju, prepoznajući anđela, gledajući u grm pred nama – i mi ćemo vidjeti nešto nadnaravno – nešto Božje, nešto božansko. Moći ćemo zaključiti da to nije samo ljudsko, naravno, nešto što čujem svaki dan, nego da je to nešto posebno što mogu doživjeti, osjetiti duboko u mojoj duši. Nije to samo glas kojeg mogu čuti“, istaknuo je mons. Zgrablić.
Ako čovjek osjeti da se to događa oko njega, treba učiniti što je učinio Mojsije.

„To što se događa nama je izazov. Nalazak pred Horebom, potreba da u tijeku našeg života, dok se brinemo za našu egzistenciju, učinimo još nešto – poziva te na nešto više. Bog želi još nešto više od tebe, ne samo da osiguraš egzistenciju. Nego, Gospodin još nešto više traži od tebe“, poručio je mons. Zgrablić. Bog očekuje još nešto više od nas, želi nam još nešto više i veće darovati.
„Gospodin te želi uvesti u svoju nadnarav! Gospodin ti daje znakove koje možeš prepoznati u svojoj duši, da Gospodin tako djeluje u tvom životu. Trebaš učiniti što je učinio Mojsije. Mojsije je rekao sebi da priđe tom grmu.
Red je na Mojsiju. Sada je na tebi red. Na putu tvoga života Gospodin te negdje doveo i poziva te da mu dođeš još bliže. Ti moraš donijeti odluku. Hoću pogledati što je s tim grmom, hoću pogledati što se to događa. Hoću pogledati što je u toj čudesnoj vatri, u toj nadnaravi koju ja ne razumijem što se to događa. Želim ići još malo bliže, želim još Gospodina upoznati“, potaknuo je nadbiskup Zgrablić.
I dolazak na taj susret u Nin je izraz želje vjernika da još bliže priđu Gospodinu. „Čineći još jedan korak naprijed, vidjet ćeš da je to veličanstven prizor, što se događa u tvojoj duši. Još puno toga ne znaš, ali to što si vidio već je veličanstveno, već je nešto sveto, veliko, posebno – da vidiš zašto grm gori, a ne sagorijeva. Da promotriš da je Bog vatra koja gori, da je to Božji duh koji ti daje da živiš, postojiš, da se krećeš, da možeš razmišljati, da ti Bog pokreće srce, noge, ruke“, rekao je mons. Zgrablić.

„Ljubav, istina, pravednost – sve to je Bog u punini – zato te sve to privlači! Sve te to zove!“
Kad čovjek odluči ići naprijed, dogodit će se što se dogodilo i Mojsiju.
„Do sada je sve bila inicijativa Mojsija. Gledao je, promatrao – nešto je čudesno, izvana. Onda je Gospodin zvao Mojsija. Sada je riječ o Bogu. Vidjet ćeš da to nije bio samo običan govor. To sâm Bog tebi progovara, Bog poznaje tvoje ime. U Bibliji znati nekome ime znači dati nekome život; začeti, početi život. To predstavlja duboki odnos života, kakav imaju otac i majka prema sinu i kćeri. Gospodin tebe tako poznaje.
Gospodin je povezan s tvojim životom. Nisi izgubljen na putu svoga života. Gospodin zna tvoje ime, već si duboko s njim povezan, od začeća, preko krštenja. Gospodin te zove po tvojoj egzistenciji, po tvojoj nutrini, po čežnji tvoga srca.
Čuješ taj glas kako te Gospodin poziva jer te ono dobro, lijepo i plemenito, sveto, ljubav, istina, pravednost, sve to je Bog u punini – zato te sve to privlači. Sve te to zove“, poručio je nadbiskup, istaknuvši da Bog zove čovjeka jer s njim želi stupiti u dijalog.
