Connect with us

Magazin

Otkriveno što se točno događa s tijelom ako pijemo kavu svaki dan

Objavljeno

-

Iako kavopijama sasvim sigurno ne treba još jedan razlog da nastave konzumirati svoj omiljeni napitak, novo istraživanje pokazuje da je kava korisna za zdravlje crijeva, piše Food&Wine.

Kava je poznata po svojim antioksidativnim i protuupalnim svojstvima, ali ima i druge zdravstvene dobrobiti. Zapravo, tisuće kemijskih spojeva nalazi se u svakoj šalici, što pomaže u poboljšanju mentalne budnosti, smanjuje upalne procese, dobra je za zdravlje srca, pa čak i ublažava bolove nakon vježbanja. Nedavna studija, objavljena u časopisu Nature Microbiology, otkriva novu dobrobit kave – podržava rast korisnih crijevnih bakterija.

Što su istraživači otkrili?
U ovoj studiji istraživači su analizirali uzorke stolice 22.867 sudionika kako bi otkrili utjecaj kave na crijevne bakterije. Sudionike su kategorizirali u tri skupine: skupinu “nikad” (oni koji piju manje od tri šalice mjesečno), “umjerene kavopije” (oni koji su konzumirali tri šalice mjesečno do tri šalice dnevno) i “teške kavopije” (oni koji piju tri ili više šalica dnevno).

Pokazalo se da su osobe koje piju kavu imale visoke razine specifičnog soja bakterije Lawsonibacter asaccharolyticus. Rezultati ukazuju da ispijanje kave može imati pozitivan učinak na crijeva tako što pomaže rast “dobrih” bakterija.

Koliko je uopće važno zdravlje crijeva?
“Ispostavilo se da je mikrobiom u crijevima vjerojatno mnogo važniji nego što smo očekivali”, kaže Michael Caplan, profesor na Sveučilištu u Chicagu i glavni znanstveni direktor u Endeavour Healthu. Objašnjava da su korisne bakterije u crijevima ključne za cjelokupno zdravlje, a imati raznolik mikrobiom je ključno. Zdrava crijeva mogu pomoći u sprječavanju putničkog proljeva, proljeva izazvanog antibioticima, a mogu čak igrati ulogu u suzbijanju pretilosti, srčanih bolesti i ishodima kemoterapije.

U crijevima se nalazi i većina imunoloških stanica, zbog čega je vitalno zaštititi i održati njihovu snagu. Zdrava crijeva također podržavaju probavu, smanjuju upale i utječu na razmišljanje. Jeste li ikada osjetili nervozu i primijetili da vam je utroba počela izazivati nelagodu? Naša crijeva i mozak blisko su isprepleteni.

Kako točno kava potiče korisne bakterije?
Chaplan ističe da zapravo nije samo kofein taj koji potiče korisne bakterije, jer čak i ispijanje kave bez kofeina ima pozitivan učinak na crijeva. Ključni doprinos vjerojatno su polifenoli, uključujući klorogensku kiselinu i kininsku kiselinu, koji se nalaze u kavi i pomažu potaknuti rast ove korisne bakterije. Znanost sugerira da polifenoli djeluju poput prebiotika. Oni hrane i potiču rast korisnih crijevnih bakterija.

Kao i sa svakim novim otkrićem, potrebna su dodatna istraživanja, posebice kada je riječ o potencijalu saharolitika. Chaplan objašnjava da je ovaj soj bakterije identificiran tek u posljednjih pet godina, tako da još ne razumijemo u potpunosti kako pridonosi zdravstvenim dobrobitima. Potrebno je više istraživanja da bi se shvatilo kako ova bakterija može pridonijeti poboljšanju zdravlja.

A koliko kave treba popiti da bi se postigle prednosti? “U redu je popiti jednu ili dvije šalice kave dnevno, to bi bilo dovoljno da potakne crijevnu floru da bude spremna za poboljšanje dugoročnog zdravlja”, kaže Caplan.

To je u skladu s preporukama. američke Agencije za hranu i lijekove (FDA), prema kojima unos kofeina ne bi trebao biti veći od 400 miligrama dnevno ili oko četiri šalice kuhane kave. I dobra vijest za one koji vole malo mlijeka ili malo šećera u kavi, studija je pokazala da ovi dodaci ne utječu na dobrobiti za zdravlje crijeva.

Ovo novo istraživanje je uzbudljiva vijest za kavopije, s obzirom na to da se kavu tek u posljednje vrijeme povezuje s poboljšanim zdravljem crijeva. Ali ne zaboravite na drugu hranu i pića koja također mogu podržati zdrava crijeva, poput jogurta, kefira te fermentirane hrane.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Magazin

Šest vrsta voća koje pridonose zdravlju bubrega, prema dijetetičarima

Objavljeno

-

Bubrezi svakodnevno naporno rade filtrirajući otpadne tvari i održavajući ravnotežu tekućina i ključnih nutrijenata u tijelu. Prema riječima dijetetičarke Jen Hernandez, prehrana može snažno utjecati na njihovo zdravlje, a istraživanja pokazuju da je češća konzumacija voća povezana sa šest do osam posto manjim rizikom od razvoja bubrežne bolesti. Stručnjaci naglašavaju da određene vrste voća imaju posebno pozitivan učinak na bubrege.

