Hrvatska
Hrvatska turistička industrija cvjeta: Evo koji dijelovi zemlje su bili omiljeni među turistima
Francuska predvodi globalni turistički procvat sa stotinu milijuna posjetitelja tijekom 2024., dok Španjolska, Italija, Grčka, Portugal, Hrvatska, Japan, Tajland i Brazil bilježe nezaustavljiv rast.
Francuska je i dalje najposjećenija zemlja na svijetu, a u 2024. je postavljen novi rekord sa 100 milijuna međunarodnih posjetitelja. Ovo povijesno postignuće naglašava trajnu privlačnost ove zemlje koja je ponovno potvrdila status vrhunske turističke destinacije, piše Travel and tour world.
Nekoliko je čimbenika pridonijelo velikom turističkom priljevu Francuske. Jedan je svakako tzv. “Olimpijski učinak”, odnosno iščekivanje Ljetnih olimpijskih igara u Parizu 2024., što je privuklo brojne ljubitelje sporta. Drugi razlog je ponovno otvaranje katedrale Notre Dame nakon razornog požara 2019., a treći je proslava 80. godišnjice Normandije koja je privukla brojne ljubitelje povijesti i obitelji veterana. No, svakako ne treba zanemariti ni privlačnost raznih kultnih znamenitosti, živahne gradove, izvrsnu kuhinju i bogatu kulturnu baštinu.
Hrvatska turistička industrija cvjeta
Ovaj turistički portal navodi da podaci pokazuju da Hrvatska turistička industrija također cvjeta. Hrvatska je imala iznimnu turističku godinu, ugostivši 21,3 milijuna posjetitelja. Dalmatinska obala, Dubrovnik i Plitvička jezera ostaju glavne atrakcije za europske i međunarodne turiste.
Mediteranska konkurencija
Španjolska je s 94 milijuna posjetitelja prošle godine srušila vlastiti rekord i tako se približila Francuskoj. Uspjeh Španjolske potiču raznolike atrakcije (od Sagrade Familie u Barceloni do muzeja Prado u Madridu), divne obale (obalne regije poput Costa del Sol, Kanarski otoci i Balearski otoci i dalje su velika turistička atrakcija), ali i gastronomija i kultura.
Ključna metrika u kojoj Španjolska već vodi je turistička potrošnja. Naime, Španjosla je prošle godine od turizma uprihodila 80 milijardi eura, a Francuska 71 milijardu eura.
Od ostalih konkurentnih država Hrvatskoj svakako treba izdvojiti i Italiju i Grčku. Italija je zabilježila povijesni porast turizma, ugostivši 65,8 milijuna posjetitelja 2024. godine. Najpopularnija odredišta bili su Rim, Firenca i Venecija. Otoci Sicilija i Sardinija također su plijenili pažnju, a treba spomenuti i obalu Amalfi koja je i dalje vrlo popularna među turistima.
Ipak, treba spomenuti i da u Italiji sve više raste zabrinutost zbog prekomjernog turizma, zbog čega lokalni dužnosnici raspravljaju o mogućim ograničenjima broja posjetitelja kako bi se uravnotežile ekonomske koristi s održivim turizmom.
Grčku je posjetilo 35 milijuna posjetitelja, što je povećanje od 10% u odnosu na 2022., a Portugal je također postavio rekord s preko 30 milijuna međunarodnih turista, što ga čini jednim od najbrže rastućih europskih turističkih odredišta.
Protekla 2024. bila je povijesna godina za turizam, a Francuska, Španjolska, Italija, Grčka, Japan, Maroko i Brazil postigli su rekordne brojke. Uz snažna ulaganja u turističku infrastrukturu, kulturne atrakcije i inicijative za održiva putovanja, globalni turizam je spreman za nastavak rasta u nadolazećim godinama, navodi ovaj portal.
Hrvatska
PROGNOZA / Kratko smirivanje vremena: Evo kada slijedi novo pogoršanje
Nakon burne nedjelje s obilnom kišom, na Jadranu uz puno vjetra i valova, ponedjeljak nam ipak nosi mirnije vremenske prilike.
Utjecaj jučerašnje ciklone slabi pa jutros mjestimične kiše ima uglavnom na Jadranu i krajevima uz Jadran. U Gorskom kotaru, Lici i dijelovima Korduna ponegdje ima i poledice zbog kiše koja se smrzava na tlu. Prijepodne ostaje slično, a poslijepodne se na Jadranu očekuje razvedravanje, najprije na sjevernom i srednjem dijelu, dok u srednjoj i južnoj Dalmaciji pljuskova može biti do večeri. Na kopnu općenito puno oblaka, mjestimice malo kiše, većinom u gorskoj Hrvatskoj gdje prijepodne još postoji opasnost od poledice.
Poslijepodne i na kopnu sve više suhog vremena uz mogućnost za koju zraku sunca. Vjetar u unutrašnjosti slab. Na sjevernom i srednjem Jadranu umjerena bura i sjeverozapadnjak, na jugu još uvijek jako jugo i jugozapadnjak. Najviša temperatura između 3 i 8°C, u Slavoniji ponegdje oko 10, a na Jadranu od 10 do 14 Celzijevih stupnjeva.