„Gospodin te zove jer želi s tobom razgovarati. I potrebno je opet da mi učinimo korak, što je učinio Mojsije. Mojsije izgovora: ‘Evo me’. Mojsije prepoznaje da ga Bog zove. Važno je da ti prepoznaš da te Bog zove. Važno je da prihvatiš i prepoznaješ da Bog zna tvoje ime, da si tako duboko s njim povezan“, potaknuo je nadbiskup.
To nije samo nešto izvanjsko što čovjek gleda. Bog čovjeku ne smije biti nešto usput, da mu samo posveti neko vrijeme, prigodno.
„Trebaš reći ‘Evo me’, da se Gospodinu odazoveš – jer Gospodin ima plan s tobom! Da učiniš ono što je učinio Mojsije, što je učinila Marija.
Nisi suvišan, bezvrijedan u Božjim očima. Bog računa na tebe. Ni Marija ni Mojsije nisu bili svjesni što će Bog po njima učiniti, što Bog želi u njihovom životu. Da to gdje jesi, shvatiš da si važan u Božjim očima, da Bog kontaktira s tobom“, potaknuo je mons. Zgrablić.

„Ako je Bog Abrahamov, Izakov i Jakovljev, Mojsijev – to znači da je on Bog koji živi u vremenu“
Nakon što se Mojsije odazvao, nastupa razgovor između Mojsija i Boga. „Mojsije se osposobio da može komunicirati s Bogom. Gospodin te želi osposobiti da komuniciraš s njim, da ti On može reći svoje planove, da ti može još više otkriti sebe. Da možeš još više spoznati sebe. Da vidiš što Gospodin od tebe traži, zahtjeva“, poručio je nadbiskup.
Dok je Mojsije prilazio, prvo što mu je Gospodin rekao je da ne prilazi, jer je mjesto na kojem stoji sveto. „Dok si na ovome svijetu, ne možeš u punini prići Bogu. Ne zato što Bog to ne želi ili je to loše za nas, nego zato što je Bog veći od nas. Bog je Gospodar neba i zemlje, stvoritelj neba i zemlje. Mi smo mala kapljica. Bog je ocean, a mi smo kapljica. Ne može ocean stati u kapljicu, ali kapljica može u ocean.
Tako i mi. Ne možemo ući u Boga na ovoj zemlji jer nemamo taj kapacitet, te sposobnosti. Ali je važno da si mu prišao i da je ta kapljica ona ista kapljica koja je u oceanu“, rekao je mons. Zgrablić.

Drugo što je Bog rekao Mojsiju je neka izuje obuću. „Skinuti cipele znači golom nogom stati na golo tlo. Spoznaješ da si prah, doći ćeš do istine da si bez Boga kao da s golom nogom stojiš na materiji. Bez Boga si sâma materija. Moraš biti ponizan.
To ne znači da te netko ponižava, obezvrjeđuje, nego da shvatiš svoju istinu. Da ne živiš u laži, u ne-spoznaji sebe, ne-otkrivanju sebe, nego u dubokom spoznavanju sebe. Zato moraš izuti obuću i stati na tlo. U tom diranju tla otkrit ćeš da je Bog blizu“, poručio je mons. Zgrablić.
Čin izuvanja cipela, duhovno, vjernici su pokazali i tako što su se ispovjedili na tom susretu. „Osjetili ste Gospodina jer ste u ispovijedi dodirnuli svoju bijedu, što ste dodirnuli svoju grešnost, što ste osjetili potrebu skinuti svoj grijeh. To je skidanje tvojih cipela. I tu si osjetio Božju milost, milosrđe, nešto se dogodilo u tebi. Obogaćen ćeš se vratiti kući jer su ti otpušteni grijesi i posljedice grijeha“, ohrabrio je mons. Zgrablić, poručivši: „Tvoje skidanje cipela dodirom zemlje će biti otkrivanje svetosti, da je Bog drugi, drugačiji. Da su naša slabost, grešnost, starost, nemoć – tlo gdje Boga koji je svetost možeš sresti, On ti tu dolazi ususret“.
Potom Bog Mojsiju predstavlja sebe i kaže mu: „Ja sam Bog tvojih otaca, Bog Abrahamov, Bog Izakov i Bog Jakovljev’.
