ZADAR / ŽUPANIJA
(FOTO) PEPELNICA U KATEDRALI / Nadbiskup Zgrablić: “Korizma pomaže da ostavimo negativne navike, sebičnost, lijenost i ovisnost o svemu što nas zarobljava”
Zadarski nadbiskup Milan Zgrablić predvodio je misno slavlje s obredom pepeljenja na Pepelnicu, u srijedu, 5. ožujka, u katedrali sv. Stošije u Zadru.

„Korizma nije samo vrijeme pokore, nego i vrijeme milosti, prilika da iznova postanemo istinski kršćani, nasljedovatelji Isusa Krista“, poručio je mons. Zgrablić. Riječ Božja u Evanđelju po Mateju poziva na pravedan život, a on se sastoji u istini života.
„U pravednosti živimo kada svoj život uskladimo u odnosu s Bogom i bližnjim. U tom nastojanju, kao prikladna duhovna sredstva pomažu milostinja, molitva i post. Ta duhovna sredstva i taj put duhovnog života nije samo naša korizmena obveza, nego i ključno sredstvo za produbljivanje naše vjere te približavanje Bogu i prihvaćanju bližnjega“, poručio je mons. Zgrablić.

Korizma poziva „da s Isusom proživimo to razdoblje čineći dobro, moleći i odričući se, posteći od svega što nas udaljuje od Boga, a približava smislu našeg života koji se ispunjava u Božjoj blizini“, rekao je nadbiskup, istaknuvši da je korizma vrijeme intenzivnije molitve.
„Dok molimo, otvaramo srce Božjoj prisutnosti i vodstvu, Božjoj dobroti i milosrđu, Božjoj snazi u nošenju žrtve i križa života. Post nam pomaže osloboditi se egoizma i odvojiti od tjelesnih i svjetovnih prepreka u duhovom životu, kako bismo mogli usredotočiti se na ono što je uistinu važno“, naglasio je nadbiskup. Korizma pomaže čovjeku da ostavi „negativne navike, sebičnost, lijenost i ovisnost o svemu što nas zarobljava i zatvara za pravednost prema Bogu i čovjeku“.

„Prihvatimo taj put otvorenog srca i duha. Posvetimo više vremena molitvi, činimo dobro vršeći djela milosrđa. Postimo, to jest, odričimo se svega što nas udaljuje od ljubavi prema Bogu i bližnjemu, dopuštajući da nas taj napor preobrazi i privuče bliže Bogu“, potaknuo je mons. Zgrablić.
Poželjevši da djelatno služimo drugima, „prepoznajući da je ljubav prema bližnjemu temelj kršćanskog života“, nadbiskup je rekao da i milostinjom služimo drugima. Potaknuo je „da dijelimo svoja dobra, naše vrijeme, naše sposobnosti, pažnju, milosti i darove koje smo primili od Gospodina primili i da odgovorimo na potrebe ljudi oko nas“.

Razmatrajući značenje Čiste srijede, nadbiskup je rekao da je ona „snažan poziv da produbimo svoj odnos s Bogom i pripremimo svoju nutrinu, svoj duh i srce za slavlje uskrsne radosti. Iskoristimo korizmeno razdoblje za dublje promišljanje o vlastitom duhovnom životu i odnosu s Bogom“, potaknuo je mons. Zgrablić.
Korizmu i Pepelnicu prožima snažan govor Božje Riječi i simbola, osobito pepela. Sudjelovanjem u obredu pepeljenja, „na ulaznim smo vratima svetog vremena koje nas poziva da duboko promišljamo i proživljavamo otajstava Božje dobrote i milosrđa, koje osobito u kreposti nade djeluje u našoj duši te donesemo odgovor na Božje poticaje, Božji zov, u iskrenom pokajanju i obnovi života“, poručio je nadbiskup Zgrablić.

