Connect with us

Magazin

Jetrene probe: Što sve mjere i zašto ih trebate napraviti?

Objavljeno

-

Jetrene probe su skup krvnih pretraga kojima se prati funkcija jetre te otkrivaju njene bolesti i oštećenja. Ovi testovi mjere razine raznih enzima, proteina i tvari u krvi koje jetra proizvodi ili obrađuje. Na njih upućuje liječnik kada se pojave određeni simptomi. Jetrene probe su skup krvnih pretraga koje se koriste za procjenu funkcije jetre i otkrivanja njenih eventualnih oštećenja ili pak bolesti.

Zašto treba napraviti jetrene probe?
Jetrene probe preporučuju se napraviti u slučaju pojave simptoma ili stanja koji bi mogli ukazivati na probleme s jetrom.

Jetrene probe rade se iz uzorka izvađene krvi, a prije samog vađenja krvi, otprilike 10 do 12 sati, ne smije se ništa jesti ni piti osim lijekova koje uzimate redovito.

Najčešći simptomi zbog kojih se rade jetrene probe su:

– žutilo kože i bjeloočnica

– bol u gornjem desnom dijelu abdomena

– tamni urin i/ili svijetla stolica

– nadutost i tvrd trbuh

– lak nastanak modrica

– povećana jetra

– učestala slabost i mučnina

– svrbež

– oticanje nogu i gležnjeva

Jetrene probe stoga se koriste za otkrivanje infekcija jetre poput, na primjer, hepatitisa. Njima se mogu otkriti i oštećenja jetre poput ciroze, a služe i za nadziranje procesa liječenja bolesti koje utječu na jetru.

Osim toga, provode se i za nadziranje mogućeg utjecaja nekih lijekova na jetru.

Što sve mjere jetrene probe?
Kao što je već navedeno, jetrene probe objedinjuju mnoštvo pretraga vezanih uz funkciju jetre, a neki od uobičajenih testova su oni koji mjere:

Alanin aminotransferaza (ALT/SGPT)

    ALT je enzim prisutan u jetri koji pomaže u pretvaranju proteina u energiju potrebnu za rad jetrenih stanica. Kada je jetra oštećena, ALT se oslobađa u krvotok što povećava njegovu razinu.

    Aspartat aminotransferaza (AST/SGOT)

      AST je enzim koji pomaže tijelu razgraditi aminokiseline. Povećana razina AST-a može ukazivati na oštećenje i bolesti jetre te oštećenje mišića.

      Alkalna fosfataza (ALP)

        ALP je enzim prisutan u jetri i kostima te je jako važan u razgradnji proteina. Povišene razine ALP-a mogu ukazivati na oštećenje jetre, začepljen žučni kanal ili čak bolesti kostiju jer se ovaj enzim nalazi i u kostima.

        Albumin i ukupni proteini

          Jedan od nekoliko proteina koje proizvodi jetra je i albumin, a ti su proteini potrebni tijelu kako bi se borilo protiv infekcija i za ostale funkcije. Ako su razine albumina i drugih proteina niže od uobičajenih, to može ukazivati na oštećenje ili bolesti jetre, ali i na gastrointestinalna i bubrežna stanja.

          Bilirubin

            Bilirubin je tvar koja nastaje tijekom razgradnje crvenih krvnih stanica. Prolazi kroz jetru i izlučuje se stolicom. Povišene razine bilirubina mogu ukazati na bolesti i oštećenja jetre.

            Gama-glutamiltransferaza (GGT)

              GGT je enzim prisutan u krvi, a povišene razine, između ostalog, mogu ukazivati na oštećenje jetre ili žučnih kanala.

              Protrombinsko vrijeme (PT)

                PT je vrijeme koje je potrebno da bi se krv zgrušala, a produženo PT vrijeme, osim ako ne uzimate lijekove za razrjeđivanje krvi, može ukazivati na oštećenje jetre.

                Zaključak
                Jetrene probe su skup krvnih pretraga koje se koriste za procjenu funkcije jetre i otkrivanja njenih eventualnih oštećenja ili pak bolesti. Jetrene probe preporučuje se napraviti u slučaju pojave simptoma ili stanja koja bi mogla ukazivati na probleme s jetrom.

