ZADAR / ŽUPANIJA
Mrva i Petrić iz SMF: “Najsretniji smo kada nakon koncerta ljudi odu doma s osmijehom na licu”
Subotnje „Karnevalsko vrime” donosi koncerte zadarskih alternativaca, a veliku underground feštu najavljuju Marin Mrva i Ivo Petrić iz SMF:
Kod nas nema glume, najsretniji smo kada nakon koncerta ljudi odu doma s osmijehom na licu
Kada u subotu na pozornici na Narodnom trgu u 21.15 h svoje mjesto zauzme proslavljeni zadarski bend Sexymotherf****s (SMF), bit će to vrhunac glazbene večeri kojoj će prethoditi Shelter Team i Arises i koju će nakon zadarsko-dalmatinske hop cup atrakcije zaključiti kultna Alergija. Večer zadarskih bendova na manifestaciji „Karnevalsko vrime” ponavljanje je kultnog line upa sa zadarske Mornarice, događaja koji je bio presedan za postojeću lokalnu punk-rock scenu i silom prilika pomalo uspavani grad. A nije da nema bendova, ili da nema ljubitelja nešto tvrđeg, šašavijeg ili mračnijeg zvuka.
– Ima nas, a ima i puno publike za takvu glazbu. Kada bi negdje postojalo mjesto gdje bi se moglo svirati, uvijek bi bilo ljudi. Ovom gradu fali malo kulture i undergrounda – kaže gitarist Marin Mrva koji s vokalom Ivom Petrićem od prvog dana Sexymotherfsa čini okosnicu benda čija je priča, zapravo, počela u vrijeme kada je na zadarskoj sceni prašio Jelly Belly. Ovaj zadarski grunge rock bend osnovao je Mrva i bila je to sredina devedesetih kada se na metaforičkoj i opjevanoj Kalelargi počela rađati underground scena. S vremenom su, nakon dolaska Petrića i s promjenama u postavi stvoreni Sexymotherfs (Ivo, Marin, Marino Antišin, Obrad Bobo Egić), i to na početku zbog druženja, zezanja i sviranja, a onda je priča postala ozbiljnija. Zadrani su nastupili i pobijedili na iDemo festivalu u Zagrebu.
– Ništa ozbiljno nismo planirali. Imali smo iza sebe „Ajme meni nije mi dobro” i tri svirke na kojima smo napravili rusvaj – prisjeća se Petrić. Posljedica tog nastupa bila je ugovor s poznatom diskografskom kućom Menart, kao i nominacija za Porin u kategoriji Hit godine 2010., a razvojni put u narednom periodu doveo ih je i do kuće Dallas Records s kojom su potpisali novi ugovor. Tinta s potpisa na tom ugovoru još se nije osušila.
– Eksplodirali smo u godinu dana, nismo znali gdje smo. A kada je sve grunulo počeli smo i glazbu drugačije doživljavati. Dotad je više-manje bilo zezanje – dodaje Mrva. Petrić se prisjeća kako su deset do petnaestak pjesama već bili snimili kao „akustaru s malo basa”, pa se ukradeni demo snimak brzo proširio Zadrom. „Mali gavun”, „Dido Moj” i druge stvari s albuma „Didonanu” meteorski su osvojile grad. Dogodio se sretan spoj petnaestogodišnjeg glazbenog iskustva pravih ljudi na pravom mjestu u pravom trenutku. Marin se, kaže, zasitio buke i distorzije te vratio akustičnoj gitari koja je bliska mandolini, a ona dalmatinskom zvuku. Takvo „mekše” i akustično izdanje, uz prateći živi jezik Zadra i zadarskih otoka, stvorilo je prepoznatljivost njihovog hard-etno-blues i otočnog rock zvuka koji sami nazivaju hop cup. Bili bi to „narodni običaji” u dvoglasju s ritmom i podrugljivim pučkim komentarom. SMF je nastupio pred petnaestak tisuća ljudi na Đilu kada je u Zadru svirao i pjevao Manu Chao, potom nedavno na krcatoj Mornarici povodom 30 godina Alergije, a to su momenti koji se pamte.
– Vidjeti toliko ljudi u publici bio je pravi doživljaj, pogotovo na Mornarici kada su u publici bila i naša djeca koja su pravi gelipteri. Taj je događaj pokazao koliko grad vapi za bendovima i koncertima. Nekad su bile gitarijade na koje je svatko mogao doći, sada više nema ni toga – poteže Petrić pitanje gradskog đira i mjesta za svirku. Mrva je svojedobno odrađivao sve gitarijade i svirao svakog vikenda u Bunkeru ili bilo gdje drugdje, no ta su vremena prošla. S nosačima zvuka ponovno ih je oživio SMF.
