Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

MOJ ZADAR/Bašćina od mora i zlata

Objavljeno

11 mjeseci prije

-

U izdanju izdavačke kuće 3000 godina Za dar izišla je druga knjiga u nizu Od mora i zlata, Moj Zadar, moj zavičaj Tomislava Marijana Bilosnića, zamišljena kao izbor iz tekstova koje je ovaj autor posvetio svome zavičaju, temi Zadra i prostoru Zadarske županije. U svojoj drugoj knjizi Od mora i zlata Bilosnić na 448 stranica donosi gotovo stotinu izabranih tekstova iz svojih ranije objavljenih knjiga, serijala Troja, mit i zbilja i Kroz Ravne kotare i Bukovicu.

Riječ je o 19 zasebnih Bilosnićevih knjiga na temu Zadra i zavičaja i to redom Nin u središtu mitskog carstva, Caska dio Atlantide, Odisej sa zadarskih otoka, Polifem iz Manite peći, Zadarski posjedi, Zemunik, Posjedi u Brdima, Stara Liburnija, V Hrvateh, Hrvatski knezovi i kraljevi, Puntamika, Diklo, Kožino, Petrčane, Zaton 1, Zaton 2, Privlaka 1, Privlaka 2 i Stankovci. Svi tekstovi ranije su objavljeni u Zadarskom listu i Zadarskom regionalu, u vremenu od 9. prosinca 2000. do 16. travnja 2011. godine.

Urednica izdanja izv. prof. dr. sc. Sanja Knežević u uvodnom tekstu naslovljenom „Bašćina od mora i zlata“ ističe kako je Tomislav Marijan Bilosnić predan temi zavičaja, i zavičajne pripadnosti, kao i buđenju svijesti o kulturnim i još nespoznanim civilizacijskim dubinama zadarskoga areala, te da Bilosnić mjesta o kojima piše smješta u sliku dugog i kontinuiranog trajanja mediteranske civilizacije. Pišući o zadarskim temama Bilosnić obuhvaća širok zavičajni prsten od Stankovaca, Pridrage preko Zemunika, Briševa, Murvice, Arbanasa i Bokanjca, Puntamike i Dikla, Kožina, Petrčana, Zatona, Nina, Privlake sve do Novalje na Pagu.

Sanja Knežević će u svom uvodnome tekstu, prateći sadržaj druge knjige u nizu Od mora i zlata, Moj Zadar, moj zavičaj Tomislava Marijana Bilosnića, kazati još i ovo:
„Knjigu u cijelosti čini osam poglavlja unutar kojih su raspoređene povjesnice u kojima autor tematizira arheološke, povijesne, društvene, kulturne i suvremene teme spomenutih mjesta Ravnih kotara, Bukovice i otoka. Ovi tekstovi slijede kronologiju objavljivanja u periodici (Zadarski list, Zadarski Regional) te kasnije u zasebnim knjigama (2002. – 2015.) U njima pratimo Bilosnićev žanrovski razvoj od novinskih reportaža i intervjua do putopisa i povijesnih eseja. Središnja tema koja ih objedinjuje jest eros kojim ovaj autor istražuje, piše, vidi i osjeća svoj zavičaj. Vođen erosom „otkrivanja“ prostora sebi i svojim suzavičajnicima autor piše otvoreno i pristupačno, donoseći niz provjerenih informacija i povijesnih izvora, istodobno ih ovijajući finim lirskim dionicama i reportažno-putopisnim zanimljivostima. Ono što njegovu povijest zadarskoga kraja čini posebnom – osim što donosi nove, u doba objavljivanja i revolucionarne teme i teze koje su izazivala zazor struke – činjenica je da je njegova knjiga i svojevrstan spomenar zadarskoga, ravnokotarskog, otočnog i bukovačkoga čovjeka. A taj čovjek – kada je i znanstvenik i nadbiskup i arheolog amater i novinar i mornar i poljodjelac i vinogradar – on je prije svega mediteranski čovjek. Čovjek je to uronjen u svoju zemlju, koja je okupana morem njegovo „prvo stanje“, kao što je uronjen i u njemu samom nepoznatu intimnu, društvenu i pejzažnu povijest.