„Bog će i dalje sebe predstavljati tebi da ga otkrivaš – radi tvog bogatstva, radi tvoje veličine, da ga otkriješ u svom životu. Nije dovoljno da samo kažemo da smo katolici, nego da uđemo u duboki odnos s Bogom, kako nam se Bog predstavlja.
Ako je Bog Abrahamov, Izakov i Jakovljev, Mojsijev – to znači da je on Bog koji živi u vremenu. Da je on Bog vremena, da je on uvijek nazočan, prisutan, da je on uvijek tu. Bog poznaje ime Mojsija, a i Mojsije želi znati kako je Bogu ime. On je njemu rekao: ‘Ja sam koji jesam’.
Dakle, ja sam stalno prisutan, tu sam i ne možeš me spoznati do kraja – jer jesam.

To je put naše korizme, našeg srca. Tu je opisano tvoje srce, tvoj život, tvoj odnos s Bogom – kako te Bog približava sebi, gdje on poznaje tvoje ime; da to spoznaš, da nisi nevažan. Da Bog ima još jednu zadaću za tebe, da nisi dovršio svoju ulogu, kao što je Bog poslao Mojsija u Egipat da izbavi narod“, poručio je mons. Zgrablić.
I uloga branitelja koji su branili narod u Domovinskom ratu nije završena. Oni i dalje imaju ulogu gdje je čovjek u ropstvu, grijehu, gdje je nepravda.
„Da ti budeš kao vođa kojeg je Gospodin izabrao, da ti vodiš svoj narod primjerom svoga života, da ga vodiš prema svetoj zemlji.
Neka to bude naša molitva, da tako spoznamo Gospodina. Da nam ovo vrijeme milosti bude vrijeme obraćanja, da nam se ne dogodi da budemo neplodna smokva, kao što kaže Isus u navještenom Evanđelju o neplodnoj smokvi koja iscrpljuje zemlju te je bolje da je nema“, upozorio je nadbiskup. Potaknuo je da koristimo Božje milosti, Božje darove, Božje pozive i poticaje, sve što Gospodin čini u svom životu za nas, toliko daleko da je i svoga Sina nama darovao.
„Neka nam život bude plodan, kao što je bio plodan život Mojsija i Marije – da Gospodina slavimo, s njime živimo, da budemo suradnici u njegovom djelu spasenja nas i svijeta, našeg naroda i naše domovine“, poručio je nadbiskup Zgrablić.

Prije mise, sudionici susreta pristupili su sakramentu ispovijedi te je održana pobožnost Križnog puta. Prisutne je pozdravio don Anđelko Buljat, predstojnik nadbiskupijskog Povjerenstva za hrvatske branitelje koje je organizator toga susreta. Sudionike susreta pozdravio je i domaćin Jerko Vuleta, ninski župnik.
Župna crkva sv. Anselma u Ninu je jubilejska crkva u Godini jubileja te su vjernici mogli dobiti potpuni oprost.
Ines Grbić
ZADAR / ŽUPANIJA
Gradonačelnik Erlić na Ižu – s predstavnicima Mjesnih odbora obišao otok
Gradonačelnik Erlić iskoristio je priliku boravka na Ižu da popriča s predstavnicima Mjesnih odbora, Josephom Markom Orovićem, predsjednikom MO Mali Iž, Sinišom Kulišićem, predsjednikom MO Veli Iž i Davorom Marelićem, predsjednikom MO Mali Iž – Porovac.
Razgovaralo se o životu na otocima zimi i svakodnevnim komunalnim problemima, uređenju mjesnih prometnica i regulaciji prometa u mjesnim središtima tijekom turističke sezone te uređenju obalnog zida i gata na Malom Ižu.
– Mjesni odbori ovome i služe, da nam apostrofiraju probleme mještana, a mi smo tu da ih slušamo i da kao Grad pokušavamo rješavati probleme. U sljedećoj godini ulažemo u ambulante na Ižu, školu na Velom Ižu i mjesna groblja na Velom i Malom Ižu – kazao je gradonačelnik Erlić te dodao da su u proračunu za 2026. za ulaganje u otoke osigurana sredstva, i to više od tri milijuna eura.
Zahvalio se i nezavisnom gradskom vijećniku Denisu Bariću koji je sudjelovao u razgovorima uoči donošenja proračuna za iduću godinu.
Nakon što su božićne jelke, zajedno sa stalcima i lampicama, dostavljene su na Molat, Brgulje, Zapuntel, Ist, Olib, Silbu i Premudu, jelke su stigle i na Veli Iž, Mali Iž i Porovac. Malu i Velu Ravu. Dvanaest božićnih jelki Grad Zadar kupio je za dvanaest Mjesnih odbora na zadarskim otocima.
ZADAR / ŽUPANIJA
(FOTO) NACIONALNE MANJINE U DANIMA ADVENTA / Slovenska Lipa proslavila obljetnicu i monografiju o djelovanju u Zadru
Slovenci u Zadru i prijatelji Slovenije svečano i sadržajno su obilježili dane Adventa i božićne blagdane. Proslavili su 20-tu obljetnicu djelovanja Slovenskog kulturnog društva Lipa Zadar. Tim povodom predstavljena je i istoimena monografija, autorica dr. Barbare Riman i dr. Kristine Riman. Riječ je o znanstvenoj monografiji u kojoj se na 250 stranica analitički i dokumentarno prikazuje nastanak, razvoj i suvremeno djelovanje Društva, smještajući ga u širi kontekst slovenskih udruga na prostoru Republike Hrvatske.
-Ovo je vrijedna knjiga, rekla je Katarina Kliner, konzulica Slovenskog veleposlanstva u Zagrebu. Osim na svečanosti predstavljanja monografije konzulica je obavila i savjetovanje sa članovima Društva.

O monografiji, koja je nastala u okviru rada Instituta za narodnostna pitanja, uz spomenute autorice, govorila je i Darja Jusup, ustanoviteljica i predsjednica Lipe. Ona je podsjetila kako je prije 20 godina osnovana SKD LIpa Zadar.
– U početku nas je bilo 5, a danas Društvo broji 95 aktivnih članova. U sklopu brojnih aktivnosti ovo nam je 279 događaj, rekla je gospođa Jusup, dugogodišnja predsjednica Lipe koja je ujedno i urednica monografije.

Društvo je od početka posebnu pozornost posvetilo kulturno-umjetničkom stvaralaštvu. Održano je 18 likovnih kolonija, objavljeno pet knjiga proze i poezije Andreje Malte i Marije Ivoš članica Lipe. Najnoviji uradak je dvojezična slikovnica U Čudesnoj šumi /V čarobnem gozdu dvojca Vesne Bilić i Evelin Dorkin-Gregov. Svake godine redovito se obilježava Prešernov dan, najveći slovenski kulturni praznik. Sudjeluju umjetnici iz slovenskih društava Hrvatske i Slovenije. U Zadru se svake godine obilježava Dan kulturne raznolikosti. – To je događaj na kojemu, uz slovensku, nastupaju i ostale manjine sa zadarskog područja, podsjetila je Darja Jusup nazočne u restoranu Galija na svečanosti obilježavanja 20-te obljetnice SKD Lipa. Među brojnim uzvanicima bili su i Cveto Šušmel iz SKD Triglav Split, Mirjana Majić iz MKD Biljana Zadar, te Arta Dodaj, predstavnica albanske manjine.
Od brojnih aktivnosti posebno je priljubljena Škola u prirodi. Radi se u o edukativnim izletima i upoznavanju zanimljivih destinacija. Društvo redovito obilježava Dan žena i Dan ljudskih prava. Veliki interes vlada i za Dopunsku školu slovenskog jezika koje za sve uzraste vodi nastavnica Tanja Bajlo, koji su se ovom prigodom predstavili sa recitacijama dječje i odrasle skupine.

O svemu tome znanstveno, analitički i kronološki piše u bogato ilustriranoj monografiji promoviranoj u sklopu obilježavanja 20-te obljetnice Slovenskog kulturnog društva Lipa. Autorice Riman posebno naglašavaju kako je jezik temeljni nositelj identiteta i kulturne opstojnosti, a upravo je SKD Lipa Zadar primjer uspješnog očuvanja modela očuvanja jezika kroz umjetnost, edukaciju i društveni angažman.
Sve to potvrđuje i dr. Ines Cvitković Kalanjaš. U svojoj recenziji ona ističe: ”Da su autorice uspješno pokazale da je Slovensko kulturno društvo Lipa Zadar više od kulturnog društva te da je vodstvo skupa sa članovima pronašlo model trajnog djelovanja manjinske skupnosti, koji preko entuzijazma svojih članova potvrđuje značaj kulture kao sredstva za očuvanje identiteta.
Iz recenzije dr. Jasminke Brala Mudrovčić izdvajamo ocijenu da rukopis predstavlja temeljnu ulogu jezika i književnosti pri očuvanju identitete. Znanstvena monografija pokazuje da je jezik prostor sječanja i prostor budućnosti te da se kulturna vrijednost neke skupnosti mjeri upravo sa mogućnošću da se prepozna u jeziku.

Svečanosti 20. Objetnice i predstavljanja monografije nazočile su i zadarska pročelnica gospođa Mirjana Zubčić i Anita Gržan Martinović, pročelnica za međunarodne odnose Grada, čestitale su obljetnicu društva i uvjerene da će se dobra suradnja nastaviti.
Zanimljiv doprinos predstavljanju monografije Slovenskog kulturnog drruštva Lipa Zadar, dao je zadarski kroničar i publicist Ferdinand Perinović. Podsjetio je kako su, prije 80 godina, nakon oslobođenja Zadra, slovenski građevinari, liječnici i umjetnici prvi došli pomoći tamošnjim ljudima u razrušenom gradu.
Tradicija i suradnja se nastavljaju što potvrđuje i sadržaj monografije koja donosi i analitički prikaz uloge društva u suvremenom kontekstu djelovanja slovenskih udruga u Hrvatskoj ističući njegovu otvorenost prema lokalnoj zajednici, trajnu suradnju s kulturnim institucijama te doprinos promicanju međukulturalnog dijaloga.
Darja Jusup
ZADAR / ŽUPANIJA
(FOTO) “IZGUBILI SMO IZ VIDOKRUGA ČOVJEKA, SOLIDARNOST I HUMANIZAM” / U Kneževoj održan okrugli stol „Zadar – grad po mjeri čovjeka”
U Kneževoj palači sinoć je održan okrugli stol „Zadar – grad po mjeri čovjeka: Čovjek je čovjeku lijek – mentalno zdravlje kroz prizmu medicine usmjerene prema osobi”. Cilj okruglog stola bio je otvoriti dijalog između struke, Crkve i lokalne zajednice o aktualnim izazovima mentalnog zdravlja, s posebnim naglaskom na treću životnu dob i mlade, te potaknuti stvaranje konkretnih i primjenjivih rješenja za Grad Zadar i Zadarsku županiju.
Tom je prigodom predstavljena i najnovija knjiga voditelja Edukacijskog centra usmjerenog prema osobi „Čovjek je čovjeku lijek”, uglednog hrvatskog psihijatra i sveučilišnog profesora Veljka Đorđevića, roman „Pietrov san”, koji govori o odrastanju ostavljenog dječaka.
U pozdravnoj riječi pročelnik Upravnog odjela za socijalnu skrb i zdravstvo Grada Zadra Mladen Klanac prenio je pozdrave gradonačelnika Šime Erlića te zahvalio Edukacijskom centru, njegovu voditelju prof. Đorđeviću i Sveučilištu u Zadru na uspostavljenoj suradnji.
– Profesor je poznat po skrbi za branitelje i starije osobe. Upravo je ta populacija danas na marginama, ne može očuvati bogatstvo koje je stekla i često ima osjećaj da sve to nestaje. Naša je uloga to sačuvati, prvenstveno osobu kroz njezin karakter, koji uvijek ostaje, te kroz činove ljubavi koje je činila tijekom života. Mora im se omogućiti da to mogu prenijeti i pokazati da njihov život nije bio prazna ploča, nego ispunjen nečim veličanstvenim – rekao je Klanac.
Voditelj Edukacijskog centra usmjerenog prema osobi „Čovjek je čovjeku lijek” profesor Veljko Đorđević i njegova zamjenica, voditeljica Odjela za zdravstvene studije Sveučilišta u Zadru doc. dr. sc. Klaudija Duka Glavor, predstavili su aktivnosti Centra i njegovu svrhu, koja se ogleda u skrbi za starije osobe.
– Suosjećanje i empatija ključne su vještine koje moramo učiti od starije generacije. Duhovna dimenzija dosad je bila premalo istaknuta, a upravo ona daje nadu i podsjeća nas na dostojanstvo svake osobe. Vjerujem da ćemo kroz zajednički rad povezati struku, humanost, duhovnost i zajednicu te biti poticaj drugima, ali i sami pokretači promjena – istaknula je doc. dr. sc. Duka Glavor.
Đorđević je rekao kako smo u 21. stoljeću, koje je proglašeno stoljećem uma, ali se čini da u njemu nedostaje zdravog razuma.
– Izgubili smo iz vidokruga čovjeka, solidarnost i humanizam. Kada vidimo što se sve događa u svijetu, čini se da i pri dobrom vidu ostajemo slijepi. Ideja da Europski edukacijski centar medicine usmjerene prema osobi započne sa skrbi za starije osobe nije revolucionarna, ali je za Hrvatsku iznimno važna jer smo se udaljili jedni od drugih. Nema međugeneracijskog života, materijalno prevladava nad humanističkim, kao da smo zaboravili da su ljudi temelj svake civilizacije. Hrvatska je napravila iskorak s dnevnim bolnicama, patronažnim sestrama i gerontodomaćicama, ali to još nije dovoljno. Potrebno je u cijeloj populaciji, od osnovnih škola do sveučilišta, razvijati model volontiranja i darivanja vlastitog vremena onima kojima je pomoć potrebna. Moramo pokrenuti cijelo društvo da se okrenemo jedni drugima – to je jedini zalog bolje budućnosti u Hrvatskoj – rekao je Đorđević.
Prigodno je predstavljena i njegova knjiga „Pietrov san”, u kojoj se govori o dječaku ostavljenom ispred katedrale, kojega prihvaća časna sestra i odgaja ga kroz boravak u domovima, uz ključno pitanje može li se osoba izdignuti iz takvih životnih okolnosti i postati liječnik. Predstavljanje knjige moderirao je voditelj Odjela za demencije, psihijatriju starije životne dobi i palijativnu skrb duševnih bolesnika pri Psihijatrijskoj bolnici Ugljan dr. Vitomir Višić.
Nakon toga uslijedio je okrugli stol na kojem su sudjelovali ravnatelj Doma zdravlja Zadarske županije Marko Kolega, dr. Višić, pročelnik Klanac, doc. dr. sc. Duka Glavor, predstojnik Povjerenstva Zadarske nadbiskupije za pastoral bolesnih, starih i nemoćnih don Valter Kotlar, voditelj Službe za epidemiologiju Zavoda za javno zdravstvo Zadar dr. Alan Medić, Cristian Vuger iz Hrvatskog zavoda za socijalni rad, ravnateljica Doma za odrasle osobe „Sveti Frane” Vesna Dujić, pročelnik UO-a za hrvatske branitelje, udruge, demografiju i socijalnu politiku Zadarske županije Josip Vidov te koordinatorica za palijativnu skrb u Općoj bolnici Zadar Svjetlana Baterl.







