Connect with us

Magazin

Jetrene probe: Što sve mjere i zašto ih trebate napraviti?

Objavljeno

-

Jetrene probe su skup krvnih pretraga kojima se prati funkcija jetre te otkrivaju njene bolesti i oštećenja. Ovi testovi mjere razine raznih enzima, proteina i tvari u krvi koje jetra proizvodi ili obrađuje. Na njih upućuje liječnik kada se pojave određeni simptomi. Jetrene probe su skup krvnih pretraga koje se koriste za procjenu funkcije jetre i otkrivanja njenih eventualnih oštećenja ili pak bolesti.

Zašto treba napraviti jetrene probe?
Jetrene probe preporučuju se napraviti u slučaju pojave simptoma ili stanja koji bi mogli ukazivati na probleme s jetrom.

Jetrene probe rade se iz uzorka izvađene krvi, a prije samog vađenja krvi, otprilike 10 do 12 sati, ne smije se ništa jesti ni piti osim lijekova koje uzimate redovito.

Najčešći simptomi zbog kojih se rade jetrene probe su:

– žutilo kože i bjeloočnica

– bol u gornjem desnom dijelu abdomena

– tamni urin i/ili svijetla stolica

– nadutost i tvrd trbuh

– lak nastanak modrica

– povećana jetra

– učestala slabost i mučnina

– svrbež

– oticanje nogu i gležnjeva

Jetrene probe stoga se koriste za otkrivanje infekcija jetre poput, na primjer, hepatitisa. Njima se mogu otkriti i oštećenja jetre poput ciroze, a služe i za nadziranje procesa liječenja bolesti koje utječu na jetru.

Osim toga, provode se i za nadziranje mogućeg utjecaja nekih lijekova na jetru.

Što sve mjere jetrene probe?
Kao što je već navedeno, jetrene probe objedinjuju mnoštvo pretraga vezanih uz funkciju jetre, a neki od uobičajenih testova su oni koji mjere:

Alanin aminotransferaza (ALT/SGPT)

    ALT je enzim prisutan u jetri koji pomaže u pretvaranju proteina u energiju potrebnu za rad jetrenih stanica. Kada je jetra oštećena, ALT se oslobađa u krvotok što povećava njegovu razinu.

    Aspartat aminotransferaza (AST/SGOT)

      AST je enzim koji pomaže tijelu razgraditi aminokiseline. Povećana razina AST-a može ukazivati na oštećenje i bolesti jetre te oštećenje mišića.

      Alkalna fosfataza (ALP)

        ALP je enzim prisutan u jetri i kostima te je jako važan u razgradnji proteina. Povišene razine ALP-a mogu ukazivati na oštećenje jetre, začepljen žučni kanal ili čak bolesti kostiju jer se ovaj enzim nalazi i u kostima.

        Albumin i ukupni proteini

          Jedan od nekoliko proteina koje proizvodi jetra je i albumin, a ti su proteini potrebni tijelu kako bi se borilo protiv infekcija i za ostale funkcije. Ako su razine albumina i drugih proteina niže od uobičajenih, to može ukazivati na oštećenje ili bolesti jetre, ali i na gastrointestinalna i bubrežna stanja.

          Bilirubin

            Bilirubin je tvar koja nastaje tijekom razgradnje crvenih krvnih stanica. Prolazi kroz jetru i izlučuje se stolicom. Povišene razine bilirubina mogu ukazati na bolesti i oštećenja jetre.

            Gama-glutamiltransferaza (GGT)

              GGT je enzim prisutan u krvi, a povišene razine, između ostalog, mogu ukazivati na oštećenje jetre ili žučnih kanala.

              Protrombinsko vrijeme (PT)

                PT je vrijeme koje je potrebno da bi se krv zgrušala, a produženo PT vrijeme, osim ako ne uzimate lijekove za razrjeđivanje krvi, može ukazivati na oštećenje jetre.

                Zaključak
                Jetrene probe su skup krvnih pretraga koje se koriste za procjenu funkcije jetre i otkrivanja njenih eventualnih oštećenja ili pak bolesti. Jetrene probe preporučuje se napraviti u slučaju pojave simptoma ili stanja koja bi mogla ukazivati na probleme s jetrom.

                Jetrene probe objedinjuju mnoštvo pretraga vezanih uz funkciju jetre, a neki od uobičajenih testova su oni koji mjere alanin aminotransferaza (ALT), gama-glutamiltransferaza (GGT), bilirubin i druge.

                Za izradu jetrenih probi priprema se kao i za uobičajeno vađenje krvi – postom otprilike 12 sati prije vađenja krvi.

