ZADAR / ŽUPANIJA
(FOTO) “SRIJEDOM U SRIDU” / Dr. sc. Dželalija: “Prijeti opasnost antibiotske rezistencije i pojave bakterija protiv kojih sada nemamo lijekova”
Gost ciklusa Srijedom u sridu Sveučilišta u Zadru sinoć je bio zadarski infektolog i sveučilišni profesor dr. sc. Boris Dželalija, prof. emeritus. Dželalija je otkrio kako je odabrao medicinu za svoje zvanje, kako je prolazio kroz teške trenutke Domovinskog rata i pandemije COVID-a te najavio skoro izdavanje nove knjige.
– U sredini u kojoj sam odrastao nije bilo studenata medicine, no kako mi je otac bio rudar upoznao sam rudarskog liječnika i to me je potaknulo da već u srednjoj školi razmišljam o medicini. Živio sam u Drnišu u Đačkom domu i bio prvi nakon dugo godina koji je odabrao taj studij, prisjetio se Dželalija.
Medicina koju je tada studirao, kaže, danas je davna prošlost. Prisjetio se pojave hepatitisa C, koji je bio potpuno nepoznata bolest, a zatim i AIDS-a oko kojeg je vladao čak i veći strah nego oko COVID-a.
– Kada sam ulazio prvom oboljelom od te bolesti u Hrvatskoj bio sam odjeven kao da ulazim u svemirski brod. Nakon toga došle su mnoge druge bolesti, teški oblici sepse, puno zoonoza poput Lajmske bolesti, no i drugih za koje je potreban smještaj u Jedinici intenzivnog liječenja. Moram upozoriti i na opasnost antibiotske rezistencije i pojave novih bakterija protiv kojih sada nemama lijekova, rekao je dr. Dželalija.
Prisjetio se boravka u Škabrnji u vrijeme njezinog pada, izvlačenja kroz Jošane i Galovac te stravičnog pokolja koji je tada napravljen i zbog kojega je kasnije svoj doktorat posvetio Škabrnjanima. Od svih priznanja upravo mu je Grb Općine Škabrnja najdraže koje je primio. Što se tiče virusa COVID-19, rekao je da učinkovitog lijeka nema i najveća pomoć koju smo imali bilo je cjepivo, bez kojeg bi mnogi koji su danas živi preminuli u pandemiji.
– Kada je COVID došao nismo poznavali svog neprijatelja i to je stvaralo mnoge pomutnje. Istina je da farmaceutske tvrtke uvijek gledaju na profit, da cjepiva imaju nuspojave, ali su donijela i korist cijelom čovječanstvu. COVID sada miruje, očekujem da će se javljati sezonski i da će biti relativno učinkovitih cjepiva, smatra Dželalija.
Osvrnuo se i na svoj roman prvijenac „Gospodar svojih odluka”, koji ima autobiografskih elemenata, ali je takav da se u glavnom junaku mogu prepoznati brojni hrvatski intelektualci koji zbog svog svjetonazora nisu dobro prolazili u sedamdesetim i osamdesetim godinama prošlog stoljeća. Najavio je i skoro izdavanje nove knjige, a do tada će raditi ono što najviše voli: predavati studentima, igrati mali nogomet, trčati, plivati u moru čak i u ovim zimskim mjesecima…
Susret s dr. Dželalijom moderirala je voditeljica Odjela za protokol i komunikacije Sveučilišta u Zadru Ivana Zrilić.
ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije
međunarodnim znanstvenim skupom „Contemporary Horizons in English Studies“ (Suvremeni horizonti u anglistici), koji je jutros otvoren u Svečanoj dvorani, Odjel za anglistiku Sveučilišta u Zadru obilježava 70 godina postojanja i djelovanja.
Povijest anglistike u Zadru seže u 1956. godinu, kada je Odjel osnovan kao dio tadašnjeg Filozofskog fakulteta u Zadru. U početnom nastavnom programu engleski jezik i književnost poučavali su se u okviru dvopredmetnog studija germanistike. Istaknuta znanstvenica Mira Janković odigrala je važnu ulogu u određivanju njegove akademske misije, a sljedeća važna etapa nastupila je u akademskoj godini 1975./76., kada je tadašnji Filozofski fakultet u Zadru, nakon integracije provedene 1974. godine, postao sastavni dio Sveučilišta u Splitu. Sveučilište u Zadru u svojem današnjem obliku osnovano je 2002. godine, a 2009. godine Odjel za engleski jezik i književnost službeno je postao Odjel za anglistiku.
– Sedam desetljeća akademskog rada predstavlja mnogo više od institucionalnog kontinuiteta. Ona predstavljaju generacije nastavnika, istraživača, studenata, ideja, suradnji i intelektualnih postignuća koja su pomogla oblikovati i Odjel i samo Sveučilište. Sveučilišta su ustanove duboko ukorijenjene u tradiciju, ali ne mogu ostati nepromijenjena. Umjetna inteligencija već sada mijenja način na koji pišemo, prevodimo, istražujemo, poučavamo i komuniciramo. Ona donosi iznimne mogućnosti, ali i značajne izazove. Za sveučilišta su ti izazovi posebno važni. Ako umjetna inteligencija može u nekoliko sekundi generirati eseje, prijevode, analize pa čak i kreativne tekstove, moramo se zapitati što to znači za obrazovanje. Vjerujem da humanističke znanosti, a posebno anglistika, imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije. Odgovor ne može biti jednostavno pružanje otpora tehnološkim promjenama. Budućnost anglistike ovisit će ne samo o očuvanju ustaljenih tradicija nego i o pronalaženju novih načina da se pokaže zašto je humanističko znanje i dalje važno, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Lukić.
