Svijet
Demografska kriza trese Europu: Objavljeni novi podaci o padu broja stanovnika, Hrvatska u crvenom
Porast ekstremne desnice mogao bi ubrzati pad broja stanovnika Europe, pokazuju projekcije, stvarajući ekonomske šokove uključujući sporiji rast i porast troškova za mirovine i skrb za starije osobe.
Politika protiv imigracije u porastu je diljem EU-a, što pokazuju rezultati na izborima 2024. godine, gdje su stranke krajnje desnice ostvarile značajan uspjeh. U međuvremenu, protumigrantska stranka Alternativa za Njemačku (AfD) na predstojećim njemačkim saveznim izborima ove godine trenutačno ima drugo mjesto u anketama.
No, oni koji žele zatvoriti granice Europe moraju se suočiti s oštrom demografskom stvarnošću: očekuje se da će domaće stanovništvo kontinenta drastično opasti u sljedećih sto godina u eri niske natalitete, piše Guardian.
Demografski pritisci
Stručnjaci upozoravaju da će europska društva stariti brže bez imigracije, donoseći niz ekonomskih izazova kako radne snage opadaju, a teret skrbi raste.
“Većina političara sa srednje-lijevih i srednje-desnih pozicija prepoznaje da je imigracija potrebna za ublažavanje demografskih pritisaka“, rekao je John Springford, suradnik u Centru za europsku reformu. “Pokušali su se fokusirati na strože – i često nehumane – azilantske zakone u nadi da će stroža kontrola granica pružiti političku zaštitu za veći broj redovnih imigranata.
“Ali radikalne desničarske stranke sve više izazivaju mainstream konsenzus. One zemlje koje uspiju zadržati granicu protiv zahtjeva za smanjenjem imigracije radno sposobnih ljudi bit će u jačoj ekonomskoj poziciji dugoročno.“
Najnovije projekcije Eurostata, službene statističke agencije EU-a, sugeriraju da će populacija biti 6% manja do 2100. godine prema trenutnim trendovima – opadajući s 447 milijuna na 419 milijuna.
Drastičan pad bez imigracije
No, taj pad blijedi u usporedbi sa scenarijem Eurostata bez imigracije. Agencija predviđa pad populacije od više od trećine, na 295 milijuna do 2100. godine, kada se imigracija isključi iz modeliranja.
Osnovne projekcije Eurostata pretpostavljaju da će zemlje zadržati prosječne neto migracijske razine iz proteklih 20 godina, ali Guardian je proučavao i podatke koje je agencija objavila s isključenom pretpostavkom.
Također, Britanski Ured za nacionalnu statistiku objavljuje projekcije stanovništva koje uključuju scenarij s nultom neto migracijom.
Italija, Francuska i Njemačka, gdje su protumigrantski političari nedavno ostvarili uspjehe, suočile bi se s velikim padom broja stanovnika u scenariju bez imigracije. Talijanska premijerka Giorgia Meloni postavila je borbu protiv migracija kao prioritet tijekom svog prvog mandata, ali njezina zemlja ima jednu od najnižih stopa nataliteta u Europi i njezina bi populacija više nego prepolovila do kraja stoljeća pod uvjetom nulte imigracije.
U Njemačkoj, gdje je AfD protumigrantska stranka koja ima drugo mjesto na anketama, broj stanovnika mogao bi se smanjiti s 83 milijuna na 53 milijuna u narednih 80 godina ako bi njezine granice bile potpuno zatvorene.
A u Francuskoj, gdje je Nacionalna okupljena stranka osvojila prvi krug parlamentarnih izbora prošlog ljeta nakon što je vodila kampanju za ograničenje broja dolaznih osoba, scenarij bez imigracije značio bi pad broja stanovnika s 68 milijuna na 59 milijuna.
Samo nekoliko EU država primijetilo bi manju razliku od zatvorenih granica: Rumunjska, Latvija i Litvanija, sve zemlje koje su doživjele neto odliv ljudi.