                 
                Nastavi čitati
                Kliknite za komentar

                Ostavite komentar

                Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

                Magazin

                Šest vrsta voća koje pridonose zdravlju bubrega, prema dijetetičarima

                Objavljeno

                -

                Bubrezi svakodnevno naporno rade filtrirajući otpadne tvari i održavajući ravnotežu tekućina i ključnih nutrijenata u tijelu. Prema riječima dijetetičarke Jen Hernandez, prehrana može snažno utjecati na njihovo zdravlje, a istraživanja pokazuju da je češća konzumacija voća povezana sa šest do osam posto manjim rizikom od razvoja bubrežne bolesti. Stručnjaci naglašavaju da određene vrste voća imaju posebno pozitivan učinak na bubrege.

                Crveno grožđe
                Crveno grožđe sadrži resveratrol, biljni spoj snažnog antioksidativnog djelovanja koji, prema dijetetičarki Erin Hetrick, podržava zdravlje bubrega i smanjuje upalu u tijelu. S obzirom na nizak udio kalija, preporučuje se osobama koje paze na unos kalija, a može se jesti svježe, smrznuto ili dodati salatama, piše EatingWell.

                Jabuke
                Jabuke imaju protuupalna svojstva i topiva vlakna koja mogu pomoći u snižavanju kolesterola i razine glukoze, navodi Hetrick. Nefrologinja Raeeda Gheewala ističe da su ti učinci važni jer su visoki tlak i dijabetes dva najčešća uzroka bubrežne bolesti. Jabuke dodatno podupiru probavu i dulje pružaju osjećaj sitosti.

                Borovnice
                Borovnice su bogate antocijanima i vitaminom C te imaju snažno antioksidativno i protuupalno djelovanje, navodi Gheewala. Hernandez navodi da su osobe koje su više konzumirale voće poput borovnica i jabuka imale 16 posto manji rizik od razvoja kronične bubrežne bolesti zahvaljujući flavonoidima iz ovog voća. Mogu se dodati u žitarice, jogurt ili smoothie.

                Limun
                Limuni pružaju citrat, tvar koja može smanjiti stvaranje bubrežnih kamenaca i poboljšati hidrataciju, tvrdi Gheewala. Citrat može spriječiti nastanak kalcijevo-oksalatnih kamenaca, a vitamin C dodatno pruža antioksidativnu zaštitu. Dodavanje limuna vodi olakšava održavanje hidracije, jednog od najvažnijih čimbenika za zdrave bubrege.

                Ananas
                Ananas je, prema Hernandez, bogat vitaminom C, manganom, vlaknima i antioksidativnim fitokemikalijama koje doprinose zdravlju bubrega. Sadrži i bromelain, enzim s protuupalnim učinkom opisan u studiji objavljenoj u časopisu Foods 2021. godine. Ananas je također prirodno niži u kaliju i prikladan za lagane slatke obroke.

                Maline
                Maline su jedno od voća s najvišim udjelom vlakana – sadrže oko osam grama vlakana na 120 grama – što je, prema dijetetičarki Alex Evink, važno za regulaciju šećera u krvi i urednu probavu. Stabilna razina glukoze posebno je važna za osobe s dijabetesom, jednim od glavnih rizičnih čimbenika za bubrežne bolesti. Maline dodatno pružaju vitamin C, mangan i antioksidanse koji pomažu u smanjenju upale.

                   
                  Nastavi čitati

                  Magazin

                  Viralni trend otkriva je li veza osuđena na propast prema jednoj reakciji partnera

                  Objavljeno

                  -

                  Viralni “bird test” posljednjih je mjeseci postao popularan način procjene hoće li veza potrajati – barem ako je suditi prema trendovima na društvenim mrežama. Ljudi naglašavaju da je svaka veza jedinstvena i da ne postoji univerzalno pravilo za njezino trajanje. Prema savjetnicima za upoznavanje s platforme Love to Know, veze u ranim dvadesetima često traju između dvije i četiri godine, dok je Washington Post izvijestio da se vjerojatnost prekida znatno smanjuje nakon prve godine.

                  Međutim, stručnjaci upozoravaju da se ti podaci, kao i sve studije o dugovječnosti veza, trebaju uzeti sa zrnom soli. U tom kontekstu pojavio se “bird test”, koji je dodatno populariziran nakon viralnog videa Roberta Irwina iz “Dancing With the Stars”.

                  Test funkcionira tako da partneru napomenemo kako smo upravo vidjeli pticu ili neku drugu, naizgled nebitnu sitnicu, a cilj je vidjeti hoće li se uključiti u naš komentar. Tiktokerica Alyssa Caribardi, čiji je video o bird testu prikupio milijune pregleda, tvrdi da se na temelju te reakcije može procijeniti uspješnost odnosa. Ipak, postavlja se pitanje postoji li uopće znanstveno uporište za takav postupak. Prema istraživačici i psihologinji dr. Julie Gottman, bird test je zapravo oblik “bida za povezivanje”, pojma koji opisuje sitne pokušaje da od partnera dobijemo pažnju ili emocionalni odgovor. Terapeuti iz Therapy Group of DC navode da ti “bidovi” mogu uključivati sve – od osmijeha i dodira do uzvika poput “o moj bože!” nakon što pročitamo nešto zanimljivo, piše Unilad.