Pročelnica Odjela za anglistiku prof. dr. sc. Sanja Škifić predstavila je njegovu povijest te razvoj koji je bio moguć prije svega zahvaljujući predanosti i znanstvenom radu generacija nastavnika. Rana povijest anglistike u Zadru usko je povezana sa znanstvenicima poput Rudolfa Filipovića, Mire Janković, Damira Kalogjere, Dore Maček, Stipe Grgasa i drugih.
– Raznolikost istraživačkih interesa jedno je od temeljnih obilježja našega Odjela. Naši znanstvenici istražuju raznovrsna područja i pristupe, od suvremenoga diskursa i kulturalnih studija, suvremene književnosti, prevođenja, medija i filma, videoigara, roda i popularne kulture, jezikoslovlja, psiholingvistike, usvajanja drugoga jezika, poučavanja jezika te dobrobiti nastavnika. Ovaj širok istraživački profil odražava kako međunarodni razvoj discipline tako i dugogodišnju predanost Odjela akademskoj otvorenosti i suradnji, istaknula je pročelnica Škifić.
U povodu 70. obljetnice Odjela za anglistiku pozvani su znanstvenici i stručnjaci čiji se rad temelji na različitim područjima kao što su jezikoslovlje, primijenjeno jezikoslovlje, usvajanje drugog jezika, književnost, kultura, mediji, film, književno prevođenje i translatologija, kako bi istražili promjenjive granice i nove smjerove koji oblikuju područje anglistike. Tema konferencije odražava ono što Odjel danas predstavlja: anglistiku koja je raznolika, interdisciplinarna, međunarodno povezana i otvorena prema novim pristupima.
Plenarni predavači su prof. emeritus Stipe Grgas, koji je veliki dio svog radnog vijeka proveo baš na Odjelu za anglistiku, te prof. Christina Gkonou (Sveučilište u Essexu). Izlaganja tijekom dva dana bave se suvremenim raspravama i istražuju inovativne pristupe iz područja britanske i američke književnosti, književne i kulturne teorije, postkolonijalnih studija, rodnih studija, književnog prevođenja, višejezičnosti itd.
ZADAR / ŽUPANIJA
DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend
Zadar i zadarsko područje
Danas promjenjivije vrijeme nego proteklih dana. Bit će izmjene oblaka i sunčanih razdoblja, a mjestimice treba računati na kišu i pljuskove, lokalno i praćene grmljavinom, osobito tijekom dana. Puhat će jugo i južni vjetar, uz prolazno okretanje vjetra.
Temperatura u Zadru oko 19 do 26 °C. Prema vikendu slijedi postupno smirivanje, a nedjelja bi trebala biti pretežno sunčana i suha.
Hrvatska
U većem dijelu zemlje promjenjivo sa sunčanim razdobljima, ali uz mjestimičnu kišu.
Najnestabilnije će biti na Jadranu i u područjima uz njega, gdje su mogući izraženiji pljuskovi s grmljavinom, dok je početkom dana kiša moguća i na istoku zemlje.
Na kopnu će vjetar uglavnom biti slab, a na Jadranu umjereno jugo i južni vjetar, prolazno bura i sjeverozapadnjak. Jutarnje temperature od 11 do 15 °C, na Jadranu od 17 do 23 °C, a najviše dnevne uglavnom 21 do 26 °C, na jugu do 29 °C.
ZADAR / ŽUPANIJA
TRAJAT ĆE DO 31. SIJEČNJA / Započeli radovi na izgradnji kružnog toka na Plovaniji
Zbog rekonstrukcije raskrižja na Plovaniji promet će se do 31. siječnja 2027. odvijati obilaznim pravcima.
U sklopu treće faze rekonstrukcije Ulice Nikole Tesle predviđena je izgradnja kružnog toka na Plovaniji, uz prethodno izmještanje trafostanice u okviru zasebnog projekta HEP-a. Radovi su započeli u utorak, 15. rujna, i od tada je za sav promet zatvoreno raskrižje Ulice Nikole Tesle, Kožinskog prilaza, Ulice Ive Kerdića, Puta Plovanije i Pakleničke ulice.
Radove izvodi tvrtka Cestogradnja d.o.o., a privremena regulacija prometa bit će na snazi do 31. siječnja 2027. godine.
“Ovo je druga faza rekonstrukcije III. faze Ulice Nikole Tesle. Rotor će se izgraditi na problematičnom križanju koje spaja pet ulica. Prvo će se izmjestiti trafostanica, a potom se radovi nastavljaju na prometnici i ostaloj infrastrukturi.“, poručuju iz Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo te građane mole za strpljenje i korištenje alternativnih pravaca.