Populacija bi postajala starija…
Umjesto toga, u većem dijelu Europe, populacija ne bi samo opadala u slučaju niske imigracije, već bi također postajala starija jer bi broj radno sposobnih ljudi opao u odnosu na broj starijih osoba.
Danas 21% stanovništva EU-a ima 65 godina ili više. U osnovnom scenariju Eurostata, ovaj udio porast će na 32% do 2100. godine, ali u scenariju agencije bez imigracije, porast će još više, na 36%.
Stručnjaci koji proučavaju promjenjivu dobnu piramidu Europe kažu da će to dovesti do sve većeg ekonomskog pritiska na zemlje.
“Glavne posljedice bit će sporiji rast jer će se radna snaga smanjivati, a veći porezni teret jer će troškovi mirovina i potražnja za zdravstvenom i starateljskom skrbi rasti“, rekao je Springford.
Zapravo, veliki dio EU-a već doživljava ovo, s povećanjem poreznih opterećenja – izraženim kroz porezne prihode kao postotak BDP-a – u zemljama poput Francuske, Italije, Njemačke i Španjolske u posljednjim desetljećima, piše Guardian.
Industrije zdravstva i socijalne skrbi postat će sve važnije za upravljanje starenjem Europe, a mnogi zdravstveni sustavi u EU-u već ovise o migrantima kao liječnicima ili medicinskim sestrama.
“Više ljudi će trebati skrb, iako to ovisi o tome koliko će ljudi biti zdravi u starosti i koliko će im skrbi biti potrebno“, rekao je Alan Manning, profesor ekonomije na Londonskoj školi ekonomije.
“Također imate drugu stranu jednadžbe – zbog manjeg broja djece, zbog niskih stopa nataliteta, treba vam manje ljudi u obrazovanju i skrbi o djeci. Dakle, ono što moramo raditi, na neki način, jest redistribuirati ljude koji su se brinuli za djecu da se brinu za starije.“
Imigracija nije čarobno rješenje
Istodobno, stručnjaci naglašavaju da imigracija nije čarobno rješenje za demografske izazove Europe, već sugeriraju da je to jedno od mnogih rješenja, ili barem način za olakšavanje prijelaza u starije društvo.
“Povećanje razine imigracije neće samo po sebi riješiti ove demografske probleme – razine koje bi bile potrebne za to bile bi vrlo velike, a postoji samo toliko migranata koji su voljni preseliti“, rekao je Springford.
“Ali oni bi pomogli, kao i podizanje stope zaposlenosti radno sposobnih osoba, pomicanje dobi za mirovinu, reforma mirovinskih sustava i premještanje poreznog tereta s prihoda od rada na bogatstvo, posebno imovinu.“
Manning je dodao: “Da bi imigracija pomogla, moraju imigranti biti u stvarnom zaposlenju, a mnoge europske zemlje imaju prilično niske stope zaposlenosti među velikim brojem imigranata. Dakle, to ne možete uzeti kao zadano. Ako biste imali imigranta koji je došao, nije radio i onda trebao socijalnu pomoć, to ne bi poboljšalo situaciju, to bi pogoršalo stvari. Dakle, vrlo je važno da budu zaposleni, a to je u nekim slučajevima problematično.“
Ruralna područja će snositi glavni teret
Unutar nacionalnih granica, ruralna područja će snositi glavni teret predstojećeg demografskog opadanja EU-a. U narednih 80 godina, mnogi bi se zaseoci mogli suočiti s istom sudbinom kao Camini u južnoj Italiji.
Camini je jedan od mnogih naselja u regiji Calabria gdje je populacija drastično opala kasnije u 20. stoljeću jer su mlađi stanovnici migrirali drugdje zbog novih prilika.
Camini je nedavno postao mjesto projekta za preseljenje izbjeglica, u pokušaju da se zajednica vrati od izumiranja. Taj je projekt spomenut u nedavnom izvještaju Vijeća Europe koji je napisala zastupnica Laburističke stranke Kate Osamor, a koji je proučavao potencijal imigracije u ublažavanju izazova starenja populacije.
“Gledao sam kako mjesto polako umire. Kuće su se jednostavno urušavale jer nitko nije živio u njima“, rekao je Rosario Zurzolo, rođen u Camini i sadašnji predsjednik zadruge koja upravlja projektom preseljenja, Eurocoop Servizi.
Do sada je 50 izbjeglica trajno preselilo u Camini prema tom planu, čime je broj stanovnika sela narastao na 350, dok je još 118 izbjeglica privremeno smješteno. Simboličan uspjeh programa bila je nedavna ponovna otvorena škola u selu.
Zurzolo kaže da Camini može poslužiti kao model za oživljavanje drugih europskih regija koje doživljavaju pad broja stanovnika.
Serena Franco, koja je također dio projekta u Camini i koja je predstavila dokaze Vijeću Europe za izvještaj, dodala je: “Oni donose znanje, a sada počinjemo rasti s njima i stvarati nove stvari, nove procese, nova radna mjesta koja bi bila nemoguća bez njih.“
Interaktivnu mapu i ostale podatke pogledajte OVDJE.
Svijet
ALARMANTNO STANJE / Stručnjaci upozoravaju na najgori mogući scenarij dok se u europskoj zemlji širi “super gripa”
Engleski NHS je objavio najnovije podatke o radu sustava – upozoravajući da bi ovaj mjesec mogao donijeti “najgori mogući scenarij”. Razlog je opasni soj gripe koji se ubrzano širi tom zemljom.
NHS Engleske je objavio ažurirane podatke o gripi i bolničkim prijemima, javlja Sky News.
Upozoravaju da zdravstveni sustav prolazi kroz iznimno težak prosinac zbog naglog porasta slučajeva tzv. “super gripe”.
Broj hospitalizacija zbog gripe porastao je za više od polovice u samo tjedan dana, pokazuju novi podaci.
Prošlog tjedna prosječno je 2.660 pacijenata dnevno bilo u bolnicama zbog gripe.
To je najviša brojka ikad zabilježena u ovo doba godine, a ujedno i porast od 55% u odnosu na tjedan ranije.
Vodstvo zdravstvenog sustava upozorava da je broj pacijenata s gripom u bolnicama već znatno porastao i nakon razdoblja koje pokrivaju ovi podaci – te da se vrhunac epidemije još uvijek ne vidi.
Uz eksploziju gripe, broj pacijenata s norovirusom porastao je dodatnih 35%.
NHS sada upozorava da zimski virusi počinju “preplavljivati bolnice”.
Kako se virusi gripe mijenjaju
Ovogodišnja sezona gripe započela je ranije nego inače.
Broj pacijenata oboljelih od gripe koji su završili u bolničkim krevetima diljem Engleske znatno je veći nego prošle godine, pa je NHS poslao “SOS za cijepljenje” ranjivim skupinama.
No koliko je zapravo loša ovogodišnja sezona gripe?
Rekordi srušeni u Australiji
Ukratko – prvi pokazatelji nisu ohrabrujući.
Stručnjaci smatraju da je mutirani soj odgovoran za raniji početak širenja virusa nego što je uobičajeno.
Australska sezona gripe – koja se često koristi kao dobar pokazatelj onoga što čeka Europu – ove je godine oborila rekorde po broju zaraženih.
U regiji Azija-Pacifik također su se pojavili upozoravajući signali: Japan je u listopadu proglasio epidemiju gripe zbog koje su mnoge škole bile zatvorene.
Vrste gripe
Postoje tri vrste gripe: influenca A(H1N1), influenca A(H3N2) i influenca B.
Ove godine problem stvara podtip H3N2.
Virusi gripe stalno evoluiraju u procesu zvanom antigenski drift – zbog toga se cjepiva protiv gripe svake godine prilagođavaju.
Na sjevernoj hemisferi sojevi za cjepiva biraju se u veljači za sljedeću zimu.
No ovaj soj H3N2, točnije varijanta nazvana subklada K, evoluirao je više nego inače tijekom ljeta, pa se razlikuje od verzije na kojoj se temelje ovogodišnja cjepiva, navodi Britanska agencija za zdravstvenu sigurnost (UKHSA).
UKHSA procjenjuje da je prošle zime u Engleskoj od gripe umrlo 7.757 ljudi, u usporedbi s 3.555 godinu ranije.
Broj umrle djece povezan s gripom porastao je s 34 na 53.
Sve u svemu, čelnici NHS-a upozoravaju na izuzetno tešku zimu.
Gotovo tri puta više pacijenata s gripom u londonskim bolnicama
Dr. Chris Streather, regionalni medicinski direktor NHS Engleske za London, izjavio je za Sky News da je ovogodišnja sezona gripe najgora u glavnom gradu od pandemije covid-19.
“Situacija je najteža koju smo imali u bilo kojoj sezoni gripe od pandemije covida. Prošlog tjedna u Londonu smo imali 259 hospitaliziranih pacijenata s gripom. U istom razdoblju prošle godine bilo ih je 89. Dakle, sada ih je gotovo tri puta više nego lani”, rekao je.
Dr. Streather dodao je da dodatnu zabrinutost izaziva činjenica da soj gripe “još ne pokazuje znakove prolaska vrhunca”.
Također je rekao da se ljudi trebaju “vratiti navikama iz vremena COVID-a”, posebno kada je riječ o higijeni ruku.
Svijet
Australija postala prva zemlja u svijetu koja je djeci zabranila društvene mreže
Australija je u srijedu u ponoć po lokalnom vremenu postala prva zemlja na svijetu koja je zabranila korištenje društvenih mreža djeci mlađoj od 16 godina, blokirajući im mogućnost korištenja platformi poput TikToka, Alphabetova YouTubea te Metina Instagrama i Facebooka. Deset najvećih platformi dobilo je nalog da blokiraju djecu mlađu od 16 ili će, u skladu s novim zakonom, biti kažnjene do 33 milijuna američkih dolara.
Zakon su kritizirale velike tehnološke tvrtke i borci za slobodu govora, ali su ga pohvalili roditelji i borci za prava djece.
Odluku o zabrani pomno prate i ostale zemlje koje razmatraju mogućnost uvođenja sličnih mjera s obzirom na to da kontinuirano raste zabrinutost zbog utjecaja društvenih medija na zdravlje i sigurnost djece. “Premda je Australija prva koja je usvojila takva ograničenja, malo je vjerojatno da će biti i posljednja”, rekla je Tama Leaver, profesorica internetskih studija na Sveučilištu Curtin. “Vlade širom svijeta prate razvoj događaja i preuzimanje moći od velikih tehnoloških tvrtki. Zabrana korištenja društvenih mreža u Australiji… u velikoj je mjeri poput kanarinca u rudniku ugljena.”
Kanarinac u rudniku povijesna je praksa. Ove su se ptice koristile kao rani indikatori opasnosti od prisutnosti toksičnih plinova, primjerice ugljičnog monoksida i metana u rudnicima, jer su bili osjetljiviji od ljudi, a njihovo naglo ugibanje rudarima je signaliziriralo da odmah napuste rudnik. Vlade od Danske do Malezije, čak i nekih saveznih država Sjedinjenih Država kažu da planiraju poduzeti slične korake, četiri godine nakon što je curenje internih Metinih dokumenata pokazalo kako je ta tvrtka znala da njezini proizvodi pridonose problemima s načinom na koji tinejdžeri doživljavaju svoj izgled i suicidalnim mislima, a istodobno je javno negirala postojanje takve veze.
Premda zabrana za početak obuhvaća deset platformi, vlada je objavila da će se popis mijenjati kako se budu pojavljivali novi proizodi, a mladi korisnici prelazili na alternative. Od prvih 10, svi osim Elona Muska i njegove platforme X rekli su da će se pridržavati pravila i astojati procijeniti dob djeteta na temelju njegovih online aktivnosti ili selfija. Provjeru bi mogli obaviti i uz pomoć identifikacijskih dokumenata ili podataka o bankovnom računu.
Za tvrtke koje se bave društvenim mrežama primjena znači novo doba strukturne stagnacije jer i broj korisnika stagnira, a vrijeme provedeno na platformama je sve kraće, pokazale su studije.
Platforme tvrde da ne zarađuju puno novca kada prikazuju oglase osobama mlađim od 16 godina. Istodobno ističu kako zabrana utječe na prekid ‘dotoka’ budućih korisnika.
Prema podacima vlasti, neposredno prije stupanja zabrane na snagu, društvene je mreže koristilo 86 posto Australaca u dobi od 8 do 15 godina.
Svijet
Čini se da se Louvre raspada
Nešto više od mjesec dana nakon što je drska pljačka nakita otkrila, kako je to opisao ravnatelj Louvrea, “strašan propust” u sigurnosnom sustavu muzeja, čini se da slavnu instituciju muče i brojni drugi problemi. Nekoliko velikih francuskih sindikata koji predstavljaju zaposlenike Louvrea izglasalo je štrajk, tvrdeći da se muzej nalazi u “krizi”.
Ova vijest dolazi samo nekoliko dana nakon što je potvrđeno da je zbog puknuća cijevi krajem prošlog mjeseca oštećeno oko 400 knjiga u Odjelu za egipatske starine, piše The Cut.
Sindikati dižu glas
U pismu upućenom francuskoj ministrici kulture Rachidi Dati, sindikati CGT, CFDT i Sud ustvrdili su da je listopadska pljačka “istaknula nedostatke na koje se dugo upozoravalo”, uključujući nedostatna sredstva i “sve lošije radne uvjete”.
Radnici, koji su zbog sličnih problema već održali spontani štrajk u lipnju, sada su velikom većinom izglasali službeni štrajk, a prva veća akcija najavljena je za sljedeći tjedan.
Poplava u egipatskom odjelu
Osim velikih sigurnosnih propusta koji su omogućili pljačku, navodno je šifra za videonadzor bila “Louvre”, sindikati kao primjer nemara navode i puknuće cijevi u studenom.
Povjesničar umjetnosti Didier Rykner prvi je izvijestio da je voda prodrla kroz strop egipatskog odjela i oštetila između 300 i 400 djela iz kasnog 19. i ranog 20. stoljeća, uključujući “časopise o egiptologiji” i “znanstvenu dokumentaciju” koju koriste istraživači. Zamjenik upravitelja muzeja, Francis Steinbock, umanjio je štetu, rekavši da su oštećeni predmeti bili “izuzetno korisni”, ali “nikako jedinstveni”, te dodao da institucija nema “nepopravljivih i konačnih gubitaka u ovim zbirkama”.
Međutim, Rykner na svojoj stranici La Tribune de l’Art tvrdi da je egipatski odjel godinama od uprave tražio sredstva za popravak cijevi. “Ova katastrofa je još jedna ilustracija silazne spirale Louvrea, koji zanemaruje svoje temeljne misije u potrazi za pustim snovima”, napisao je Rykner.
Posjet kao “poligon s preprekama”
Uprava je obećala provesti internu istragu o curenju, a Steinbock je za New York Times izjavio da zaposlenici trenutno marljivo suše stranicu po stranicu svakog oštećenog artefakta.
No, čini se da su problemi ove kulturne institucije puno dublji od nekoliko cijevi koje cure. Sindikati su u svom pismu istaknuli da je “posjet Louvreu postao pravi poligon s preprekama” za svakoga tko želi vidjeti njegove zbirke, signalizirajući sustavnu krizu koja pogađa i zaposlenike i posjetitelje.
-
magazin22 sata prijeŠPICA!
-
Svijet5 dana prijeAustralija postala prva zemlja u svijetu koja je djeci zabranila društvene mreže
-
Tech4 dana prijeOBJAVILA NASA / Svijet će se zamračiti – stiže najduža pomrčina Sunca u posljednjih 100 godina
-
Hrvatska5 dana prijeNova prevara: Htjela uložiti u kriptovalute, ostala bez preko pola milijuna eura