Prvi ciklus „Mikena ne izgleda ljepše od Ljubča“ obuhvaća Bilosnićeve reportaže kojima popularizirajući arheologiju osvještava duboke civilizacijske slojeve zadarskoga područja – osobito se fokusirajući na antičko doba. Vjerojatno prvi među suvremenicima Tomislav Marijan Bilosnić otvara perspektivu kontinuiteta od antike do danas, s posebnim uvidima u tajnovito liburnsko doba. Povezujući i kontekstualizirajući liburnske artefakte bilo u arhitekturi ili sitnijim nalazima keramike, nakita, oruđa i oružja, te s antičkim spisima o starogrčkoj civilizaciji, pa i sa samim Homerom, on provocira novo gledanje na vlastitu prošlost. Vodeći se povijesnim izvorima i prinosima, ali i svojom slobodnom intuicijom i logikom, Bilosnić razotkriva svoj zadarski zavičaj kao jednu od žarišnih točaka drevnih mediteranskih civilizacija. Stoga kada iznosi hipotetična i vječna pitanja o Troji, on ne iznosi eksplicitne tvrdnje ni da je ona na Ljubču, ni na Pagu, ni u Ninu, nego da sva ta bitna arheološka nalazišta, da ti njihovi prikriveni temelji svjedoče o veličanstvenosti antičkih gradova na ovom prostoru, gradova suvremenika Troje i Mikene. Antičkom se poviješću autor bavi i u sljedećem poglavlju „Ilovo, svetište Hrisa, kasnije prozvano Kisa ili Cissa“, fokusirajući se najvećim dijelom na antičku povijest zadarskog otočnog arhipelaga, osobito Paga. Među obrađenim temama osobitom se zanimljivošću ističu one o ranokršćanskim nalazima, odnosno arheološkim ostacima i natpisima koji svjedoče o prvim kršćanima na našem, širem zadarskom tlu.

„Fantastična zbilja raskošne prošlosti“ arkadična je, zoranićevska dionica Bilosnićevih povjesnica. Poglavlje je to koje pod Bilosnićevim putositničarskim perom bliješti životnim pričama o zadarskom prstenu mjesta – od Arbanasa preko Zemunika i Murvice do Bokanjca. Kolaž je ovo povijesti i sadašnjosti ispisan marom znanstvene prosudbe i pjesničke, zanesenjačke optike zavičaja. Našli su ovdje svoje priče ljudi čije su sudbine obilježile zavičajni prostor od zaboravljenoga kipara Ivana Paleke, pravnika i egzilanta Dinka Šuljka, nadbiskupa Ivana Prenđe, kuglačkog šampiona Nikole Dragaša – do onih mnogih neznanih čiji su životi upisani u zemljovide prolaznosti s tragovima zapisanim u kamenim nadgrobnim spomenicima, matičnim knjigama, bilježničkim zapisima. Antičko, liburnsko doba, rimska uprava, hrvatsko srednjovjekovlje, doseljenja Arbanasa u Zemunik i neposredno zadarsko obalno susjedstvo, turbulentno 20. stoljeće – široka je to povijesna scena koju je Bilosnić uspio književnim marom približiti svojim suvremenicima, osvijetliti im vlastitu obiteljsku povijest i probuditi ponos na zavičaj u kojemu uljudbeni život traje više od tri tisućljeća. Ova se Bilosnićeva ideja prepoznaje i u sljedećem poglavlju u kojemu je sažeta antička i srednjovjekovna povijest zadarskoga prostora. Osvijestiti suvremeniku da živi u prostoru stolnih crkava i gradova hrvatskoga kraljevstva, na prostoru iz kojeg su potekli rimski senatori, hodali učenici sv. Pavla, pa konačno da je svoje turističke vile s bazenima podignuo na temeljima nikad neistraženih antičkih i srednjovjekovnih palaca, na lokalitetima koji su u stvarnosti izbrisani a čiji se naziv nalazi tek na zemljopisnim kartama, kao primjerice srednjovjekovna mjesta Kopranj i Kristanje koja je Bilosnić i otkrio – cilj je ovoga autora. Na pitanje u kojoj je mjeri cilj postignut – jednoznačan odgovor ne postoji. Dvojba je još produbljenija u sljedećim poglavljima u kojima donosi povjesnice o Puntamiki, Diklu, Kožinu, Zatonu i Privlaci. Mjestima koja, metaforom rečeno, gube bitku identiteta i kulturne, bašćinske baštine pred turističkim terorizmom koji u ova mjesta nadire brzinom svjetlosti. Govoriti o Crkvi sv. Stošije smještenoj u rimskoj cisterni, skladatelju i svećeniku don Miji Ćurkoviću i pjesniku fra Ciprijanu Lisici, prvoj redovnici Družbe sestara Kraljice Svijeta – rođenoj Zatonjanki, autentičnoj kožinskoj arhitekturi s uzidanim glagoljskim natpisima, važnosti zatonske luke u antičko i starohrvatsko doba do kultne Crkve sv. Nikole u Prahuljama, što je to dakle suvremeniku koji u prostoru zlata okupanom morem, u starom prostoru Hrvati, danas broji noćenja turističkih sezona. Nije stoga slučajno da baš pišući o ovim primorskim mjestima Bilosnić nasljeduje Petra Zoranića; nalazimo u njegovim povijesno-putopisnim esejima izravne citate iz Zoranićevih Planina koji se izravno odnose na prostor o kojemu piše, osobito kada piše o Privlaci gdje je i danas njegov mitski bunar Sokolar od kuda je i krenuo na put, u potragu za Vilom Hrvaticom. Svoja lutanja Ravnim kotarima i Bukovicom – Bilosnić (ovom knjigom!) zaključuje u Pridragi i Karinu. Mjestima koja tek čekaju otkrivanje svoje bogate povijesti – a poznaju je kao i cijeli zadarski kraj još od najranijeg doba čovjekova obitavanja na Zemlji.