                Jetrene probe objedinjuju mnoštvo pretraga vezanih uz funkciju jetre, a neki od uobičajenih testova su oni koji mjere alanin aminotransferaza (ALT), gama-glutamiltransferaza (GGT), bilirubin i druge.

                Za izradu jetrenih probi priprema se kao i za uobičajeno vađenje krvi – postom otprilike 12 sati prije vađenja krvi.

                No votes yet.
                Please wait...
                Nastavi čitati
                Kliknite za komentar

                Ostavite komentar

                Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

                Magazin

                Kako odabrati najslađe jagode? Na nekoliko stvari posebno obratite pozornost

                Objavljeno

                -

                Sezona jagoda je pred nama, što znači da će tržnice i trgovine uskoro biti prepune ovog sočnog crvenog voća. No, ako ste ikada kupili mjericu samo da biste kod kuće otkrili da su jagode bezukusne, vjerojatno se pitate u čemu griješite, pogotovo s obzirom na današnje cijene. All recipies donosi savjete stručnjaka o tome na što trebate paziti kako biste svaki put odabrali savršene jagode.

                Kako odabrati najbolje jagode?
                Odabir svježih jagoda jednostavan je ako znate na što obratiti pažnju. Meghan Diaz, stručnjakinja za nabavu voća i povrća, savjetuje da kod kupnje tražite plodove koji su izrazito crveni i čvrste teksture. Vanjska strana trebala bi biti rubin-crvena, sjajne površine i s minimalnim odstupanjima u boji.

                “Pripazite da su peteljke žarko zelene, a ne smeđe ili sasušene. Cijeli plod treba biti živahne crvene boje, ne blijed ili ružičast, s što manje bijelih dijelova”, kaže Diaz. Jagode bi trebale biti čvrste na dodir, s napetom kožom bez nabora, a miris bi trebao biti voćni, cvjetni i prepoznatljivo “jagodast”.

                Što se tiče veličine, Diaz uvjerava da ona nije presudna. “Veličina sama po sebi ne određuje okus, bitno je ono unutra. Na okus zapravo utječu sorta, uvjeti uzgoja i koliko brzo jagoda stigne s polja u trgovinu. Manji plod uzgojen u idealnim uvjetima i ubran na vrhuncu zrelosti uvijek će biti ukusniji od krupnog, ali bezukusnog”, objašnjava ona. “Najvažnije je izbjegavati plodove koji su pljesnivi, oštećeni ili iz kojih curi sok jer mogu uništiti cijelo pakiranje. Ako pazite na ove ključne znakove, kući ćete donijeti jagode koje su jednako ukusne kao što i izgledaju. Uvijek provjerite dno posudice kako biste vidjeli ima li oštećenih plodova”, napominje Diaz.

                Pravilno čuvanje za dulju svježinu
                Kako biste maksimalno iskoristili svježe jagode, važno ih je pravilno skladištiti. Prvo bacite sve plodove koji pokazuju znakove plijesni, a ostatak operite u otopini vode i octa te ih zatim dobro osušite. Ako ste ih kupili u plastičnoj posudi s rupicama, možete ih u njoj i ostaviti.

                U suprotnom, stavite ih u posudu čiji poklopac nećete potpuno zatvoriti kako bi zrak mogao cirkulirati. Na dno posude stavite papirnati ubrus da upije

                Nastavi čitati

                Magazin

                Liječnica: Tri stvari koje treba izbjegavati prije spolnog odnosa

                Objavljeno

                -

                Prije nego što se prepustite strastima s partnerom, postoje tri stvari koje biste svakako trebali izbjegavati kako biste si osigurali što ugodnije iskustvo. Na njih je upozorila liječnica Jen Caudle iz Philadelphije, koja je na društvenim mrežama objasnila što može smanjiti užitak u seksu.

                Lijekovi protiv alergije
                Prvi na popisu su antihistaminici, lijekovi koji se često koriste za ublažavanje simptoma alergije. Prema dr. Caudle, oni mogu izazvati neželjenu suhoću koja smanjuje ugodu tijekom odnosa.

                “Nemojte uzimati antihistaminike prije seksa – lijekove poput Benadryla, difenhidramina i slično. Zašto? Zato što oni mogu isušiti vaginalni sekret”, pojasnila je.