– Volimo dobar zvuk rock and rolla, ali se ponekad pitamo o čemu se govori u tim pjesmama. Mi smo željeli raditi nešto svoje i kazati to jezikom kojim inače govorimo. Pjevamo kako govorimo, nema tu glume, pa smo zato najsretniji kada ljudi nakon našeg koncerta odu doma s osmijehom na licu – objašnjava Mrva princip i jezik benda te kako troje članova SMF-a potječe s otoka Ugljana. A kada je došlo vrijeme da se bend imenuje, Zadrani su se nazvali Sexymotherf****s – kako su inače u šali jedan drugog nazivali. I dok se u čednim domaćim prilikama ime benda još uvijek zna (iš)čitati u cenzuri (kao u ovom primjeru), strancima je ono skroz – cool.
– Njima je to galeb, onaj koji im „odradi” ženu dok su na ljetovanju. I onda im naziv ima smisla – zezaju se Mrva i Petrić. SMF-ovci će s drugim zadarskim alternativcima svirati u subotu navečer na događaju „Karnevalsko vrime” na Narodnom trgu. Ni SMF-u ni Alergiji to neće biti prva svirka u vrijeme maškara, a taj dio priče dodatno je osnažio ideju koncerta zadarske alternativne scene.
– Na koncertu na Mornarici dogodila se velika stvar za Zadar, srce nam je tada bilo puno kao kuća, pa se nadam kako će ljudi ponovno uživati u događaju koji oživljava zadarsku tradiciju. Maškare su fora stvar, bit će nam čast svirati – poručuju Sexymotherf****si.
ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije
međunarodnim znanstvenim skupom „Contemporary Horizons in English Studies“ (Suvremeni horizonti u anglistici), koji je jutros otvoren u Svečanoj dvorani, Odjel za anglistiku Sveučilišta u Zadru obilježava 70 godina postojanja i djelovanja.
Povijest anglistike u Zadru seže u 1956. godinu, kada je Odjel osnovan kao dio tadašnjeg Filozofskog fakulteta u Zadru. U početnom nastavnom programu engleski jezik i književnost poučavali su se u okviru dvopredmetnog studija germanistike. Istaknuta znanstvenica Mira Janković odigrala je važnu ulogu u određivanju njegove akademske misije, a sljedeća važna etapa nastupila je u akademskoj godini 1975./76., kada je tadašnji Filozofski fakultet u Zadru, nakon integracije provedene 1974. godine, postao sastavni dio Sveučilišta u Splitu. Sveučilište u Zadru u svojem današnjem obliku osnovano je 2002. godine, a 2009. godine Odjel za engleski jezik i književnost službeno je postao Odjel za anglistiku.
– Sedam desetljeća akademskog rada predstavlja mnogo više od institucionalnog kontinuiteta. Ona predstavljaju generacije nastavnika, istraživača, studenata, ideja, suradnji i intelektualnih postignuća koja su pomogla oblikovati i Odjel i samo Sveučilište. Sveučilišta su ustanove duboko ukorijenjene u tradiciju, ali ne mogu ostati nepromijenjena. Umjetna inteligencija već sada mijenja način na koji pišemo, prevodimo, istražujemo, poučavamo i komuniciramo. Ona donosi iznimne mogućnosti, ali i značajne izazove. Za sveučilišta su ti izazovi posebno važni. Ako umjetna inteligencija može u nekoliko sekundi generirati eseje, prijevode, analize pa čak i kreativne tekstove, moramo se zapitati što to znači za obrazovanje. Vjerujem da humanističke znanosti, a posebno anglistika, imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije. Odgovor ne može biti jednostavno pružanje otpora tehnološkim promjenama. Budućnost anglistike ovisit će ne samo o očuvanju ustaljenih tradicija nego i o pronalaženju novih načina da se pokaže zašto je humanističko znanje i dalje važno, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Lukić.
Pročelnica Odjela za anglistiku prof. dr. sc. Sanja Škifić predstavila je njegovu povijest te razvoj koji je bio moguć prije svega zahvaljujući predanosti i znanstvenom radu generacija nastavnika. Rana povijest anglistike u Zadru usko je povezana sa znanstvenicima poput Rudolfa Filipovića, Mire Janković, Damira Kalogjere, Dore Maček, Stipe Grgasa i drugih.