Imati pred sobom knjigu odabranih povjesnica na gotovo petsto stranica činjenica je koja zadivljuje. Riječ je međutim o vrlo uskom izboru iz tridesetak povijesnih, feljtonističkih i esejističkih Bilosnićevih knjiga. Ideja sumiranja autoru najvažnijih, ponekad i najintrigantnijih tekstova na temu zavičaja, sada unutar zajedničke knjiške cjeline otkriva veliku istinu zadarskoga prostora. Zajedničko je to bilo i Liburna i Hrvata – srce koja danas zovemo Kotari, ono što je bila Ninska (hrvatska!) biskupija u kojoj se glagoljalo, jedinstvo je to mora, otoka i zaleđa. I stoga od mora i zlata – jesu i Nin i Karin, Pridraga i Privlaka, Zemunik i Petrčane, jedinstveni prostor Cisse i Asserie. I danas tu odjekuje romor starih mediteranskih civilizacija. Civilizacija od mora i od zlata.“

Drugu knjigu u nizu projekta Od mora i zlata, Moj Zadar, moj zavičaj, kao i prvu likovno obrađuje sam autor Tomislav Marijan Bilosnić, dok grafičku obradu potpisuje Marija Marfat, grafička urednica i svih ranijih izdanja izdavačke kuće 3000 godina Za dar. Knjiga je objavljena uz potporu Zadarske županije, ali i uz pomoć autora i njegovih suradnika. Knjiga Od mora i zlata, Moj Zadar, moj zavičaj, iako je objelodanjena prvih dana ožujka 2025. godine, nosi nadnevak iz studenoga 2024. godine, iz razloga što financijska potpora za ovo monografsko izdanje nije bila dovoljna za njezinu pravodobnu objavu.

No votes yet.
Please wait...
Povezane teme :
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

ZADAR / ŽUPANIJA

U crkvi sv. Frane svečano obilježena obljetnica potpisivanja Zadarskog mira

Objavljeno

5 sati prije

-

18. veljače 2026.