                “Točno, za seks su potrebni lubrikacija i vlažnost, što svakako pomaže, zar ne? Antihistaminici mogu pridonijeti isušivanju vaginalnog sekreta. Mogu uzrokovati suhoću i na drugim dijelovima tijela, ali i na intimnom području”, dodala je.

                Brijanje neposredno prije odnosa
                Drugo upozorenje odnosi se na brijanje intimnog područja neposredno prije spolnog odnosa. Iako se može činiti kao dobra ideja, liječnica savjetuje da prođe neko vrijeme između brijanja i seksa kako bi se izbjegla iritacija kože.

                “Nemojte se brijati neposredno prije seksa! Koža može biti iziritirana, oštećena i nadražena, a trenje tijekom odnosa sve može samo pogoršati. Zato ostavite da prođe neko vrijeme između brijanja i seksualne aktivnosti”, istaknula je Caudle.

                Previše alkohola
                Treći i možda najočitiji savjet odnosi se na konzumaciju alkohola. Iako čašica ili dvije mogu pomoći u opuštanju, liječnica upozorava da pretjerivanje može imati suprotan učinak, osobito kod muškaraca, jer utječe na erekciju.

                “Ne bih pretjerivala s alkoholom”, poručila je. “Uvijek preporučujemo umjerenost, no poznato je da alkohol ponekad može pomoći u stvaranju raspoloženja. To vrijedi i za muškarce i za žene. Problem je što previše alkohola, osobito kod muškaraca, može ometati izvedbu. Jednostavno pokušajte izbjegavati prekomjerno pijenje, što je savjet koji vrijedi i inače u životu.”

                Nastavi čitati

                Magazin

                Neurolozi: Jedan vitamin ključan je za zdravlje mozga, a mnogi ga ne unose dovoljno

                Objavljeno

                -

                Očuvanje kognitivnih funkcija jedan je od ključnih čimbenika zdravog starenja. Osim fizičke aktivnosti, važno je zadržati pamćenje, sudjelovati u razgovorima i učiti nove vještine. Liječnici ističu da prehrana bogata nutrijentima igra veliku ulogu u zdravlju mozga. “Prehrana ima važnu ulogu u kognitivnim funkcijama jer osigurava energiju te vitamine i nutrijente potrebne za smanjenje upala i rizika od kognitivnog pada”, kaže neurologinja dr. Michelle Evans za Parade.

                Jedan nutrijent posebno se ističe, a mnogi ga ne unose dovoljno – riječ je o vitaminu D. Neurokirurginja dr. Julie Pilitsis objašnjava: “Vitamin D pomaže neuronima da pravilno funkcioniraju regulirajući ione koji ulaze i izlaze iz stanica.” Dodaje da ima protuupalna svojstva i može pomoći u uklanjanju beta-amiloida povezanog s Alzheimerovom bolešću. “Kod teškog nedostatka vitamina D rizik od razvoja demencije se udvostručuje”, upozorava.

                Nikad nije kasno početi brinuti o zdravlju mozga
                Nažalost, nedostatak vitamina D vrlo je čest, osobito kod starijih osoba. “Čak polovica starijih odraslih osoba nema dovoljno vitamina D”, navodi dr. Pilitsis. Preporučuje održavanje razine od najmanje 50 nanomola po litri krvi. “To obično znači unos od 800 do 1000 međunarodnih jedinica dnevno kroz prehranu ili dodatke”, objašnjava, uz napomenu da su dobre namirnice masna riba, obogaćeni mliječni proizvodi i žumanjci.

                Osim vitamina D, važnu ulogu imaju i drugi nutrijenti poput omega-3 masnih kiselina, kolina i vitamina B. Nutricionistica Lona Sandon ističe: “Omega-3 masne kiseline pomažu u smanjenju upala u mozgu. Kolin pomaže u zaštiti staničnih membrana i očuvanju strukture mozga.”

                Liječnice naglašavaju da nikad nije kasno početi brinuti o zdravlju mozga kroz prehranu, a dugoročna dosljednost u unosu kvalitetnih namirnica daje najbolje rezultate.

                Nastavi čitati

                U trendu