Crveno grožđe
Crveno grožđe sadrži resveratrol, biljni spoj snažnog antioksidativnog djelovanja koji, prema dijetetičarki Erin Hetrick, podržava zdravlje bubrega i smanjuje upalu u tijelu. S obzirom na nizak udio kalija, preporučuje se osobama koje paze na unos kalija, a može se jesti svježe, smrznuto ili dodati salatama, piše EatingWell.

Jabuke
Jabuke imaju protuupalna svojstva i topiva vlakna koja mogu pomoći u snižavanju kolesterola i razine glukoze, navodi Hetrick. Nefrologinja Raeeda Gheewala ističe da su ti učinci važni jer su visoki tlak i dijabetes dva najčešća uzroka bubrežne bolesti. Jabuke dodatno podupiru probavu i dulje pružaju osjećaj sitosti.

Borovnice
Borovnice su bogate antocijanima i vitaminom C te imaju snažno antioksidativno i protuupalno djelovanje, navodi Gheewala. Hernandez navodi da su osobe koje su više konzumirale voće poput borovnica i jabuka imale 16 posto manji rizik od razvoja kronične bubrežne bolesti zahvaljujući flavonoidima iz ovog voća. Mogu se dodati u žitarice, jogurt ili smoothie.

Limun
Limuni pružaju citrat, tvar koja može smanjiti stvaranje bubrežnih kamenaca i poboljšati hidrataciju, tvrdi Gheewala. Citrat može spriječiti nastanak kalcijevo-oksalatnih kamenaca, a vitamin C dodatno pruža antioksidativnu zaštitu. Dodavanje limuna vodi olakšava održavanje hidracije, jednog od najvažnijih čimbenika za zdrave bubrege.

Ananas
Ananas je, prema Hernandez, bogat vitaminom C, manganom, vlaknima i antioksidativnim fitokemikalijama koje doprinose zdravlju bubrega. Sadrži i bromelain, enzim s protuupalnim učinkom opisan u studiji objavljenoj u časopisu Foods 2021. godine. Ananas je također prirodno niži u kaliju i prikladan za lagane slatke obroke.

Maline
Maline su jedno od voća s najvišim udjelom vlakana – sadrže oko osam grama vlakana na 120 grama – što je, prema dijetetičarki Alex Evink, važno za regulaciju šećera u krvi i urednu probavu. Stabilna razina glukoze posebno je važna za osobe s dijabetesom, jednim od glavnih rizičnih čimbenika za bubrežne bolesti. Maline dodatno pružaju vitamin C, mangan i antioksidanse koji pomažu u smanjenju upale.

     
    Nastavi čitati

    Magazin

    Viralni trend otkriva je li veza osuđena na propast prema jednoj reakciji partnera

    Objavljeno

    -

    Viralni “bird test” posljednjih je mjeseci postao popularan način procjene hoće li veza potrajati – barem ako je suditi prema trendovima na društvenim mrežama. Ljudi naglašavaju da je svaka veza jedinstvena i da ne postoji univerzalno pravilo za njezino trajanje. Prema savjetnicima za upoznavanje s platforme Love to Know, veze u ranim dvadesetima često traju između dvije i četiri godine, dok je Washington Post izvijestio da se vjerojatnost prekida znatno smanjuje nakon prve godine.

    Međutim, stručnjaci upozoravaju da se ti podaci, kao i sve studije o dugovječnosti veza, trebaju uzeti sa zrnom soli. U tom kontekstu pojavio se “bird test”, koji je dodatno populariziran nakon viralnog videa Roberta Irwina iz “Dancing With the Stars”.

    Test funkcionira tako da partneru napomenemo kako smo upravo vidjeli pticu ili neku drugu, naizgled nebitnu sitnicu, a cilj je vidjeti hoće li se uključiti u naš komentar. Tiktokerica Alyssa Caribardi, čiji je video o bird testu prikupio milijune pregleda, tvrdi da se na temelju te reakcije može procijeniti uspješnost odnosa. Ipak, postavlja se pitanje postoji li uopće znanstveno uporište za takav postupak. Prema istraživačici i psihologinji dr. Julie Gottman, bird test je zapravo oblik “bida za povezivanje”, pojma koji opisuje sitne pokušaje da od partnera dobijemo pažnju ili emocionalni odgovor. Terapeuti iz Therapy Group of DC navode da ti “bidovi” mogu uključivati sve – od osmijeha i dodira do uzvika poput “o moj bože!” nakon što pročitamo nešto zanimljivo, piše Unilad.