„Naš odgovor na te poticaje trebao bi biti intenzivna duhovna sabranost u razmatranju. Posipanje pepela po našim glavama u obredu dirljiv je podsjetnik na našu krhkost, smrtnost i potrebu za pokajanjem“, rekao je predvoditelj slavlja. Riječi svećenika prilikom posipanja pepelom: “Spomeni se da si prah i da ćeš se u prah vratiti”, „upućuju na istinu o nama i našu iskonsku potrebu odnosa s Bogom. Poziva nas na prihvaćanje našeg ljudskog stanja, naše prolaznosti i smrtnosti, naše slabosti i naše potrebe za Bogom. Naše prihvaćanje pepela na glavu kao molitveni čin, čin poklonstva Bogu, naglašava prihvaćanje istine našeg postojanja, kako smo stvorenje koje živi u potpunoj i zahvalnoj ovisnosti o našem Stvoritelju. U isto vrijeme, to je i trenutak koji nas poziva da se suočimo sa svojim grijesima i da prepoznamo svoju potrebu za Božjim milosrđem i oproštenjem“, poručio je nadbiskup Zgrablić.

Riječi „Obratite se i vjerujte Evanđelju“ su „snažan poziv na obnovu naših promišljanja, našeg načina razmišljanja, usklađivanja našeg mentaliteta s mentalitetom Evanđelja, srcem i pogledom Isusa Krista – naše obraćenje“, rekao je mons. Zgrablić, istaknuvši da poziv na obraćenje nije samo jednokratni čin. „To je hodočašće, neprekidno putovanje i napor našeg duha u uzdizanju prema Bogu. Svaki dan korizme nudi nam priliku da svoja srca okrenemo Bogu, da tražimo Božje oproštenje i da obnovimo svoju obvezu da živimo u skladu s Njegovom voljom koja je za nas najveće dobro“, poručio je mons. Zgrablić. Potaknuo je vjernike da iskoriste korizmenu priliku i Jubilejsku godinu da prodube vjeru te svjesno i radosno žive osobni odnos s Bogom.
ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije
međunarodnim znanstvenim skupom „Contemporary Horizons in English Studies“ (Suvremeni horizonti u anglistici), koji je jutros otvoren u Svečanoj dvorani, Odjel za anglistiku Sveučilišta u Zadru obilježava 70 godina postojanja i djelovanja.
Povijest anglistike u Zadru seže u 1956. godinu, kada je Odjel osnovan kao dio tadašnjeg Filozofskog fakulteta u Zadru. U početnom nastavnom programu engleski jezik i književnost poučavali su se u okviru dvopredmetnog studija germanistike. Istaknuta znanstvenica Mira Janković odigrala je važnu ulogu u određivanju njegove akademske misije, a sljedeća važna etapa nastupila je u akademskoj godini 1975./76., kada je tadašnji Filozofski fakultet u Zadru, nakon integracije provedene 1974. godine, postao sastavni dio Sveučilišta u Splitu. Sveučilište u Zadru u svojem današnjem obliku osnovano je 2002. godine, a 2009. godine Odjel za engleski jezik i književnost službeno je postao Odjel za anglistiku.
– Sedam desetljeća akademskog rada predstavlja mnogo više od institucionalnog kontinuiteta. Ona predstavljaju generacije nastavnika, istraživača, studenata, ideja, suradnji i intelektualnih postignuća koja su pomogla oblikovati i Odjel i samo Sveučilište. Sveučilišta su ustanove duboko ukorijenjene u tradiciju, ali ne mogu ostati nepromijenjena. Umjetna inteligencija već sada mijenja način na koji pišemo, prevodimo, istražujemo, poučavamo i komuniciramo. Ona donosi iznimne mogućnosti, ali i značajne izazove. Za sveučilišta su ti izazovi posebno važni. Ako umjetna inteligencija može u nekoliko sekundi generirati eseje, prijevode, analize pa čak i kreativne tekstove, moramo se zapitati što to znači za obrazovanje. Vjerujem da humanističke znanosti, a posebno anglistika, imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije. Odgovor ne može biti jednostavno pružanje otpora tehnološkim promjenama. Budućnost anglistike ovisit će ne samo o očuvanju ustaljenih tradicija nego i o pronalaženju novih načina da se pokaže zašto je humanističko znanje i dalje važno, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Lukić.