By

U crkvi svetog Frane u Zadru, jutros je održan prigodni  program kojim se već 14. godinu za redom svečano obilježava obljetnica potpisivanja Zadarskog mira iz davne 1358. godine.
Upravo na mjestu gdje se zbio ovaj čuveni povijesni događaj 18. veljače 1358., kada je mirovnim sporazumom okončan dugogodišnji rat između Mletačke republike  i Hrvatsko-Ugarskog kraljevstva, danas se ponovno nakratko prisjećamo povijesnih i društvenih okolnosti u kojima je Zadarski mir potpisan. U razdoblju koje je uslijedilo nakon potpisivanja Zadarskoga mira dalmatinski su gradovi, zahvaljujući povezanosti s prirodnim hrvatskim, bosanskim te ugarskim zaleđem, u sljedećih pola stoljeća doživjeli procvat na općem, gospodarskom i kulturnom planu. To je bilo zlatno razdoblje zadarske povijesti, koje se odrazilo puno šire u regiji i imalo odjeke do danas.     
 Današnja manifestacija, kao i niz prethodnih, proizišla je iz našeg članstva u međunarodnoj udruzi Europska mreža mjesta mira/European Network of Places of Peace  sa sjedištem u Estremozu u Portugalu. Grad Zadar je od 2012. godine član Europske mreže mjesta mira i u suradnji  s drugim gradovima i mjestima gdje su potpisivani mirovni sporazumi, radi na promoviranju kulture mira. Predsjednik  ENPP-a, g. Eduardo Basso je prilikom prvog posjeta Gradu Zadru posjetio i Samostan sv. Frane i darovao zastavu udruge tadašnjem gvardijanu fra Dragi Ljevaru, koji ju je kasnije darovao OŠ Zadarski otoci znajući  da u svom programu ima i Muzej u školi – baština i kultura mira. Tako je na ovu temu započeta suradnja i projekt koji svake godine uključuje brojne sudionike. Voditeljice projekta i koordinatorice programa su Anamarija Botica Miljanović i Anita Gržan Martinović.
Ove godine u programu su, uz učenike OŠ Zadarski otoci, sudjelovale: Privatna OŠ Nova, OŠ Stanovi, OŠ Petra Preradovića, OŠ Šime Budinića, OŠ Šimuna Kožičića Benje, DV Jordanovac, OGŠ sv. Benedikta, fotografi iz Škole primijenjene umjetnosti i dizajna, Slobodan Mijolović u ime AK Alojzije Stepinac, Dario Tikulin i mnogi drugi. U ime organizatora i domaćina okupljene su pozdravili dr. sc. fra Stipe Nosić, gvardijan Samostana sv. Frane, Anita Gržan Martinović, viša savjetnica-specijalistica za međunarodnu suradnju u ime Grada Zadra i Davor Barić, ravnatelj OŠ Zadarski otoci.
U veljači prošle godine, Grad Zadar je, posredstvom Ministarstva kulture RH, u ime svojih partnera i u svoje ime, predao Transnacionalnu prijavu “Mjesta mira” za Oznaku europske baštine (EHL) Europskoj komisiji i 24. veljače očekujemo objavu rezultata. Oznaka europske baštine, uspostavljena 2011. godine zajedničkom odlukom Europskog parlamenta i Europske komisije, ima za cilj razlikovati “mjesta koja simboliziraju važne faze u stvaranju današnje Europe i ulogu koju su odigrali u povijesti i kulturi Europe.“ U ovom projektu, uz Samostan sv. Frane u Zadru, kojem su partneri Grad Zadar i Sveučilište u Zadru sudjeluju: Park povijesne fontane Kaynardzha (Bugarska), Palača Henriquesa od Alcáçovasa (Portugal), Samostan San Francisco/Povijesni kompleks Alcañices (Španjolska), Kongresna kuća Évora Monte (Portugal), Kuća mira Vasvár (Mađarska) i Dvorac Trencin (Slovačka).
Grad Zadar podržava ovakve projekte, koji uz svoj obrazovni, imaju naglašen odgojni i humanistički karakter i usmjereni su na toleranciju, prijateljstvo i mir te imaju posebnu vrijednost jer uključuju sve naraštaje, počevši od najmlađih.

