Zdravstvene agencije upozoravaju da ospice i dalje predstavljaju izazov u Europi, unatoč padu broja slučajeva u 2025. u odnosu na rekordnu 2024. godinu, te pozivaju na hitno djelovanje protiv oklijevanja oko cijepljenja.

Rekordna 2024. godina

Ospice, bolest koja se često smatra zaboravljenom, i dalje su problem diljem kontinenta. Broj slučajeva u europskoj regiji Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) smanjen je 2025. u odnosu na prethodnu godinu, no stručnjaci upozoravaju da rizik od novih izbijanja bolesti i dalje postoji.

U 2024. godini u Europi je prijavljeno 127.350 slučajeva ospica – najviše od 1997. godine.

Iako je broj slučajeva 2025. pao, prijavljene infekcije i dalje su dvostruko brojnije nego 2023., upozorava Europski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC).

„Europa bi trebala predvoditi svijet u eliminaciji ospica“, izjavila je Sabrina Bacci, voditeljica programa ECDC-a za bolesti koje se mogu spriječiti cijepljenjem i imunizaciju.

Dodala je da Europa ima vrlo učinkovito i sigurno cjepivo, kao i znanje, resurse i neke od najnaprednijih sustava nadzora za kontrolu ove bolesti koja se može spriječiti.

Kako bi se spriječile epidemije i zaštitili posebno ranjivi – poput djece premlade za cijepljenje i osoba koje se ne mogu cijepiti iz medicinskih razloga – najmanje 95 posto populacije koja ispunjava uvjete trebalo bi primiti dvije doze cjepiva, piše Euronews.

Međutim, ECDC navodi da osam od deset osoba koje su oboljele od ospica tijekom 2025. nije bilo cijepljeno, što je isti obrazac kao i 2024.

„Pojedinačno cijepljenje štiti i one koji se ne mogu cijepiti jer smanjuje širenje infekcije. Cijepljenje je stoga ne samo čin samozaštite nego i solidarnosti. Eliminacija ospica trebala bi biti moguća ako djelujemo zajedno“, dodala je Bacci.

Ospice su jedan od najzaraznijih virusa koji pogađaju ljude; jedna zaražena osoba može zaraziti do 18 necijepljenih osoba, što ih čini oko 12 puta zaraznijima od gripe.

Bolest može uzrokovati dugotrajne i teške zdravstvene komplikacije, uključujući oštećenje imunološkog sustava „brisajući“ njegovo pamćenje o tome kako se boriti protiv infekcija mjesecima, pa čak i godinama.

To preživjele čini ranjivima na druge bolesti i povećava rizik od smrtnog ishoda, upozorava WHO.

Cijepljenje: jedini izlaz

Ne postoji lijek niti specifično liječenje za ospice; bolest obično traje oko dva tjedna ako nema komplikacija, što dodatno naglašava ključnu ulogu cijepljenja.

„Iako se broj slučajeva smanjio, uvjeti koji su doveli do ponovnog porasta ove smrtonosne bolesti posljednjih godina i dalje postoje i moraju se riješiti“, rekla je Regina De Dominicis, regionalna direktorica UNICEF-a za Europu i središnju Aziju.

Istaknula je potrebu suzbijanja oklijevanja prema cijepljenju i dezinformacija. Bez toga, upozorila je, djeca će i dalje biti izložena riziku od smrti ili teških posljedica ospica i drugih bolesti koje se mogu spriječiti cjepivom.

Regionalni direktor WHO-a za Europu Hans Kluge pozvao je građane da se u „okruženju preplavljenom lažnim vijestima“ oslanjaju isključivo na provjerene zdravstvene informacije iz pouzdanih izvora.

„Eliminacija ospica ključna je za nacionalnu i regionalnu zdravstvenu sigurnost“, dodao je Kluge.

Šest zemalja izgubilo status „bez ospica“

Europa nije jedina regija koja bilježi porast slučajeva. Nakon godina napretka u suzbijanju ospica na globalnoj razini, bolest je posljednjih godina ponovno u porastu.

Ranije ove godine WHO je objavio da je šest europskih zemalja – Armenija, Austrija, Azerbajdžan, Španjolska, Ujedinjeno Kraljevstvo i Uzbekistan – izgubilo status zemalja bez ospica nakon naglog porasta slučajeva 2024.

Zemlja gubi taj status ako se virus ponovno pojavi i prijenos se kontinuirano održava dulje od godinu dana.

Stjuardesa s 14 godina iskustva u zrakoplovnoj industriji, Barbara Bacilieri, u videima na društvenim mrežama često upozorava na sitnice koje putnici rade “automatski”, a koje mogu pokvariti let – vama ili drugima. Njezini savjeti nisu spektakularni trikovi, nego praktične stvari koje se nadovezuju jedna na drugu: krenite od toga kako sjedite i gdje držite tijelo, pa sve do higijene, nereda i pripreme za situacije kad se planovi u letu promijene.

Pazite kako sjedite
Za početak, kaže, sjednite udobno i sigurno – bez pogrbljenog položaja koji vas nakon sat vremena počne boljeti, ali i bez improviziranih “ležajeva” po podu kabine. Podsjeća da je tepih u avionu vrlo prljav, a spavanje na podu znači i da niste vezani sigurnosnim pojasom, što je problem ako dođe do turbulencija.

Kad ste već kod položaja, sljedeći korak je poštovanje prostora drugih: naslon sjedala možete spustiti, ali ne u krivo vrijeme. Bacilieri upozorava da se to posebno odnosi na trenutke kad osoba iza vas jede – nagli pokret može im izbaciti hranu iz ruku jer su stolići zapravo povezani sa sjedalom ispred.

Ako planirate zadrijemati, savjetuje da razmislite i o tome gdje odmarate glavu. Spavanje s glavom u prolazu može završiti tako da vas kabinsko osoblje slučajno udari dok prolazi s kolicima, pogotovo na punim letovima gdje se stalno nešto raznosi i skuplja. U istom tonu upozorava i na “pretjeranu prisnost” – koliko god let bio dug, nije dobra ideja da dvoje ljudi pokušava spavati na jednom sjedalu ili da se “razlijevate” preko reda sjedala. Osim što smeta drugima, u slučaju turbulence postaje i sigurnosni problem.

Pobrinite se da sa sobom imate grickalice
Kad se riješi pitanje prostora i sigurnosti, Bacilieri prelazi na ono što putnici često zaborave – higijenu i nered. Konkretno, apelira da se prljave maramice ne guraju u džep sjedala ispred. Taj džep je teško temeljito očistiti, a navika je, kaže, češća nego što biste mislili. Bolje je maramice spremiti u vrećicu i baciti kasnije. Slično vrijedi i za prolijevanja: ne možete uvijek spriječiti nezgode, ali možete smanjiti šansu da se dogode tako da tekućine u ručnoj prtljazi nosite u prikladnim pakiranjima, primjerice u silikonskim posudicama koje bolje brtve.

Na kraju dolazi dio koji mnogima spašava živce – priprema. Bacilieri preporučuje da ponesete nešto hrane ili barem grickalice jer se posluživanje obroka može otkazati zbog turbulencija, a grickalice dobro dođu i ako let kasni pa satima čekate. Kad je već riječ o čekanju, podsjeća i na zabavu: preuzmite filmove ili serije na mobitel ili tablet prije puta, jer avion možda neće imati ekran ili sustav neće raditi.

Anders Hallstensson iz švedskog grada Arvike već godinama preferira plaćanje gotovinom, no njegova mu je banka onemogućila pristup bankomatima zbog sumnje u pranje novca. U zemlji koja se kreće prema potpunoj digitalizaciji plaćanja, gotovina u rukama postaje indikacija kriminalnih aktivnosti.

U posljednjih 18 mjeseci Hallstensson je podizao 16.000 švedskih kruna (oko 1500 eura) mjesečno na bankomatima i gotovinom plaćao svakodnevne troškove. No Länsförsäkringar Bank posumnjao je u njegove dobre namjere i na temelju Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma od Hallstenssona zatražio račune i potvrde o plaćanjima.

Čuva li itko račune 18 mjeseci?
Budući da to nije mogao učiniti, jer kao ni velika većina građana ne čuva papirnate račune nakon kupnje hrane ili goriva, banka mu je blokirala mogućnost podizanja novca na bankomatima. Hallstensson pak smatra da je reakcija banke pretjerana i da se ne radi o nekim posebno visokim iznosima. “Došao sam do bankomata i dobio poruku da sam prekoračio dopušteni iznos. Ostao sam iznenađen. Rođen sam 1963. godine i za mene je gotovina sigurnost i nešto što se podrazumijeva”, objasnio je švedski poduzetnik za lokalni dnevni list Nya Wermlands-Tidningen te nastavio:

“Zahtjev da dostavim račune smatram nerazumnim. Čuva li itko račune 18 mjeseci? To je nemoguće ispuniti. U situaciji sam da se ne mogu braniti bez obzira na to što ispravno postupam. Trošim svoj novac na koji sam platio porez”.

Čak 90 posto transakcija odvija se bezgotovinski
U Švedskoj se 90 posto svih novčanih transakcija odvija bezgotovinski, bankovnim karticama i aplikacijama, a gotovina će do kraja desetljeća praktički biti iskorijenjena. Neke usluge, poput javnog prijevoza, gotovo je nemoguće platiti u gotovini. Novčanice i kovanice koriste se isključivo za plaćanje manjih iznosa. Sve trgovine preferiraju digitalno plaćanje i obeshrabruju kupce da koriste gotovinu, a s opipljivim novcem ni banke više ne žele imati posla. Zbog takve politike ni pljačke banaka više nemaju smisla, pa takva vrsta kriminaliteta u Švedskoj nije zabilježena već pet godina. Međutim, kritičari ističu da bezgotovinsko društvo postaje strogo nadzirano i ograničava individualne slobode, a manjak gotovine može postati ozbiljan problem za građane u slučaju kibernetičkih i fizičkih napada na energetsku infrastrukturu.

Na upit Nya Wermlands-Tidningena odgovorio je Jörgen Deramond Kronstrand, menadžer u Länsförsäkringar Banku, koji kaže da ne postoje točna ograničenja za podizanje gotovine na bankomatima prije nego što banka reagira.

Postavljamo pitanja zbog porasta kriminala
“Procjenu vršimo na temelju onoga što smatramo normalnim ponašanjem za svakog pojedinog klijenta. Prosječna osoba vjerojatno misli da joj postavljamo više pitanja, ali to je posljedica porasta kriminala”, objasnio je Kronstrand.

Hallstensson je sada u procesu promjene banke: “Kada banke ograničavaju pristup osnovnim financijskim uslugama, to riskira da postane ozbiljna strukturna prijetnja sposobnosti ruralnih područja da funkcioniraju, posluju i razvijaju se”.