Connect with us

Hrvatska

HUP protiv ukidanja bankarskih naknada: “Banke nisu povećale dobit na račun građana”

Objavljeno

-

Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) je poručila da će najavljeno uklanjanje mogućnosti naplate širokog spektra bankarskih usluga dugoročno bankama otežati pokrivanje stvarnih troškova te ukinuti kapacitet za ulaganja u inovacije, ocijenivši i da država time narušava slobodu poslovanja i slabi tržišne mehanizme. Kako je istaknuto u petak u HUP-ovoj publikaciji Fokus tjedna, koju je napisao glavni ekonomist HUP-a Hrvoje Stojić, prihodi od naknada za banke nisu samo dobit već se iz tih prihoda financiraju značajna ulaganja u mrežu bankomata, razvoj internetskog i mobilnog bankarstva, digitalizaciju, održavanje infrastrukture i sigurnost, što je posebno važno u svjetlu rastućih kibernetičkih prijetnji na globalnoj razini.

Iz HUP-a napominju da klijenti banaka upravo na tim područjima očekuju konstantni rast kvalitete usluge obzirom na to da im je stabilnost, predvidljivost i podrška u svakodnevnim financijskim transakcijama i poslovanju od presudne važnosti.

Poručuju i da je pravo na određivanje cijene i spektra usluga osnova tržišne ekonomije i tržišne utakmice te je jedan od ključnih poluga za jačanje konkurencije i borbe za potrošače. Nakon određivanja cijena energenata, prehrambenih proizvoda i bankarskih usluga postavlja se pitanje koje će sektore u narednom razdoblju država odlučiti regulirati – cijene kave u ugostiteljskim objektima, usluge pripreme i posluživanja hrane, telekomunikacije, oprema za kućanstvo? Hoće li potom, ako se tržišni akteri povuku, država postati i glavni dobavljač ‘esencijalnih’ proizvoda i usluga?, pitaju se iz HUP-a.

Naknade hrvatskih banaka niže nego u većini zemalja članica EU-a
Kažu i da sve relevantne analize pokazuju kako su naknade hrvatskih banaka niže nego u većini zemalja članica EU-a, a kamatne stope su izjednačene s prosjecima europskih država.

S druge strane, tvrde iz HUP-a, ni u jednoj državi Unije ne postoji praksa u kojoj se širok spektar usluga nekog sektora zakonski uređuje kao besplatan za sve korisnike bez jasnih kriterija. Naime, kažu, u većini zemalja EU-a uobičajena je praksa da se osnovni račun za socijalno osjetljive skupine ne naplaćuje, što je model koji već postoji u Hrvatskoj.

“Banke se ne protive uvođenju besplatnog računa, već se protive prijedlogu koji ne sadrži socijalne kriterije i jasna ograničenja takvih besplatnih usluga. Socijalno osjetljive skupine trebale bi i dalje imati pristup širokom spektru bankarskih usluga bez naknade”, poručuju.

Iznose i da je neto prihod domaćih banaka od provizija i naknada za poduzeća i stanovništvo u 2024. iznosio oko 270 milijuna eura, od čega se oko 40 posto odnosi na kućanstva.

“Suprotno popularnim narativima o visokim bankarskim naknadama, podaci pokazuju smanjenje ukupnih neto prihoda banaka od naknada i provizija u posljednje dvije godine s 1,07 na 0,75 posto BDP-a, čime su razine ovih troškovnih opterećenja postale usporedive s onima u susjednoj Sloveniji”, navodi se u publikaciji.

Kaže se i da je udio neto prihoda od naknada i provizija u ukupnim neto prihodima hrvatskih banaka niži nego u usporedivim članicama europodručja. Tako je tijekom dužeg razdoblja ovaj udio u Hrvatskoj bio stabilan između 22 i 26 posto, uz blagi rast u 2021. i 2022. godini, dok je u istom razdoblju u europodručju bio na razini od 27 i 34 posto.

Zašto riskiramo destabilizaciju banaka?
Poslodavci poručuju da dodatnu nervozu stvara donošenje ovakvih zakonskih rješenja za jedan od najvažnijih sektora ekonomije po hitnom postupku, bez adekvatnog vremena za analizu svih mogućih učinaka.