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

SUDJELUJTE / Korizmena akcija Zadarske nadbiskupije za Odjel neonatologije u Općoj bolnici Zadar

Objavljeno

9 sati prije

-

18. veljače 2026.

By

Ovogodišnja Korizmena akcija Zadarske nadbiskupije namijenjena je za kupnju neonatološkog transportnog respiratora za Odjel neonatologije u Općoj bolnici Zadar.

Tim povodom, zadarski nadbiskup Milan Zgrablić uputio je dopis i poziv svim župnicima, vjernicima laicima i ljudima dobre volje u Zadarskoj nadbiskupiji u kojima ih potiče da sudjeluju u tradicionalnoj Korizmenoj akciji Zadarske nadbiskupije.

Novčana sredstva prikupljena tijekom ovogodišnje Korizme pomoći će kupnju neonatološkog transportnog respiratora za potrebe Odjela za neonatologiju u Općoj bolnici Zadar.

„Taj uređaj koristi se za liječenje životno ugrožene nedonoščadi sa zatajenjem disanja kojima je nužna respiratorna potpora tijekom prijevoza u ustanovu više razine skrbi, jer Odjel za neonatologiju u Zadru može pružiti njegu novorođenčadi starosti od 32 tjedna trudnoće i/ili porodne težine od 1500 grama koja su umjereno ugrožena i kod kojih se očekuje brzi oporavak, dok oni najmanji i najkrhkiji svoju borbu za život moraju nastaviti drugdje“, poručuje nadbiskup Zgrablić u dopisu javnosti.

U duhu suosjećanja i potrebe pomoći zdravstveno ugroženih od najmlađe do najstarije životne dobi, nadbiskup podsjeća da je Korizmena akcija Zadarske nadbiskupije 2025. bila namijenjena za pomoć u opremanju Odjela palijativne skrbi Psihijatrijske bolnice na otoku Ugljanu. Ček prošlogodišnjeg prikupljenog Iznosa od 61.223,28 €  mons. Zgrablić bio je predao doc. dr. sc. Mladenu Mavaru, ravnatelju Psihijatrijske bolnice na Ugljanu, na misnom slavlju središnje proslave Godine jubileja na Forumu u Zadru u nedjelju, 27. travnja 2025. godine.

„Dok smo prošle godine bili usmjereni prema onima koji se približavaju svom susretu s Gospodinom u vječnosti, ovogodišnjom Korizmenom karitativnom akcijom želimo svoju ljubav usmjeriti prema onima koji tek započinju svoj životni put.

Nedonoščad i novorođenčad, kao i osobe koje su u završnoj fazi života, doista su najranjiviji dio naše ljudske obitelji. Kršćanska ljubav upravo tu najjasnije pokazuje svoju vjerodostojnost: ondje gdje je život najkrhkiji, tu Crkva želi biti najbliža čovjeku i posvjedočiti Kristovu ljubav“, poručuje mons. Zgrablić.

Stoga na početku ovogodišnjeg korizmenog hoda nadbiskup „od srca zahvaljuje zajednici vjernika koja iz godine u godinu svjedoči živu vjeru djelotvornu u ljubavi za sudjelovanje u prošlogodišnjoj Korizmenoj akciji. Vaša osjetljivost za bolesne i nemoćne, vaše darivanje i vaša spremnost da prepoznate Kristovo lice u patniku omogućili su da se na Odjelu palijativne skrbi na Ugljanu stvore dostojniji uvjeti za osobe koje prolaze posljednju dionicu svoga zemaljskog života“, ističe nadbiskup u zahvali brojnim sudionicima Korizmene akcije.

Mons. Zgrablić poziva sve župne zajednice u Zadarskoj nadbiskupiji, župne Caritase, pojedince i sve ljude dobre volje da se, prema svojim mogućnostima, uključe i u ovogodišnju Korizmenu akciju i svojim novčanim prilozima pomognu nabavu neonatološkog transportnog respiratora za zadarski Odjel neonatologije.