Sutra miran i suh dan. Na Jadranu većinom sunčano, a na kopnu će ujutro i prijepodne mjestimice biti magle i niskih oblaka, zatim i nešto sunca. Temperatura se neće bitnije mijenjati u odnosu na današnju, možda u unutrašnjosti danju bude toplije.
Novo pogoršanje vremena s obilnijom kišom i olujnim jugom zahvatit će Jadran već u srijedu od jutra, a kako dan odmiče proširit će se i na unutrašnjost zemlje. U četvrtak će kiša oslabjeti i prestati pa bi prema kraju tjedna trebalo biti više suhog vremena.
Hrvatska
PROGNOZA / Nestabilan vikend: Obilna kiša i jugo, evo kada slijedi smirivanje vremena
Subota nam donosi puno oblaka, osobito na Jadranu na čijem sjevernom dijelu već od jutra ima kiše. Tijekom dana kiša će biti sve češća i raširenija, najprije duž Jadrana i u krajevima uz Jadran, a poslijepodne i navečer će je mjestimice biti i u nizinama unutrašnjosti.
Vjetar na kopnu slab do umjeren južnih smjerova, a na Jadranu će puhati umjereno, u Dalmaciji i jako jugo. Temperatura zraka u unutrašnjosti od 1 do 7, u Slavoniji ponegdje i viša. Duž obale između 11 i 15 Celzijevih stupnjeva.
Nedjelja će biti još nepovoljnija. Na Jadranu obilna kiša, osobito u Dalmaciji gdje su lokalno mogući izraženiji grmljavinski pljuskovi. Kiše će biti i na kopnu, osobito u drugom dijelu dana. U najvišem gorju može biti susnježice i snijega. Puhat će slab do umjeren vjetar južnih smjerova, na Jadranu umjereno i jako jugo, u Dalmaciji s olujnim udarima. Poslijepodne će jugo oslabjeti i kratkotrajno okrenuti na jugozapadni i sjeverozapadni vjetar. Temperatura na kopnu od 2 do 7, na istoku ponegdje viša, a na Jadranu između 9 i 14 Celzijevih stupnjeva.
U ponedjeljak i utorak prolazno smirivanje vremena, a nova ciklona s oborinama nam dolazi u srijedu.
Hrvatska
Nastavnici upozoravaju na totalni gubitak autoriteta u učionicama: “Postali smo životinje za odstrel”
Hrvatsko školstvo sve se češće opisuje kao zemlja odlikaša, no iza izvrsnih prosjeka krije se sustav u kojem su ocjene izgubile stvarnu vrijednost, upozoravaju nastavnici, profesori i psiholozi
Sugovornici HRT-a slažu se da je autoritet škole ozbiljno narušen, kriteriji su sniženi, a pritisak roditelja i administracije sve veći. Loša ocjena, koja je nekad bila poticaj za veći trud, danas je, kažu, povod za sukobe s roditeljima i prijave inspekcijama.
Nema više nastavničkog autoriteta
Profesor hrvatskog jezika Žarko Gazzari ističe da je nastavnički autoritet sustavno potkopan. „Nekad je loša ocjena bila signal djetetu da mora više raditi. Danas roditelji idu u otvoreni sukob s nastavnicima i posežu za inspekcijama“, rekao je, dodajući da je sustav postavljen tako da se nezadovoljstvo roditelja mora izbjeći po svaku cijenu, a nastavnik ostaje nezaštićen.
Slična iskustva ima i profesor Danijel Tomašić iz Gornjogradske gimnazije, koji upozorava da učenici dolaze s izvrsnim ocjenama, ali slabijim znanjem i radnim navikama. „Paralelno s rastom prosjeka dolazi do stalnog snižavanja kriterija jer se svaki ozbiljniji zahtjev brzo doživljava kao nepravda“, kaže Tomašić, upozoravajući i na strah od inspekcija koje zbog goleme administracije „uvijek mogu nešto pronaći“.
‘Životinje za odstrel’
Učiteljica razredne nastave Vlatka Baković podsjeća da nekad ni odlični učenici nisu imali samo petice. „Danas se učiteljske odluke redovito preispituju, a djecu se navikava da dobivaju ono što nisu zaslužila“, ističe, upozoravajući na društvenu glorifikaciju izvrsnosti i iluziju uspjeha.
Jedan od najbolnijih opisa stanja dala je profesorica engleskog jezika Ana Majnarić. „Nastavnici su postali životinje za odstrel. Sustav se administrativnim opterećenjima i inspekcijama sustavno okreće protiv njih“, poručila je, dodajući da se svaka ocjena ispod petice doživljava kao povod za pritisak roditelja, a ne kao prilika da se djetetu pomogne.
Psihologinja Nataša Jokić Begić s Filozofskog fakulteta u Zagrebu upozorava da takav sustav ostavlja ozbiljne posljedice na mentalno zdravlje djece. „Petica više nije ocjena, nego propusnica za daljnje školovanje. U savjetovališta dolaze izvrsni učenici s tjeskobom, perfekcionizmom pa čak i samoozljeđivanjem zbog ‘neuspjeha’ poput četvorke“, navodi.