“Naknade osiguravaju bankama stabilne prihode čak i kad kamatne stope padaju ili potražnja za kreditima ‘kopni’. Ovaj oblik prihoda omogućava bankama prilagodbu promjenjivim tržišnim uvjetima i financijsku stabilnost”, dodaju. Kažu i da je stabilan i dobro kapitaliziran bankarski sustav ključan za nastavak rasta BDP-a, stabilno poslovno okruženje, ukupnu ekonomsku stabilnost i prosperitet. Pritom poručuju i da je “potpuno nejasno zašto riskiramo” destabilizaciju banaka zbog prosječnog godišnjeg troška po osnovi naknada po tekućem računu od 24 eura.

Napominju i da bankarske usluge u Hrvatskoj mogu pružati i banke sa sjedištem u drugim državama EU-a pa se pitaju na koji način će se regulirati njihovo poslovanje u ravnopravnoj tržišnoj utakmici, s obzirom da bi se moglo pokazati da bi pružatelji usluga koji u Hrvatskoj nemaju zaposlenike, poslovnice, bankomate i ne plaćaju poreze u Hrvatskoj mogli dobiti prednost na tržištu.

“Rast dobiti banaka nije ostvaren na teret stanovništva”
Iz HUP-a kažu i kako rast dobiti banaka nije ostvaren “na teret” stanovništva, već je, navode, posljedica ulaska Hrvatske u europodručje. Naime, time se iz HUP-a referiraju na kamatne prihode od prekonoćnih depozita pohranjenih kod HNB-a, pri čemu visinu kamata određuje Europska središnja banka (ESB), a koje su u dijelu 2023. i do oko polovine prošle godine bile na razini od četiri posto, a trenutno su na 2,5 posto. Takva ECB-ova politika je “antiinflacijska” te smjera na povlačenje “viškova likvidnosti” s tržišta, pri čemu je HNB u 2023. godini hrvatskim bankama na ime kamata za prekonoćne depozite isplatio 478,9 milijuna eura, dok je za 2024. to iznosilo 532,2 milijuna eura.

Osvrćući se na “navodne rekordne profite”, iz HUP-a navode i da profitabilnost hrvatskih banaka mjerena omjerom dobiti u odnosu na uloženi kapital (ROE) u prosjeku ne prelazi 8,5 posto posljednjih šest godina, što je znatno ispod prosjeka regije srednje i istočne Europe od 12,5 posto te ispod razina u primjerice Sloveniji (11,9 posto) i Austriji (10,1 posto).

Podsjetimo, Ministarstvo financija je krajem veljače u javno savjetovanje uputilo izmjene i dopune zakona o usporedivosti naknada, kojima je cilj građanima osigurati besplatan račun za redovna primanja.

Usluge koje će biti dostupne na takvom računu, za koje kreditna institucija neće smjeti naplatiti naknadu, uključuju uslugu otvaranja, vođenja i zatvaranja takvog računa za plaćanje, zatim internetsko ili mobilno bankarstvo, što znači da će jedna od tih usluga morati biti besplatna, zatim tu je usluga koja omogućuje polaganje novčanih sredstva na takav račun za plaćanje, izuzev obrade kovanog novca, priljev nacionalnih i prekograničnih platnih transakcija u eurima, zatim usluga izdavanja i korištenja debitne kartice, kao i izvršenja plaćanja debitnom karticom,

Također, prema prijedlogu zakona upućenog u javno savjetovanje, besplatno bi bilo i pet transakcija u smislu podizanja sredstava na bankomatu druge banke, kao i besplatno podizanje gotovog novca na šalteru ili na bankomatu, dakle jedna od opcija.

Nedugo nakon se oglasila i Hrvatska udruga banaka (HUB) po kojoj predložene zakonske izmjene mogu rezultirati dugoročnim i značajnim troškovima za bankarski sektor i predstavljati snažan udarac za budući razvoj i održivost poslovanja.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Hrvatica opisala kako joj je bilo konobariti u sezoni: “Nema jela ni WC-a, skinula sam osam kila”

Objavljeno

-

By

Koji je najgori mogući posao – težak, stresan i pritom potplaćen? Upravo to pitanje pokrenulo je burnu raspravu na hrvatskom dijelu Reddita, gdje su korisnici bez zadrške nabrajali zanimanja za koja smatraju da nose golemu odgovornost, fizički napor ili psihičko iscrpljivanje, a za uzvrat nude premalo.