Pročelnica Odjela za anglistiku prof. dr. sc. Sanja Škifić predstavila je njegovu povijest te razvoj koji je bio moguć prije svega zahvaljujući predanosti i znanstvenom radu generacija nastavnika. Rana povijest anglistike u Zadru usko je povezana sa znanstvenicima poput Rudolfa Filipovića, Mire Janković, Damira Kalogjere, Dore Maček, Stipe Grgasa i drugih.
– Raznolikost istraživačkih interesa jedno je od temeljnih obilježja našega Odjela. Naši znanstvenici istražuju raznovrsna područja i pristupe, od suvremenoga diskursa i kulturalnih studija, suvremene književnosti, prevođenja, medija i filma, videoigara, roda i popularne kulture, jezikoslovlja, psiholingvistike, usvajanja drugoga jezika, poučavanja jezika te dobrobiti nastavnika. Ovaj širok istraživački profil odražava kako međunarodni razvoj discipline tako i dugogodišnju predanost Odjela akademskoj otvorenosti i suradnji, istaknula je pročelnica Škifić.
U povodu 70. obljetnice Odjela za anglistiku pozvani su znanstvenici i stručnjaci čiji se rad temelji na različitim područjima kao što su jezikoslovlje, primijenjeno jezikoslovlje, usvajanje drugog jezika, književnost, kultura, mediji, film, književno prevođenje i translatologija, kako bi istražili promjenjive granice i nove smjerove koji oblikuju područje anglistike. Tema konferencije odražava ono što Odjel danas predstavlja: anglistiku koja je raznolika, interdisciplinarna, međunarodno povezana i otvorena prema novim pristupima.
Plenarni predavači su prof. emeritus Stipe Grgas, koji je veliki dio svog radnog vijeka proveo baš na Odjelu za anglistiku, te prof. Christina Gkonou (Sveučilište u Essexu). Izlaganja tijekom dva dana bave se suvremenim raspravama i istražuju inovativne pristupe iz područja britanske i američke književnosti, književne i kulturne teorije, postkolonijalnih studija, rodnih studija, književnog prevođenja, višejezičnosti itd.
ZADAR / ŽUPANIJA
DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend
Zadar i zadarsko područje
Danas promjenjivije vrijeme nego proteklih dana. Bit će izmjene oblaka i sunčanih razdoblja, a mjestimice treba računati na kišu i pljuskove, lokalno i praćene grmljavinom, osobito tijekom dana. Puhat će jugo i južni vjetar, uz prolazno okretanje vjetra.
Temperatura u Zadru oko 19 do 26 °C. Prema vikendu slijedi postupno smirivanje, a nedjelja bi trebala biti pretežno sunčana i suha.
Hrvatska
U većem dijelu zemlje promjenjivo sa sunčanim razdobljima, ali uz mjestimičnu kišu.
Najnestabilnije će biti na Jadranu i u područjima uz njega, gdje su mogući izraženiji pljuskovi s grmljavinom, dok je početkom dana kiša moguća i na istoku zemlje.
Na kopnu će vjetar uglavnom biti slab, a na Jadranu umjereno jugo i južni vjetar, prolazno bura i sjeverozapadnjak. Jutarnje temperature od 11 do 15 °C, na Jadranu od 17 do 23 °C, a najviše dnevne uglavnom 21 do 26 °C, na jugu do 29 °C.
ZADAR / ŽUPANIJA
TRAJAT ĆE DO 31. SIJEČNJA / Započeli radovi na izgradnji kružnog toka na Plovaniji
Zbog rekonstrukcije raskrižja na Plovaniji promet će se do 31. siječnja 2027. odvijati obilaznim pravcima.
U sklopu treće faze rekonstrukcije Ulice Nikole Tesle predviđena je izgradnja kružnog toka na Plovaniji, uz prethodno izmještanje trafostanice u okviru zasebnog projekta HEP-a. Radovi su započeli u utorak, 15. rujna, i od tada je za sav promet zatvoreno raskrižje Ulice Nikole Tesle, Kožinskog prilaza, Ulice Ive Kerdića, Puta Plovanije i Pakleničke ulice.
Radove izvodi tvrtka Cestogradnja d.o.o., a privremena regulacija prometa bit će na snazi do 31. siječnja 2027. godine.
“Ovo je druga faza rekonstrukcije III. faze Ulice Nikole Tesle. Rotor će se izgraditi na problematičnom križanju koje spaja pet ulica. Prvo će se izmjestiti trafostanica, a potom se radovi nastavljaju na prometnici i ostaloj infrastrukturi.“, poručuju iz Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo te građane mole za strpljenje i korištenje alternativnih pravaca.