    Dr. John Gottman, američki psiholog, profesor emeritus Sveučilišta Washington i suprug dr. Julie Gottman, podsjeća da su takvi pokušaji povezivanja “temeljna jedinica emocionalne komunikacije”.

    No, što ako partner ne reagira, odnosno “padne na testu”? Prema dr. Johnu Gottmanu, dugotrajno ignoriranje bidova za povezivanje može ozbiljno naštetiti vezi. Njihova istraživanja pokazuju da se zbog toga s vremenom nakupljaju zamjeranje i emocionalna udaljenost, što može dovesti do prekida. Caribardi je za Guardian izjavila: “Ako vas ignoriraju, to je jako loš znak.” Ako smo mi ti koji povremeno zanemarujemo partnerove pokušaje povezivanja, dio toga može se popraviti. Prema stručnjacima iz The Therapy Huba, potrebno je priznati propušteni trenutak, preuzeti odgovornost i svjesno se ponovno povezati. John i Julie ističu da su pažnja, namjera, interes i znatiželja ključni za povratak na pravi put. Kako je naglasio John: “Ako vam je stalo, taj trud čini razliku.” Osim toga, ako partner ne “prođe” bird test prvi put, to ne mora biti alarm za uzbunu – možda mu samo treba malo više usmjerenosti i vježbe u prepoznavanju sitnih pokušaja povezivanja.

     
    Nastavi čitati

    Magazin

    Liječnik otkriva 4 ključne navike za zdravu jetru bez obzira pijete li alkohol ili ne

    Objavljeno

    -

    Bolesti jetre mogu nastati zbog virusa (poput hepatitisa), toksina poput alkohola ili lijekova, genetike ili načina života. Kada jetra postane oštećena i razvije ožiljke, stanje se naziva ciroza, a česti simptomi uključuju umor, slabost, gubitak apetita, mučninu i smanjeni libido. Iako se alkohol smatra jednim od glavnih uzroka oštećenja jetre, stručnjaci naglašavaju da se velik dio problema može spriječiti pravodobnom brigom o zdravlju jetre i usvajanjem zdravih životnih navika.

    Gastroenterolog dr. Angad Dhillon za Stylist je istaknuo koliko je jetra važan i opterećen organ, rekavši: “Vjerojatno je to najotporniji organ u tijelu, ali o njemu zaista ne razmišljamo dok nešto ne pođe po zlu.” Dodao je: “Jetra neprestano radi na obradi svega što unosite, proizvodnji ključnih proteina i održavanju metabolizma pod kontrolom.” Kako bi jetra radila optimalno, slijedi nekoliko njegovih ključnih navika koje bismo, prema njegovim riječima, svi trebali prakticirati.

    Kretanje svaki dan
    Dr. Dhillon naglašava važnost svakodnevne aktivnosti. “Kretanje je neizostavan dio mog dana”, podijelio je, upozoravajući da dugotrajno sjedenje može doprinijeti problemima s jetrom. Zato tijekom dana postavlja podsjetnike da ustane ili kratko prošeće, vozi bicikl kad može i uvijek uključuje neki oblik organizirane tjelovježbe kako bi održao jetru i cijelo tijelo u dobrom stanju.

    Početak dana kavom
    Prema dostupnim istraživanjima, umjerena konzumacija kave može imati zaštitni učinak na jetru. Dr. Dhillon tvrdi: “Neke studije sugeriraju da umjerena konzumacija kave može biti povezana sa smanjenim rizikom od upale jetre i ciroze.” Objašnjava da bi antioksidansi mogli igrati važnu ulogu te dodaje: “Volim svoju jutarnju šalicu kave, ne samo zbog kofeina, nego i kao dio moje strategije zaštite jetre.”

    Izbjegavanje konzumacije alkohola dva dana zaredom
    Ako odluči piti alkohol, dr. Dhillon pridržava se jasnog pravila: “Ako odlučim piti alkohol – čak i ako je manje od preporučenog tjednog unosa – nikada to ne činim dva dana zaredom.” Smatra da povremeni izlazak nije problem, ali naglašava da česta pretjerivanja mogu biti rizična i da je jetri potreban odmor između dana konzumacije alkohola.

    1. Izbjegavanje visoko prerađene hrane
      Visoko prerađena hrana povezuje se s povećanim rizikom od pretilosti, dijabetesa tipa 2 i kardiovaskularnih bolesti. Dr. Dhillon stoga preporučuje ograničavanje takvih namirnica i kaže: “Pokušavam izbjegavati visoko prerađenu hranu što je više moguće.”

    “Moje zlatno pravilo je fokus na cjelovite namirnice – puno lisnatog povrća, nemasni proteini i namirnice bogate omega-3, poput lososa i oraha”, zaključio je gastroenterolog.

     
    Nastavi čitati

    U trendu