Raspravu je otvorio korisnik koji je kao primjer naveo vozače autobusa. “Doslovno si satima odgovoran za živote 50 ljudi”, napisao je, dodajući da ga je uvijek fasciniralo koliko je taj posao zahtjevan.

U kratkom roku tema je privukla velik interes i otvorila staro pitanje – tko u društvu radi najteže, a ostaje najmanje cijenjen? Mnogi su se složili da su upravo vozači autobusa među najpodcjenjenijima. Svakodnevno voze kroz gužve, rade u smjenama, suočavaju se s nervoznim putnicima i prometnim kaosom, a pritom moraju ostati koncentrirani jer jedna pogreška može imati ozbiljne posljedice. Posebno se ističe odgovornost za desetke putnika koji im svakodnevno povjeravaju sigurnost, prenosi Večernji list.

Uz vozače, u sličnim raspravama redovito se spominju medicinske sestre i tehničari, njegovatelji u domovima za starije, radnici na građevini, komunalni djelatnici, blagajnice, dostavljači i konobari. To su poslovi koji traže stalni rad s ljudima, fizički napor ili rad pod pritiskom, a nerijetko su plaćeni ispod očekivanja. Psihološki teret posebno se često veže uz zanimanja u zdravstvu i skrbi. Rad s bolesnima, starijima ili osobama u teškim životnim situacijama zahtijeva emocionalnu snagu koju je teško mjeriti novcem. Istodobno, riječ je o sektorima koji se godinama suočavaju s manjkom radne snage i odlaskom zaposlenih u inozemstvo.

Medicinska sestra
“Posao medicinske sestre – radiš u smjenama po 12 sati, vikendima, noćne, prekovremene, i nagledaš se svega. Fizički je to vrlo naporan posao, pogotovo kada radiš na odjelima s nepokretnim pacijentima. Uz sve to, još si i čistačica – pereš krevete, ambulantu, daješ svu terapiju, postavljaš braunile, vadiš krv, a često radiš i poneki liječnički posao koji po zakonu ne bi smjela raditi, jer ga doktori ne žele odraditi pa to prepuste medicinskoj sestri. Stresa imaš napretek, osobito kada vas je malo u smjeni i kada se dogode hitne, stresne situacije. Tu je i gomila papirologije – piši, provjeravaj čega nedostaje na odjelu, od pelena do lijekova i svega ostalog, slaži kada dođu bočice infuzije, lijekovi i ostali materijal. Da ne nabrajam dalje – odgovornost ti je život i zdravlje pacijenata, a za sve to budeš plaćena oko 1400 do 1800 eura, ovisno o broju prekovremenih sati”, navodi jedna komentatorica.

Konobar
I drugi su dijelili svoja iskustva. “Konobar u sezoni. To sam radila cijelo ljeto, svako ljeto dok sam studirala – pakao. Doduše, tada su radni uvjeti bili puno gori nego danas. Radila sam po 13 sati dnevno, bez ijednog slobodnog dana cijelo ljeto, za 4500 kuna. Popodnevna smjena trajala bi do 3 ujutro, a već iduće jutro otvaraš kafić u pola osam. Sretan si jer ta jutarnja smjena traje samo do 15 sati pa se taj dan stigneš okupati. Bila sam kao štap i svejedno sam svako ljeto smršavjela po osam kilograma, jer nema pauze, nema jela, nema odlaska na WC tijekom posla – samo letanje otkad dođeš pa dok ne odeš kući”, navodi korisnica Reddita.

Inače, prema analizi portala MojPosao, prosječna mjesečna neto plaća u Hrvatskoj tijekom 2025. godine iznosila je 1538 eura, dok je medijalna plaća bila 1430 eura, što znači da više od polovice zaposlenih prima manje od prosjeka. Najplaćenija zanimanja predvode anesteziolozi s prosječnom plaćom od 3657 eura, zatim piloti s 3246 eura, IT arhitekti s 2823 eura te liječnici s 2729 eura. Po djelatnostima, najviše se i dalje zarađuje u IT sektoru, financijama i energetici.