                  Dr. John Gottman, američki psiholog, profesor emeritus Sveučilišta Washington i suprug dr. Julie Gottman, podsjeća da su takvi pokušaji povezivanja “temeljna jedinica emocionalne komunikacije”.

                  No, što ako partner ne reagira, odnosno “padne na testu”? Prema dr. Johnu Gottmanu, dugotrajno ignoriranje bidova za povezivanje može ozbiljno naštetiti vezi. Njihova istraživanja pokazuju da se zbog toga s vremenom nakupljaju zamjeranje i emocionalna udaljenost, što može dovesti do prekida. Caribardi je za Guardian izjavila: “Ako vas ignoriraju, to je jako loš znak.” Ako smo mi ti koji povremeno zanemarujemo partnerove pokušaje povezivanja, dio toga može se popraviti. Prema stručnjacima iz The Therapy Huba, potrebno je priznati propušteni trenutak, preuzeti odgovornost i svjesno se ponovno povezati. John i Julie ističu da su pažnja, namjera, interes i znatiželja ključni za povratak na pravi put. Kako je naglasio John: “Ako vam je stalo, taj trud čini razliku.” Osim toga, ako partner ne “prođe” bird test prvi put, to ne mora biti alarm za uzbunu – možda mu samo treba malo više usmjerenosti i vježbe u prepoznavanju sitnih pokušaja povezivanja.

                   
                  Nastavi čitati

                  Magazin

                  Liječnik otkriva 4 ključne navike za zdravu jetru bez obzira pijete li alkohol ili ne

                  Objavljeno

                  -

                  Bolesti jetre mogu nastati zbog virusa (poput hepatitisa), toksina poput alkohola ili lijekova, genetike ili načina života. Kada jetra postane oštećena i razvije ožiljke, stanje se naziva ciroza, a česti simptomi uključuju umor, slabost, gubitak apetita, mučninu i smanjeni libido. Iako se alkohol smatra jednim od glavnih uzroka oštećenja jetre, stručnjaci naglašavaju da se velik dio problema može spriječiti pravodobnom brigom o zdravlju jetre i usvajanjem zdravih životnih navika.

                  Gastroenterolog dr. Angad Dhillon za Stylist je istaknuo koliko je jetra važan i opterećen organ, rekavši: “Vjerojatno je to najotporniji organ u tijelu, ali o njemu zaista ne razmišljamo dok nešto ne pođe po zlu.” Dodao je: “Jetra neprestano radi na obradi svega što unosite, proizvodnji ključnih proteina i održavanju metabolizma pod kontrolom.” Kako bi jetra radila optimalno, slijedi nekoliko njegovih ključnih navika koje bismo, prema njegovim riječima, svi trebali prakticirati.

                  Kretanje svaki dan
                  Dr. Dhillon naglašava važnost svakodnevne aktivnosti. “Kretanje je neizostavan dio mog dana”, podijelio je, upozoravajući da dugotrajno sjedenje može doprinijeti problemima s jetrom. Zato tijekom dana postavlja podsjetnike da ustane ili kratko prošeće, vozi bicikl kad može i uvijek uključuje neki oblik organizirane tjelovježbe kako bi održao jetru i cijelo tijelo u dobrom stanju.

                  Početak dana kavom
                  Prema dostupnim istraživanjima, umjerena konzumacija kave može imati zaštitni učinak na jetru. Dr. Dhillon tvrdi: “Neke studije sugeriraju da umjerena konzumacija kave može biti povezana sa smanjenim rizikom od upale jetre i ciroze.” Objašnjava da bi antioksidansi mogli igrati važnu ulogu te dodaje: “Volim svoju jutarnju šalicu kave, ne samo zbog kofeina, nego i kao dio moje strategije zaštite jetre.”

                  Izbjegavanje konzumacije alkohola dva dana zaredom
                  Ako odluči piti alkohol, dr. Dhillon pridržava se jasnog pravila: “Ako odlučim piti alkohol – čak i ako je manje od preporučenog tjednog unosa – nikada to ne činim dva dana zaredom.” Smatra da povremeni izlazak nije problem, ali naglašava da česta pretjerivanja mogu biti rizična i da je jetri potreban odmor između dana konzumacije alkohola.

                  1. Izbjegavanje visoko prerađene hrane
                    Visoko prerađena hrana povezuje se s povećanim rizikom od pretilosti, dijabetesa tipa 2 i kardiovaskularnih bolesti. Dr. Dhillon stoga preporučuje ograničavanje takvih namirnica i kaže: “Pokušavam izbjegavati visoko prerađenu hranu što je više moguće.”

                  “Moje zlatno pravilo je fokus na cjelovite namirnice – puno lisnatog povrća, nemasni proteini i namirnice bogate omega-3, poput lososa i oraha”, zaključio je gastroenterolog.

                   
                  Nastavi čitati
                  Oglasi
                  Oglasi
                  Oglasi
                  Oglasi
                  Oglasi
                  Oglasi

                  U trendu