– Raznolikost istraživačkih interesa jedno je od temeljnih obilježja našega Odjela. Naši znanstvenici istražuju raznovrsna područja i pristupe, od suvremenoga diskursa i kulturalnih studija, suvremene književnosti, prevođenja, medija i filma, videoigara, roda i popularne kulture, jezikoslovlja, psiholingvistike, usvajanja drugoga jezika, poučavanja jezika te dobrobiti nastavnika. Ovaj širok istraživački profil odražava kako međunarodni razvoj discipline tako i dugogodišnju predanost Odjela akademskoj otvorenosti i suradnji, istaknula je pročelnica Škifić.
U povodu 70. obljetnice Odjela za anglistiku pozvani su znanstvenici i stručnjaci čiji se rad temelji na različitim područjima kao što su jezikoslovlje, primijenjeno jezikoslovlje, usvajanje drugog jezika, književnost, kultura, mediji, film, književno prevođenje i translatologija, kako bi istražili promjenjive granice i nove smjerove koji oblikuju područje anglistike. Tema konferencije odražava ono što Odjel danas predstavlja: anglistiku koja je raznolika, interdisciplinarna, međunarodno povezana i otvorena prema novim pristupima.
Plenarni predavači su prof. emeritus Stipe Grgas, koji je veliki dio svog radnog vijeka proveo baš na Odjelu za anglistiku, te prof. Christina Gkonou (Sveučilište u Essexu). Izlaganja tijekom dva dana bave se suvremenim raspravama i istražuju inovativne pristupe iz područja britanske i američke književnosti, književne i kulturne teorije, postkolonijalnih studija, rodnih studija, književnog prevođenja, višejezičnosti itd.
ZADAR / ŽUPANIJA
DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend
Zadar i zadarsko područje
Danas promjenjivije vrijeme nego proteklih dana. Bit će izmjene oblaka i sunčanih razdoblja, a mjestimice treba računati na kišu i pljuskove, lokalno i praćene grmljavinom, osobito tijekom dana. Puhat će jugo i južni vjetar, uz prolazno okretanje vjetra.
Temperatura u Zadru oko 19 do 26 °C. Prema vikendu slijedi postupno smirivanje, a nedjelja bi trebala biti pretežno sunčana i suha.
Hrvatska
U većem dijelu zemlje promjenjivo sa sunčanim razdobljima, ali uz mjestimičnu kišu.
Najnestabilnije će biti na Jadranu i u područjima uz njega, gdje su mogući izraženiji pljuskovi s grmljavinom, dok je početkom dana kiša moguća i na istoku zemlje.
Na kopnu će vjetar uglavnom biti slab, a na Jadranu umjereno jugo i južni vjetar, prolazno bura i sjeverozapadnjak. Jutarnje temperature od 11 do 15 °C, na Jadranu od 17 do 23 °C, a najviše dnevne uglavnom 21 do 26 °C, na jugu do 29 °C.
ZADAR / ŽUPANIJA
TRAJAT ĆE DO 31. SIJEČNJA / Započeli radovi na izgradnji kružnog toka na Plovaniji
Zbog rekonstrukcije raskrižja na Plovaniji promet će se do 31. siječnja 2027. odvijati obilaznim pravcima.
U sklopu treće faze rekonstrukcije Ulice Nikole Tesle predviđena je izgradnja kružnog toka na Plovaniji, uz prethodno izmještanje trafostanice u okviru zasebnog projekta HEP-a. Radovi su započeli u utorak, 15. rujna, i od tada je za sav promet zatvoreno raskrižje Ulice Nikole Tesle, Kožinskog prilaza, Ulice Ive Kerdića, Puta Plovanije i Pakleničke ulice.
Radove izvodi tvrtka Cestogradnja d.o.o., a privremena regulacija prometa bit će na snazi do 31. siječnja 2027. godine.
“Ovo je druga faza rekonstrukcije III. faze Ulice Nikole Tesle. Rotor će se izgraditi na problematičnom križanju koje spaja pet ulica. Prvo će se izmjestiti trafostanica, a potom se radovi nastavljaju na prometnici i ostaloj infrastrukturi.“, poručuju iz Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo te građane mole za strpljenje i korištenje alternativnih pravaca.