Na drugom kraju ljestvice nalaze se slabije plaćena zanimanja poput šivača, koji u prosjeku primaju 864 eura, frizera s 962 eura te čistača i spremačica s manje od 1000 eura. Najviše prosječne plaće imaju radnici u Zagreb, gdje iznose 1662 eura, dok su najniže plaće i dalje na istoku zemlje. Najveći rast primanja zabilježen je u javnoj upravi i državnim tvrtkama, no najviše plaće i dalje se isplaćuju u privatnim kompanijama u stranom vlasništvu.

Nastavi čitati

Hrvatska

Francuski div nudi Hrvatskoj moćne korvete: “Gradile bi se ovdje, otvorilo bi se više od 1000 radnih mjesta”

Objavljeno

-

By

U Zagrebu su danas potpisani novi sporazumi o suradnji između francuske Naval Grupe i hrvatskih partnera u sklopu programa višenamjenskih korveta “Gowind” za Hrvatsku ratnu mornaricu (HRM).

Francuska Naval Grupa potpisala je tri nova sporazuma o razumijevanju s hrvatskim partnerima – brodogradilištem Iskra, Orqom i Fakultetom strojarstva i brodogradnje u okviru programa višenamjenske korvete Gowind, koji bi do 2030. godine Hrvatskoj ratnoj mornarici trebao osigurati europske višenamjenske površinske borbene brodove sposobne za provedbu svih operacija pomorske obrane i zadaća pomorske sigurnosti.

Sporazumi o suradnji između francuske kompanije Naval Grupe i hrvatskih partnera potpisani su u nazočnosti veleposlanika Francuske Republike Fabiena Fieschia u RH. Naval Grupa se tako povezala s Brodogradilištem Iskra, koje bi zajedno s brodogradilištem 3. MAJ Rijeka kao dijelom Iskra grupe, bilo strateški industrijski partner francuske grupe za lokalnu izgradnju najvećeg dijela obje korvete u Hrvatskoj, uključujući završno sklapanje i održavanje tijekom cijelog životnog vijeka brodova.

Cilj povezivanja s hrvatskom Orqom, pak, označuje primjenu dronova i tehnologija bespilotnih zračnih sustava u pomorstvu, dok bi suradnja Naval Grupe i Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu (FSB) trebala pokrenuti istraživačko-razvojne aktivnosti u području napredne brodogradnje i tehnologija pomorskog inženjerstva.

Gowind korveta, istaknuto je na potpisivanju sporazuma, ratni je brod potvrđen u pomorskim i borbenim operacijama, izgrađen na modernim tehnološkim rješenjima smanjene uočljivosti, velike otpornosti i s višenamjenskim sposobnostima. Sposoban je izvršavati puni spektar misija pomorske obrane i pomorskog sigurnosnog osiguranja.

Korveta integrira senzore i naoružanje najnovije generacije kroz SETIS, borbeno provjeren sustav upravljanja borbenim djelovanjem (CMS) koji je razvila tvrtka Naval Grupa kao i inovativna strukturna rješenja. Integrirajući sve sposobnosti ratovanja iznad i ispod površine mora već od početnih faza inženjerskog razvoja, Po svom je dizajnu višenamjenska platforma.

Platforma je trenutačno u uporabi s šest jedinica koje operativno koriste Egipatska ratna mornarica i Ratna mornarica Ujedinjenih Arapskih Emirata, dok se pet jedinica lokalno gradi za Kraljevsku malezijsku ratnu mornaricu.

Potpredsjednik za prodaju i razvoj poslovanja u Europi i Sjevernoj Americi Naval Grupe Guillaume Weisrock naglasio je kako je grupa posvećena izgradnji snažnih, uravnoteženih i dugoročno održivih partnerstava s Hrvatskom, usmjerenih na prijenos naprednih tehnologija, znanja i najboljih industrijskih praksi u području borbenih plovila nove generacije.

“Na temelju našeg dosadašnjeg iskustva već postavljamo visoke standarde u stvaranju vrijednosti za hrvatsko gospodarstvo, zajedničkog razvoja i organizacije proizvodnje u Hrvatskoj”, rekao je Weisrock, dodavši kako sporazumi predstavljaju značajan korak u jačanju industrijske, tehnološke i akademske suradnje između Francuske i Hrvatske.

Predsjednik Uprave Iskra brodogradilišta Roko Vuletić naglasio je, prilikom potpisivanja sporazuma, da partnerstvo s Naval Grupom predstavlja veliku priliku za to brodogradilište, kao i njihovo nedavno preuzeto brodogradilište 3. Maj Rijeka, da ojačaju svoje industrijske kapacitete, stvore dugoročna radna mjesta za kvalificirane radnike te se pozicioniraju kao vjerodostojan partner u složenim programima brodogradnje šire od projekta izgradnje hrvatskih korveta.

“S našom iskusnom radnom snagom i širenjem kapaciteta brodogradilišta, ova suradnja otvara nove poslovne horizonte, osigurava održiv rast, potiče razvoj naprednih znanja i stvara dugoročnu zaposlenost. U konačnici, konkretni rezultati ove suradnje stvorit će trajnu vrijednost ne samo za naša brodogradilišta i zaposlenike, već i za cjelokupnu hrvatsku pomorsku industriju”, rekao je Vuletić.

Operativni direktor tvrtke Orqa Tomislav Krolo podsjetio je da je “Orqa tvrtka za tehnologiju dronova specijalizirana za FPV bespilotne zračne sustave koja pruža vrhunska rješenja za obrambene primjene”. Naglasio je da kombinirajući Orqinu stručnost u naprednim bespilotnim zračnim sustavima s opsežnim iskustvom Naval Grupe u pomorskoj obrani, žele istražiti nove mogućnosti suradnje, potaknuti značajan tehnološki napredak te implementirati inovativni pristup integraciji UAS i C-UAS sustava na brodovima. Za prodekana Fakulteta strojarstva i brodogradnje Marka Katića suradnja s Naval Grupom dodatno jača njihovu ulogu istraživačko-razvojnog partnera u području naprednih tehnologija, posebice u području brodogradnje i pomorskog inženjerstva. Inače, prijedlog Naval Grupe Hrvatskoj ratnoj mornarici temelji se, kako ističu, na pouzdanom industrijskom pristupu, međunarodnom iskustvu u prijenosu tehnologije te snažnoj opredijeljenosti zajedničkoj izgradnji u Hrvatskoj. Iz Naval Grupe procjenjuju da će tijekom faze izgradnje već biti uključeno više od 1.000 izravnih i neizravnih visokokvalificiranih radnih mjesta diljem zemlje, uz dugoročne perspektive kroz izvozne mogućnosti, održavanje te istraživanje i razvoj, čime se osigurava održiv opseg posla i stvaranje stručnih radnih mjesta. Ranije ove godine Naval Grupa već je potpisala sporazume o razumijevanju s nekoliko hrvatskih tvrtki, uključujući Aitac (usluge brodskog dizajna i inženjeringa), Adria Winch (sustavi za privez, sidrenje i tegljenje) te Centar izvrsnosti Marble (istraživačko-razvojne aktivnosti u području pomorske robotike).

Nastavi čitati

Hrvatska

PROGNOZA / U dijelu zemlje pljuskovi i grmljavina, evo kad stižu sunce i zatopljenje

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Donosimo vremensku prognozu meteorologinje Tee Blažević

Iako mjestimice ima i sunčanih razdoblja, umjereno do pretežno oblačno je jutros u većem dijelu zemlje. Kiša pada u Dalmaciji, ima i grmljavine prema otvorenom moru, kiši u dijelu središnje i istočne unutrašnjosti.

Kolnici su mjestimice vlažni i skliski, vozače pozivaju na oprez iz Hrvatskog autokluba. Probleme u priobalju stvara i jaka bura.

U nastavku utorka bit će kiše i pljuskova pretežno duž Jadrana i uz Jadran, no poslijepodne lokalno pljuskova može biti i u unutrašnjosti.

Srijeda će još također biti nestabilna, malo kiše ili kakav pljusak može još pasti uglavnom u unutrašnjosti te na krajnjem jugu.

Četvrtak donosi sunčanije prilike. Tek bi na krajnjem jugu poslijepodne još mogao pasti kakav pljusak. Jutro će biti hladno u kopnenim krajevima, ali danju toplije. 

petak će biti pretežno sunčano i suho te razmjerno toplo, a stabilne prilike nastavit će se i za vikend, tako u ovim trenucima sugeriraju prognostički materijali.

Početkom novog tjedna izgledna je nova promjena. 

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu