ZADAR / ŽUPANIJA
FOTO / Održan susret članova župnih caritasa Zadarske nadbiskupije: “Crkva mora osjećati što društvo tišti”
Susret članova župnih caritasa Zadarske nadbiskupije održan je u subotu, 8. ožujka, u dvorani sjemeništa ‘Zmajević’ u Zadru.
Povodom ‘Jubileja svijeta volontera’ kojega je papa Franjo u Generalnom kalendaru jubilejske 2025. godine odredio da se obilježi 8. i 9. ožujka, susret je organiziralo Povjerenstvo za bolnički pastoral i osobe starije životne dobi Zadarske nadbiskupije.

U želji da taj susret potakne na pomoć u pastoralnoj brizi za stare, sudionicima se prigodnim poticajima obratio don Valter Kotlar, predstojnik toga Povjerenstva. Glavni naglasak, s obzirom na nadležnost toga Povjerenstva, bio je potaknuti na stvaranje suradnje u župi između članova župnih caritasa i domova za stare, jer je to prepoznato kao potreba. Potaknuto je da članovi caritasa obavještavaju župnike o potrebama štićenika, nakon pohoda i susreta s njima te suradnje s djelatnicima domova koji se nalaze na području određene župe.
„Caritas je posljedica našeg kršćanskog življenja. Mogućnost da pomogneš drugome najprije je dar osobi koja pomaže. Osoba koja pomaže osjeća Božji blagoslov u svom srcu za pruženu pomoć. Pomaganje je prije svega pitanje srca“, istaknuo je don Valter.

U suvremenom društvu, briga o starima i nemoćnima koji su osobito osjetljiva i ugrožena skupina sve više treba pomoć, jer je stanovništvo sve starije.
„Starimo kao narod i taj problem će sve više rasti. Stari i bolesni su jako važna tema koja sve više dolazi u žarište. Mnogi su potrebni ljubavi i požrtvovnosti obitelji jer samo institucije, skrb organizirana od strane države nije dovoljna i ne može osigurati svima potrebnu pomoć pružanjem smještaja u domovima koji i nisu dostupni svima, zbog materijalnih troškova i zbog svoje popunjenosti“, rekao je don Valter. Istaknuo je da je duhovna skrb štićenicima domova i pacijentima zajamčena i ugovorima između Crkve i države, na duhovnu skrb bolesni imaju pravo. Stoga je i Crkva suodgovorna da štićenici budu zadovoljni i duhovnom brigom u domovima gdje žive.
U tome je veliki prostor i potreba za djelovanjem Crkve putem župnih caritasa. „Poželjno je da postoji osoba u župi koja će barem povremeno pohoditi dom koji se nalazi na području župe, da se u domu organizira molitva, molitva krunice, da se može brže doći do svećenika, pozvati župnika da dođe nekoj osobi i pohodi dom“, istaknuo je don Valter.

Kotlar je potaknuo članove župnih caritasa da se upoznaju s djelovanjem domova, socijalnih i zdravstvenih ustanova koje se nalaze na području njihove župe. U nekim domovima je dobro organizirana duhovna skrb svećenika za štićenike, ali ne u svima; negdje je duhovna skrb i suradnja domova sa svećenikom nedostatna.
„Župni caritas je blagoslov za župu i za ljude kojima se pomoć pruža. Brojni su osamljeni, ne posjećuju ih bližnji, a oni su željni razgovora, da ih netko sasluša. Mnogi žele samo da ih se sasluša. Uvelike je prisutna samoća staraca, mnogi žive bez pomoći svojih bližnjih, umiru bez primanja sakramenata. Neki i kratko borave u domu. Stoga je važno da se član župnog caritasa poveže s djelatnikom iz doma, bude u kontaktu s tom osobom i sa župnikom, da se ljudima pruži duhovna pomoć“, rekao je don Valter, istaknuvši da ljudima u domovina ne nedostaje hrane i pića, nego duže pažnje osobe koja bi s njima razgovarala, boli ih samoća.

U tom kontekstu, Kotlar je istaknuo važnost i ulogu djelovanja žene. I osobno se uvjerio kako su u pastoralu sa starima i nemoćnima i u pohodima tim ustanovama najaktivnije žene, čak i u starijoj dobi, koje i same osjećaju koliko je to važno.
„Crkva mora osjećati što društvo tišti. Na svadbi u Kani Galilejskoj, Marija je prva primijetila da nešto fali, da nedostaje vina. Žensko suosjećanje u Crkvi je velika snaga. Ženi je lakše prići ljudima, ući u prostore patnje i boli sa svojim suosjećanjem. Ženska emocionalna inteligencija dublje osjeća situacije i potrebe ljudi. Potrebne su socijalna i emocionalna inteligencija. Ženska intuicija je jako važna, potrebna i izražena u tom pastoralu“, istaknuo je don Valter.

Rekao je da su u ophođenju s ljudima i u pastoralu starih potrebne osobite socijalne vještine, suosjećajnost, pažnja, mudrost, način komunikacije. Ljudima treba ponuditi svoju prisutnost, blizinu, zajedničku molitvu. Plod takvih pohoda domovima bude i da neki štićenici nakon susreta s vjernicima koji ih pohode prime sakrament krštenja, potvrde, dožive obraćenje. Kotlar je pohvalio primjer Marijine legije koja ostvaruje dobru suradnju s domovima i bolnicama, pohodi štićenike i bolesnike i povezuje njihove duhovne potrebe s dolaskom svećenika.

Sudionicima susreta obratio se i zadarski nadbiskup Milan Zgrablić. Ohrabrio je i potaknuo članove župnih caritasa da ljudima u starosti i nemoći budu donositelji nade koja živi u srcima svih kao želja za dobrim. Nadu treba donositi i unositi među razne skupine ljudi u potrebi i na puno mjesta, rekao je nadbiskup, istaknuvši kako i papa Franjo navodi da starima osobito treba uprisutnuti nadu u njihovom životu.

Nadbiskup je podsjetio da i u Zadarskoj županiji, kao i u cijelom hrvatskom narodu, prevladava visoka starosna dob u strukturi stanovništva. Mons. Zgrablić je zadnjih mjeseci u pastirskom pohodu otočnim župama u Nadbiskupiji te je rekao kako na otocima osobito susreće staro stanovništvo koje ih nastanjuje te i starijim ljudima na periferiji treba donositi nadu kao potporu i snagu u životu, utemeljenoj na Kristu.
Mons. Zgrablić je podsjetio na poruku pape Franje iz njegove Bule ‘Nada ne razočarava’ kako „znakove nade zavrjeđuju starije osobe koje često doživljavaju usamljenost i napuštenost. Prepoznati vrijednost bogatstva koje oni predstavljaju, njihovo životno iskustvo, mudrost koju donose i doprinos koji mogu dati, obveza je kršćanske zajednice i civilnog društva, pozvanih raditi zajedno na savezu među naraštajima“. Papa je često isticao kako misli na djedove i bake koji vjeru i životnu mudrost prenose na mlade, u želji da mladi u starima nalaze ukorijenjenost, razumijevanje i ohrabrenje.

Nadbiskup je zahvalio predstojniku Kotlaru na trudu kojeg ulaže u rad toga Povjerenstva i na aktivnostima koje poduzimaju.
Kotlar je podsjetio da će 4. i 5. listopada biti obilježen Jubilej starijih osoba u Jubilejskoj 2025. godini. Na kraju susreta, sudionici su ostavili osobne kontakte kako bi ih Povjerenstvo kontaktiralo i povezalo u aktivnostima pastorala starih i nemoćnih.
Ines Grbić
ZADAR / ŽUPANIJA
Gradonačelnik Erlić na Ižu – s predstavnicima Mjesnih odbora obišao otok
Gradonačelnik Erlić iskoristio je priliku boravka na Ižu da popriča s predstavnicima Mjesnih odbora, Josephom Markom Orovićem, predsjednikom MO Mali Iž, Sinišom Kulišićem, predsjednikom MO Veli Iž i Davorom Marelićem, predsjednikom MO Mali Iž – Porovac.
Razgovaralo se o životu na otocima zimi i svakodnevnim komunalnim problemima, uređenju mjesnih prometnica i regulaciji prometa u mjesnim središtima tijekom turističke sezone te uređenju obalnog zida i gata na Malom Ižu.
– Mjesni odbori ovome i služe, da nam apostrofiraju probleme mještana, a mi smo tu da ih slušamo i da kao Grad pokušavamo rješavati probleme. U sljedećoj godini ulažemo u ambulante na Ižu, školu na Velom Ižu i mjesna groblja na Velom i Malom Ižu – kazao je gradonačelnik Erlić te dodao da su u proračunu za 2026. za ulaganje u otoke osigurana sredstva, i to više od tri milijuna eura.
Zahvalio se i nezavisnom gradskom vijećniku Denisu Bariću koji je sudjelovao u razgovorima uoči donošenja proračuna za iduću godinu.
Nakon što su božićne jelke, zajedno sa stalcima i lampicama, dostavljene su na Molat, Brgulje, Zapuntel, Ist, Olib, Silbu i Premudu, jelke su stigle i na Veli Iž, Mali Iž i Porovac. Malu i Velu Ravu. Dvanaest božićnih jelki Grad Zadar kupio je za dvanaest Mjesnih odbora na zadarskim otocima.
ZADAR / ŽUPANIJA
(FOTO) NACIONALNE MANJINE U DANIMA ADVENTA / Slovenska Lipa proslavila obljetnicu i monografiju o djelovanju u Zadru
Slovenci u Zadru i prijatelji Slovenije svečano i sadržajno su obilježili dane Adventa i božićne blagdane. Proslavili su 20-tu obljetnicu djelovanja Slovenskog kulturnog društva Lipa Zadar. Tim povodom predstavljena je i istoimena monografija, autorica dr. Barbare Riman i dr. Kristine Riman. Riječ je o znanstvenoj monografiji u kojoj se na 250 stranica analitički i dokumentarno prikazuje nastanak, razvoj i suvremeno djelovanje Društva, smještajući ga u širi kontekst slovenskih udruga na prostoru Republike Hrvatske.
-Ovo je vrijedna knjiga, rekla je Katarina Kliner, konzulica Slovenskog veleposlanstva u Zagrebu. Osim na svečanosti predstavljanja monografije konzulica je obavila i savjetovanje sa članovima Društva.

O monografiji, koja je nastala u okviru rada Instituta za narodnostna pitanja, uz spomenute autorice, govorila je i Darja Jusup, ustanoviteljica i predsjednica Lipe. Ona je podsjetila kako je prije 20 godina osnovana SKD LIpa Zadar.
– U početku nas je bilo 5, a danas Društvo broji 95 aktivnih članova. U sklopu brojnih aktivnosti ovo nam je 279 događaj, rekla je gospođa Jusup, dugogodišnja predsjednica Lipe koja je ujedno i urednica monografije.

Društvo je od početka posebnu pozornost posvetilo kulturno-umjetničkom stvaralaštvu. Održano je 18 likovnih kolonija, objavljeno pet knjiga proze i poezije Andreje Malte i Marije Ivoš članica Lipe. Najnoviji uradak je dvojezična slikovnica U Čudesnoj šumi /V čarobnem gozdu dvojca Vesne Bilić i Evelin Dorkin-Gregov. Svake godine redovito se obilježava Prešernov dan, najveći slovenski kulturni praznik. Sudjeluju umjetnici iz slovenskih društava Hrvatske i Slovenije. U Zadru se svake godine obilježava Dan kulturne raznolikosti. – To je događaj na kojemu, uz slovensku, nastupaju i ostale manjine sa zadarskog područja, podsjetila je Darja Jusup nazočne u restoranu Galija na svečanosti obilježavanja 20-te obljetnice SKD Lipa. Među brojnim uzvanicima bili su i Cveto Šušmel iz SKD Triglav Split, Mirjana Majić iz MKD Biljana Zadar, te Arta Dodaj, predstavnica albanske manjine.
Od brojnih aktivnosti posebno je priljubljena Škola u prirodi. Radi se u o edukativnim izletima i upoznavanju zanimljivih destinacija. Društvo redovito obilježava Dan žena i Dan ljudskih prava. Veliki interes vlada i za Dopunsku školu slovenskog jezika koje za sve uzraste vodi nastavnica Tanja Bajlo, koji su se ovom prigodom predstavili sa recitacijama dječje i odrasle skupine.

O svemu tome znanstveno, analitički i kronološki piše u bogato ilustriranoj monografiji promoviranoj u sklopu obilježavanja 20-te obljetnice Slovenskog kulturnog društva Lipa. Autorice Riman posebno naglašavaju kako je jezik temeljni nositelj identiteta i kulturne opstojnosti, a upravo je SKD Lipa Zadar primjer uspješnog očuvanja modela očuvanja jezika kroz umjetnost, edukaciju i društveni angažman.
Sve to potvrđuje i dr. Ines Cvitković Kalanjaš. U svojoj recenziji ona ističe: ”Da su autorice uspješno pokazale da je Slovensko kulturno društvo Lipa Zadar više od kulturnog društva te da je vodstvo skupa sa članovima pronašlo model trajnog djelovanja manjinske skupnosti, koji preko entuzijazma svojih članova potvrđuje značaj kulture kao sredstva za očuvanje identiteta.
Iz recenzije dr. Jasminke Brala Mudrovčić izdvajamo ocijenu da rukopis predstavlja temeljnu ulogu jezika i književnosti pri očuvanju identitete. Znanstvena monografija pokazuje da je jezik prostor sječanja i prostor budućnosti te da se kulturna vrijednost neke skupnosti mjeri upravo sa mogućnošću da se prepozna u jeziku.

Svečanosti 20. Objetnice i predstavljanja monografije nazočile su i zadarska pročelnica gospođa Mirjana Zubčić i Anita Gržan Martinović, pročelnica za međunarodne odnose Grada, čestitale su obljetnicu društva i uvjerene da će se dobra suradnja nastaviti.
Zanimljiv doprinos predstavljanju monografije Slovenskog kulturnog drruštva Lipa Zadar, dao je zadarski kroničar i publicist Ferdinand Perinović. Podsjetio je kako su, prije 80 godina, nakon oslobođenja Zadra, slovenski građevinari, liječnici i umjetnici prvi došli pomoći tamošnjim ljudima u razrušenom gradu.
Tradicija i suradnja se nastavljaju što potvrđuje i sadržaj monografije koja donosi i analitički prikaz uloge društva u suvremenom kontekstu djelovanja slovenskih udruga u Hrvatskoj ističući njegovu otvorenost prema lokalnoj zajednici, trajnu suradnju s kulturnim institucijama te doprinos promicanju međukulturalnog dijaloga.
Darja Jusup
ZADAR / ŽUPANIJA
(FOTO) “IZGUBILI SMO IZ VIDOKRUGA ČOVJEKA, SOLIDARNOST I HUMANIZAM” / U Kneževoj održan okrugli stol „Zadar – grad po mjeri čovjeka”
U Kneževoj palači sinoć je održan okrugli stol „Zadar – grad po mjeri čovjeka: Čovjek je čovjeku lijek – mentalno zdravlje kroz prizmu medicine usmjerene prema osobi”. Cilj okruglog stola bio je otvoriti dijalog između struke, Crkve i lokalne zajednice o aktualnim izazovima mentalnog zdravlja, s posebnim naglaskom na treću životnu dob i mlade, te potaknuti stvaranje konkretnih i primjenjivih rješenja za Grad Zadar i Zadarsku županiju.
Tom je prigodom predstavljena i najnovija knjiga voditelja Edukacijskog centra usmjerenog prema osobi „Čovjek je čovjeku lijek”, uglednog hrvatskog psihijatra i sveučilišnog profesora Veljka Đorđevića, roman „Pietrov san”, koji govori o odrastanju ostavljenog dječaka.
U pozdravnoj riječi pročelnik Upravnog odjela za socijalnu skrb i zdravstvo Grada Zadra Mladen Klanac prenio je pozdrave gradonačelnika Šime Erlića te zahvalio Edukacijskom centru, njegovu voditelju prof. Đorđeviću i Sveučilištu u Zadru na uspostavljenoj suradnji.
– Profesor je poznat po skrbi za branitelje i starije osobe. Upravo je ta populacija danas na marginama, ne može očuvati bogatstvo koje je stekla i često ima osjećaj da sve to nestaje. Naša je uloga to sačuvati, prvenstveno osobu kroz njezin karakter, koji uvijek ostaje, te kroz činove ljubavi koje je činila tijekom života. Mora im se omogućiti da to mogu prenijeti i pokazati da njihov život nije bio prazna ploča, nego ispunjen nečim veličanstvenim – rekao je Klanac.
Voditelj Edukacijskog centra usmjerenog prema osobi „Čovjek je čovjeku lijek” profesor Veljko Đorđević i njegova zamjenica, voditeljica Odjela za zdravstvene studije Sveučilišta u Zadru doc. dr. sc. Klaudija Duka Glavor, predstavili su aktivnosti Centra i njegovu svrhu, koja se ogleda u skrbi za starije osobe.
– Suosjećanje i empatija ključne su vještine koje moramo učiti od starije generacije. Duhovna dimenzija dosad je bila premalo istaknuta, a upravo ona daje nadu i podsjeća nas na dostojanstvo svake osobe. Vjerujem da ćemo kroz zajednički rad povezati struku, humanost, duhovnost i zajednicu te biti poticaj drugima, ali i sami pokretači promjena – istaknula je doc. dr. sc. Duka Glavor.
Đorđević je rekao kako smo u 21. stoljeću, koje je proglašeno stoljećem uma, ali se čini da u njemu nedostaje zdravog razuma.
– Izgubili smo iz vidokruga čovjeka, solidarnost i humanizam. Kada vidimo što se sve događa u svijetu, čini se da i pri dobrom vidu ostajemo slijepi. Ideja da Europski edukacijski centar medicine usmjerene prema osobi započne sa skrbi za starije osobe nije revolucionarna, ali je za Hrvatsku iznimno važna jer smo se udaljili jedni od drugih. Nema međugeneracijskog života, materijalno prevladava nad humanističkim, kao da smo zaboravili da su ljudi temelj svake civilizacije. Hrvatska je napravila iskorak s dnevnim bolnicama, patronažnim sestrama i gerontodomaćicama, ali to još nije dovoljno. Potrebno je u cijeloj populaciji, od osnovnih škola do sveučilišta, razvijati model volontiranja i darivanja vlastitog vremena onima kojima je pomoć potrebna. Moramo pokrenuti cijelo društvo da se okrenemo jedni drugima – to je jedini zalog bolje budućnosti u Hrvatskoj – rekao je Đorđević.
Prigodno je predstavljena i njegova knjiga „Pietrov san”, u kojoj se govori o dječaku ostavljenom ispred katedrale, kojega prihvaća časna sestra i odgaja ga kroz boravak u domovima, uz ključno pitanje može li se osoba izdignuti iz takvih životnih okolnosti i postati liječnik. Predstavljanje knjige moderirao je voditelj Odjela za demencije, psihijatriju starije životne dobi i palijativnu skrb duševnih bolesnika pri Psihijatrijskoj bolnici Ugljan dr. Vitomir Višić.
Nakon toga uslijedio je okrugli stol na kojem su sudjelovali ravnatelj Doma zdravlja Zadarske županije Marko Kolega, dr. Višić, pročelnik Klanac, doc. dr. sc. Duka Glavor, predstojnik Povjerenstva Zadarske nadbiskupije za pastoral bolesnih, starih i nemoćnih don Valter Kotlar, voditelj Službe za epidemiologiju Zavoda za javno zdravstvo Zadar dr. Alan Medić, Cristian Vuger iz Hrvatskog zavoda za socijalni rad, ravnateljica Doma za odrasle osobe „Sveti Frane” Vesna Dujić, pročelnik UO-a za hrvatske branitelje, udruge, demografiju i socijalnu politiku Zadarske županije Josip Vidov te koordinatorica za palijativnu skrb u Općoj bolnici Zadar Svjetlana Baterl.







