Svijet
Ova je žena pobijedila Facebook na sudu, to bi moglo promijeniti društvene mreže svima
Ti oglasi su me jednostavno uznemirili – još prije nego što sam uopće rekla ljudima u svom privatnom životu, Facebook je već utvrdio da sam trudna, ispričala je Tanya O’Carroll
Facebook je pristao prestati ciljati oglase na korisnicu, koristeći njezine osobne podatke nakon što je žena podnijela tužbu protiv matične tvrtke, tehnološkog diva Mete.
Tanya O’Carroll, 37, koja živi u Londonu i radi u sektoru tehnološke politike i ljudskih prava, rekla je, javlja BBC, da će to otvoriti “vrata” za druge ljude koji žele spriječiti ovu tvrtku društvenih medija da im poslužuje oglase na temelju njihove demografije i interesa, prenosi Novi list.
Ured povjerenika za informiranje (ICO), britanski nadzornik podataka, rekao je da ciljano internetsko oglašavanje treba smatrati izravnim marketingom.
U priopćenju, Meta je rekla da pruža “snažne postavke i alate korisnicima za kontrolu njihovih podataka i preferencija oglašavanja”.
Uznemirujuće reklame
Tanya O’Carroll, koja je otvorila svoj Facebook račun prije otprilike 20 godina, podnijela je tužbu protiv Mete 2022., tražeći od nje da prestane koristiti njezine osobne podatke kako bi joj poklazivala ciljane oglase na temelju tema za koje je mislila da je zanimaju.
“Znala sam da je ova vrsta predatorskog, invazivnog oglašavanja zapravo nešto na što svi imamo zakonsko pravo prigovoriti”, rekla je O’Carroll za emisiju Today na BBC-jevom Radiju 4.
“Mislim da ne bismo trebali prihvatiti ove nepoštene uvjete prema kojima pristajemo na svo to invazivno praćenje podataka i nadzor.”
Kad je 2017. godine saznala da je trudna, shvatila je u kojoj je mjeri Facebook usmjerio oglase na nju.
Rekla je da su se reklame koje je dobivala “odjednom u roku od nekoliko tjedana počele mijenjati u puno fotografija beba i drugih stvari – reklame o bebama, trudnoći i majčinstvu”.
“Jednostavno me to uznemirilo – to je bilo prije nego što sam uopće rekla ljudima u svom privatnom životu, a ipak je Facebook već utvrdio da sam trudna”, nastavila je.
Označili ju s čak 700 karakteristika
Kada je pokušala isključiti reklame putem Facebookovih postavki, poveznica nije radila.
Nakon daljnjeg kopanja, otkrila je da ju je Facebook označio s više od 700 karakteristika na temelju njezine aktivnosti. To uključuje filmove koje je gledala, podatke o tome kamo je htjela ići na odmor, njezine kupovne navike, odjeću koja joj se sviđa, njezine političke stavove i zdravlje, veze i obiteljske stvari. Neki od podataka nisu bili točni, ili nisu trebali biti tamo jer su zaštićene karakteristike.
Nakon trogodišnje borbe Davida i Golijata s Metom, tvrtka je pristala isključiti ciljanje oglasa za O’Carroll u prvom takvom ugovoru za potrošača koji ne plaća.
Opća uredba o zaštiti podataka (GDPR) regulira način na koji organizacije koriste osobne podatke. Njezina tužba tvrdila je da je Facebookov sustav ciljanog oglašavanja obuhvaćen britanskom definicijom izravnog marketinga, dajući pojedincima pravo na prigovor.
Meta je rekla da se oglasi na njihovoj platformi mogu ciljati samo na grupe od minimalno stotinu ljudi, a ne na pojedince, pa se ne računaju kao izravni marketing. No Ured povjerenika za informiranje (ICO) nije se složio s tim.
“Organizacije moraju poštivati izbore ljudi o tome kako se njihovi podaci koriste”, rekao je glasnogovornik ICO-a. “To znači dati korisnicima jasan način da isključe korištenje svojih podataka na ovaj način.”
Uspjela isključiti sve jezive oglase
Tanya O’Carroll rekla je da je Meta pristala prestati koristiti njezine osobne podatke u svrhe izravnog marketinga, “što zapravo znači da sam u biti uspjela isključiti sve jezive, invazivne, ciljane oglase na Facebooku”.
Rekla je da ne želi prestati koristiti Facebook, rekavši da je “ispunjen svim tim vezama i obitelji i prijateljima, i cijelim poglavljima mog života”.
Tanya O’Carroll rekla je da se nada da će njezina pojedinačna nagodba olakšati drugima koji žele da im Facebook prestane davati ciljane oglase
Meta je izjavila da se ne slaže s tvrdnjama gđe O’Carroll, dodajući da “nijednoj tvrtki ne može biti naloženo da svoje usluge daje besplatno”.
Glasnogovornik je dodao: “Izgradnja i održavanje Facebooka i Instagrama koštaju značajnu količinu novca, a te su usluge besplatne za britanske potrošače zbog personaliziranog oglašavanja.”
“Naše usluge podupiru britanska radna mjesta i gospodarski rast povezujući poduzeća s ljudima koji će najvjerojatnije kupiti njihove proizvode, istovremeno omogućujući univerzalni pristup mrežnim uslugama bez obzira na prihod. Nastavit ćemo braniti njihovu vrijednost dok podržavamo izbor korisnika i privatnost.”
Facebook i Instagram imaju uslugu pretplate u većini Europe, gdje korisnici mogu plaćati mjesečno kako im se ne bi prikazivali oglasi na platformi.
Glasnogovornik Mete rekao je da tvrtka “istražuje mogućnost” ponude slične usluge korisnicima iz Ujedinjenog Kraljevstva i da će “u dogledno vrijeme podijeliti dodatne informacije”.
Vojska Srbije (VS) izvela je u nedjelju taktičku vojnu vježbu “Pobjednik 2026” na kojoj su bojevim gađanjem prikazane borbene mogućnosti i učinkovitost dijela naoružanja i vojne opreme koju je VS odnedavno uvela u operativnu upotrebu, među ostalim i naoružane robotizirane sustave (robodog)
Scenarij vojne vježbe održane na poligonu Pešter kod Sjenice, kako je najavljeno, podrazumijevao je pretpostavljeni odgovor vojnih postrojbi na agresiju potencijalnog neprijatelja koji je “privremeno zauzeo jugozapadni dio” državnog teritorija.
Sudjelovalo je više od 2000 pripadnika VS-a s više od 500 “ključnih sredstava ratne tehnike”, uz sudjelovanje kopnene vojske, ratnog zrakoplovstva, protuzračne obrane i specijalnih postrojbi.
Prikazani robodogovi opremljeni “zoljama”
Na vježbi je prikazano djelovanje izviđačkih letjelica “sjena” i “vrabac”, naleti moderniziranih borbenih zrakopolova MIG 29-SM, te uporaba proturaketnog sustava “HQ-17” koji djeluje na 1,5 do 15 kilometara.
Na vježbi su prvi put prikazani i robotizirani psi (robodog) koji na sebi imaju postavljene strojnice, revolverske bacače i “zolje”, a – prema objašnjenju časnika VS-a – namijenjeni su da prvi ulaze u nepregledne i potencijalno minirane objekte i tako stvaraju uvjete za upad specijalnih postrojbi.
Prezentirano je i djelovanje dronova “komarac K2A” s “bojevom glavom dvostrukog djelovanja”.
Višecijevni lanseri “vampir” i “plus”
Dio danas prikazanog arsenala su bila i i dva suvremena višecijevna lansera raketa “vampir” i “puls”.
Pokaznoj vježbi VS-a je, uz vojni vrh, nazočio i srbijanski predsjednik Aleksandar Vučićkoji je rekao da cilj vježbi nije ugrožavanje drugih, nego čuvanje i zaštita Srbije.
“Jasno je svakome da mi nikada ne želimo ugroziti. Hoćemo mir i stabilnost. Hoćemo sami čuvati i štititi i svoje nebo i svoju zemlju“, rekao je Vučić.
“Cilj jačanja Vojske Srbije je očuvanje mira i stabilnosti”, dodao je.
Vježba, najavljena nekoliko mjeseci ranije, dolazi tek nekoliko dana nakon što je Vučić raspustio parlament i raspisao prijevremene parlamentarne izbore za 25. listopada.
Sredozemno more ovog je ljeta dosegnulo temperature kakve dosad nisu zabilježene. Prosječna temperatura površine mora 13. kolovoza iznosila je čak 28,54 °C, što je najviša vrijednost otkako postoje usporediva mjerenja, izvijestila je španjolska meteorološka agencija Aemet.
Tijekom gotovo cijelog kolovoza temperature Sredozemnog mora rušile su dnevne rekorde, jedan za drugim. Rekord je stigao samo nekoliko tjedana nakon što je potvrđeno da je i srpanj bio najtopliji mjesec ikad zabilježen u Sredozemlju.
Tada je prosječna temperatura mora iznosila 27,07 °C, čime je nadmašen prethodni rekord iz srpnja 2025. godine, piše Euronews.
More se zagrijalo mnogo ranije nego što je uobičajeno
Neobično visoke temperature nisu se pojavile tek u kolovozu. Već krajem lipnja more je bilo čak 2,6 °C toplije od uobičajenog prosjeka, a temperature su odgovarale onima koje se inače bilježe tek sredinom kolovoza.
Ovaj se trend uklapa u širu sliku. Srpanj 2026. bio je ujedno mjesec s najvišom prosječnom temperaturom površine svjetskih oceana otkako postoje mjerenja.
Toplo more znači i toplije noći
Rekordna temperatura mora sama po sebi ne može se izravno proglasiti uzrokom visokih temperatura na kopnu, jer na njih utječe niz atmosferskih čimbenika.
Ipak, toliko toplo more može snažno utjecati na vremenske uvjete uz obalu. Budući da se voda hladi sporije od kopna, zagrijano Sredozemlje može otežati noćno snižavanje temperature, povećati vlažnost zraka i pridonijeti toplijim noćima u priobalju.
Posljedice osjećaju i morski organizmi
Dugotrajno zagrijavanje mora predstavljaozbiljan stres za brojne morske organizme koji su prilagođeni određenim temperaturnim uvjetima.
Morske toplinske valove znanstvenici povezuju s promjenama u rasprostranjenosti vrsta, povećanom smrtnošću pojedinih organizama te promjenama u funkcioniranju čitavih obalnih ekosustava.
Nakon rekordno toplog srpnja, Sredozemno more je tako sredinom kolovoza postavilo još jedan temperaturni rekord.
More je ove godine postalo poput golemih prirodnih “toplica”, ali za morski ekosustav to nipošto nije dobra vijest.
Prve dugoročne prognoze za zimu 2026./2027. upućuju na izražen utjecaj snažnog El Niña. Dok bi dijelovi Sjeverne Amerike mogli imati više snijega, Europa se prema trenutačnim modelima suočava s uglavnom toplijom i snježno siromašnijom zimom.
Meteorološki modeli već daju prve naznake kako bi mogla izgledati nadolazeća zima. Ključni čimbenik bit će snažan El Niño, koji utječe na položaj mlazne struje, tlak zraka i kretanje ciklona, a time posredno i na temperature te količinu snijega u Europi.
Prema trenutačnim dugoročnim prognozama modela ECMWF-a i britanskog UKMO-a, većina Europe mogla bi tijekom zime imati manje snijega od dugogodišnjeg prosjeka, piše Severe Weather Europe.
Europa pod utjecajem toplijeg zapadnog strujanja
Glavni razlog za takav scenarij je snažno područje visokog tlaka nad južnim dijelom kontinenta, dok bi se nad sjevernim Atlantikom zadržavalo područje niskog tlaka. Takva raspodjela tlaka pogoduje zapadnom i jugozapadnom strujanju, kojim u Europu stiže relativno topao i vlažan zrak s Atlantika.
To znači da bi oborina moglo biti, ali bi u mnogim područjima one češće padale u obliku kiše nego snijega.
Najveći snježni manjak prema prognozama očekuje se u zapadnoj, središnjoj i južnoj Europi, dok bi sjeverni i sjeveroistočni dijelovi kontinenta mogli proći bolje.
Alpe bi mogle biti iznimka
Posebno zanimljiva situacija očekuje se u višim predjelima. Prema ECMWF-u, područja Alpa iznad otprilike 1800 do 2000 metara nadmorske visine mogla bi imati relativno dobre uvjete za stvaranje snježnog pokrivača.
Drugim riječima, ako se prognoze ostvare, ljubitelji skijanja mogli bi imati znatno bolje uvjete u visokim planinama nego u europskim nizinama.
Što donose prosinac, siječanj i veljača?
Prosinac bi prema trenutačnim modelima mogao početi prilično blago. Veći dio europskih nizina očekuje se s manje snijega od prosjeka, dok bi više snijega moglo biti u Alpama te na krajnjem sjeveru kontinenta.
U siječnju se obrazac zasad ne mijenja značajno. Zapadno strujanje i dalje bi donosilo topliji zrak u velik dio Europe, dok se veća mogućnost snijega pojavljuje prema sjeveru i sjeveroistoku.
Veljača, koja je u mnogim dijelovima Europe tradicionalno među snježnijim mjesecima, prema trenutačnim prognozama mogla bi također biti ispodprosječna. Snježni deficit mogao bi obuhvatiti velik dio središnje, zapadne, sjeverozapadne i južne Europe.
S druge strane, sjever i sjeveroistok kontinenta i dalje bi trebali imati bolje uvjete za snijeg.
Prognoza nije uklesana u kamen
Meteorolozi upozoravaju da dugoročne prognoze ne treba shvatiti kao preciznu najavu vremena za pojedini dan. One prije svega pokazuju trendove i vjerojatnosti.
Prognoza “manje snijega od prosjeka” također ne znači da snijega neće biti. Primjerice, područje koje u prosjeku tijekom zime dobije metar snijega moglo bi ga prema takvom scenariju dobiti znatno manje, ali i dalje imati nekoliko snježnih epizoda.
Trenutačno, međutim, oba velika prognostička modela pokazuju sličnu sliku: zima 2026./2027. u Europi mogla bi biti blaža i s manje snijega u nizinama, dok bi najbolje šanse za stabilan snježni pokrivač imala visoka gorja te sjeverni i sjeveroistočni dijelovi kontinenta.
Prognoze će se tijekom jeseni još mijenjati, pa će slika zime biti znatno jasnija kako se približavamo prosincu.
FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije
ZABAVA DO 2 UJUTRO / U subotu je Varoška fešta: završni poziv na najljepši oproštaj od ljeta
DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend
TRAJAT ĆE DO 31. SIJEČNJA / Započeli radovi na izgradnji kružnog toka na Plovaniji
Horoskop za 18. rujna 2026.
(FOTOGALERIJA) „DRAGI TOMO, HVALA NA SVEMU!“ / U zadarskoj Bolnici održana komemoracija u spomen na izv. prof. dr. sc. Tomislava Sorića
(VIDEO) Srbija prvi put pokazala naoružane robotske pse: Nose strojnice, bacače i “zolje”
Horoskop za 14. rujna 2026.
Otvorena Infobip Shift 2026 konferencija: Na Višnjiku developeri i AI stručnjaci iz Europe i svijeta
VEČERAS NA NARODNOM TRGU: Tihi Disco donosi zarazni funk i disco ritam
(VIDEO) Srbija prvi put pokazala naoružane robotske pse: Nose strojnice, bacače i “zolje”
ROCK 6 OFF TOUR U ZADRU: Doživite novu generaciju domaće alternativne scene!
VIDEO / Jure Brkljača predstavlja ”Šapni mi”, spot je vani, a novi studijski album stiže za njegov rođendan!
VIDEO / Kuhari odabrali osam europskih gradova s najboljom hranom