Novčani prilozi za tu nakanu mogu se predati u svakom župnom uredu Zadarske nadbiskupije, darovati u za to namijenjene škrabice u crkvama ili uplatiti na račun: Zadarska nadbiskupija IBAN: HR0823400091110118040

S naznakom: „Za neonatologiju Zadar“. Poziv na broj: 20-2026

Mons. Zgrablić podsjeća kako se Korizmenom akcijom Zadarske nadbiskupije već više od dvadeset godina, bez prekida, svake godine tijekom korizme, uspješno prikupljaju sredstva za potrebe zdravstvenih i socijalnih ustanova na zadarskom području, misija u svijetu gdje djeluju hrvatski misionari; pomogle su se i obitelji i druge konkretne potrebe u životu Nadbiskupije i izvan nje.

„Korizmena akcija je postala znak trajne osjetljivosti zadarske mjesne Crkve za čovjeka u potrebi. Neka nas ova korizma, dok razmatramo Kristovu ljubav koja se daruje do kraja, potakne da i sami postanemo dar jedni drugima te da zajednički zaštitimo i podržimo život koji tek započinje. Unaprijed zahvaljujemo svima koji će, potaknuti vjerom i ljubavlju, darovati srcem i  postati sudionici brige za najranjivije među nama“, poručuje nadbiskup Zgrablić u zahvalnosti i poticaju svima za sudjelovanje u Korizmenoj akciji.

Ines Grbić

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

SAJAM POSLOVA U STUDENSTKOM DOMU / Treće izdanje povezuje obrazovanje i gospodarstvo Zadarske županije

Objavljeno

10 sati prije

-

18. veljače 2026.

By

Hrvatska gospodarska komora – Županijska komora Zadar organizira treće izdanje sajma poslova „Poslovi u gospodarstvu Zadarske županije“, koji će se održati 25. veljače 2026., u Novom studentskom domu Sveučilišta u Zadru (Put Stanova 1a, prostor kantine u prizemlju), od 10 do 13 sati.

Cilj sajma je povezati obrazovni sustav s potrebama gospodarstva i pomoći poslodavcima u pronalasku traženih zaposlenika za svoje tvrtke. Događaj se organizira u suradnji sa Sveučilištem u Zadru i Hrvatskim zavodom za zapošljavanje- Područnim uredom Zadar, te u koordinaciji sa ravnateljima srednjih škola Zadarske županije.

Na sajmu će se predstaviti 19 poslodavaca – članica HGK iz različitih gospodarskih djelatnosti koji će ponuditi širok spektar radnih mjesta i stručnih praksi u turizmu, proizvodnji, strojarskoj i elektro struci, pomorstvu, marketingu i IT-u.

Poslodavci koji će se predstaviti na ovom događaju su: Adria libar d.o.o., Chiron Croatia d.o.o., Cromaris d.d., Crvena luka d.d., Dalmaland d.o.o., Iirija d.d., Intermod d.o.o.(hotel Pinija), Marex elektrostroj d.o.o., More d.o.o., Nova camping d.o.o. (Aminess Camping Povljana), Pelikan Consult d.o.o., Punta skala d.o.o., Sunčani resort d.o.o.(Molum), Tankerska plovidba d.d., Turisthotel d.o.o., Vodovod d.o.o., Zadar resort d.o.o.(Hyatt Regency Zadar), Zadra nova (Agencija za razvoj Zadarske županije), Zračna luka Zadar d.o.o.

Poseban naglasak stavljen je na cjeloživotno obrazovanje, pa će Sveučilište u Zadru, osim studija, predstaviti i programe dodatnog osposobljavanja i usavršavanja prilagođene potrebama gospodarstva. Sajmu se i ove godine pridružuje i Policijska akademija Ministarstva unutarnjih poslova koja će mladima pružiti informacije o obrazovanju i zapošljavanju u sustavu policije.

Sajam je namijenjen osobama u potrazi za zaposlenjem, studentima i učenicima završnih razreda srednjih škola, a ulaz je slobodan.

S poštovanjem,

Hrvatska gospodarska komora

Županijska komora Zadar

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu