Connect with us

Hrvatska

Čak 91 osoba ostala bez socijalne pomoći: “Ukinite prisilni rad za opće dobro”

Objavljeno

-

Stopa siromaštva neprestano raste i sve je više onih koji jedva krpaju kraj s krajem. U posebno su lošem položaju primatelji socijalne pomoći koji moraju raditi za opće dobro besplatno, kako bi dobili pomoć koja im pripada. Nažalost, mnogo je korisnika lošeg zdravstvenog stanja pa ne mogu raditi, a samim time ostaju i bez pomoći. Na sve je upozorila zamjenica pučke pravobraniteljice Tatjana Vlašić i dodala da bi se ova mjera trebala ukinuti. Mjeri se protive i socijalne radnice, ali i druge udruge.

Primatelji socijalne pomoći, odnosno zajamčene minimalne naknade obavezni su odazvati se pozivu na rad za opće dobro, a ako to ne naprave gube naknadu. Građani su nezadovoljni, a iz ureda Pučke pravobraniteljice žele da se ova mjera ukine. Podršku imaju i iz drugih udruga, piše Mirovina.hr.

“Osobe u siromaštvu se tjera da besplatno rade”
Pravo na zajamčenu minimalnu naknadu, odnosno socijalnu pomoć, priznaje se samcu ili kućanstvu koje nema dovoljno sredstava za podmirenje osnovnih životnih potreba. Računa se u postotku od osnovice za izračun ove socijalne pomoći, o čemu Vlada odlučuje jednom godišnje. Osnovica od početka godine iznosi 160 eura, što je za deset eura više u odnosu na ranije.

Ipak, kako im se socijalna pomoć ne bi ukinula, država korisnike tjera da besplatno rade bez osnovnih radničkih prava. Upravo se zato korisnici žale na ovu mjeru institucijama jer su u dubokom siromaštvu i moraju raditi poslove koje nitko drugi ne želi raditi. “Zajamčena minimalna naknada u iznosu od, za život nedovoljnih, 160 eura za samce, posljednja je sigurnosna mreža za ljude koji nemaju sredstava za zadovoljenje osnovnih životnih potreba, niti ih nekako mogu osigurati. Naime, zakonom je već godinama propisana mogućnost, a novim Zakonom o socijalnoj skrbi koji je stupio na snagu početkom 2023. godine gradovima i općinama uvedena obveza da provode ovu “mjeru” kojom se osobe u dubokom siromaštvu tjera da besplatno rade poslove koje drugi ne žele raditi jer im se u suprotnom ukida ta mizerija od socijalne pomoći”, objasnili su iz Centra za mirovne studije na konferenciji ‘Kažnjavanje siromaštva: Prisilni rad korisnika socijalne pomoći’.

“Ljudi ispadaju iz administrativnih razloga iz mjere”
Mnoge institucije tako stalno dobivaju pritužbe korisnika socijalne pomoći, a u Centar za mir, nenasilje i ljudska prava – Osijek u posljednje dvije godine su stigle pritužbe čak 307 korisnika zbog kršenja njihovih prava. Isto je potvrdila i zamjenica pučke pravobraniteljice Tatjana Vlašić koja je otkrila da se i njima građani žale. Pritužbe su pokazale da su neki građani izgubili ovu naknadu jer se zbog zdravstvenog stanja nisu mogli odazvati pozivu. Dodala je i da traže da se mjera ukine zbog štetnosti.

“Mi godinama vidimo da stope rizika od siromaštva rastu, broj korisnika zajamčene minimalne naknade pada, a malo ih se uključuje na tržište rada, što znači da ljudi ispadaju iz administrativnih razloga”, napominje Vlašić. Korisnike socijalne pomoći treba uključiti u društvo
Navedenom mjerom nisu zadovoljni ni oni koji bi ju trebali provoditi, jer iako su socijalne radnice, od kojih se očekuje da osnažuju korisnike, moraju provoditi mjeru. Tako je Zorana Uzelac Bošnjak iz Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom Grada Zagreba rekla da je ključan individualan pristup svakom korisniku. Osim toga, važno je i uključivanje na tržište rada, ali i promjena stavova građana o ljudima koji koriste socijalnu pomoć i siromašnima općenito.

Negativan učinak ove mjere na najsiromašnije građane pokazuje i analiza pripremljena u sklopu ovog projekta, koju su predstavili iz Centra za mirovine studije. Analiza je potvrdila nejednakost građana pred zakonom, s obzirom na to da barem 68 % jedinica lokalne samouprave ovu mjeru ne provodi. Istovremeno, u onima koje to provode je tijekom godinu i pol dana 91 osoba ostala bez zajamčene minimalne naknade jer se nije odazvala pozivu na rad za opće dobro.

Udruge pozivaju da se u izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi koje su upravo u javnom savjetovanju, ovu višestruko štetnu odredbu ukine. Uz to, traže da se radno sposobnim korisnicima socijalne pomoći pruži individualna podrška, kvalitetnije psihosocijalne usluge i socijalno mentorstvo za uključivanje u društvo i na tržište rada.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Poskupljuje struja! Ovo su nove cijene

Objavljeno

-

By

Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA) donijela je nove odluke o iznosu tarifnih stavki za prijenos i distribuciju električne energije. Na snagu stupaju od 1. siječnja 2026.

Prema Zakonu o tržištu električne energije, HERA određuje visinu tarifnih stavki. Uredba o otklanjanju poremećaja na domaćem tržištu energije omogućila je operatorima sustava da za 2026. godinu zatraže povećanje cijena: Hrvatski operator prijenosnog sustava (HOPS) do 10 %, a HEP-Operator distribucijskog sustava (HEP-ODS) do 15 %. Obje su tvrtke 30. rujna 2025. podnijele zahtjeve HERA-i u skladu s Uredbom i propisanim metodologijama.

HEP-ODS je zatražio maksimalno dopušteno povećanje od 15 %, a HOPS 10 %. HERA je oba prijedloga prihvatila.

“Naime, kao posljedica povećanja veleprodajnih cijena električne energije te poskupljena materijala i radova, znatno su porasli i troškovi operatora sustava. Dosadašnje tarife nisu dovoljne za pokrivanje priznatih troškova operatora sustava što može dovesti smanjenja potrebnih investicija u mrežu, kašnjenja u energetskoj tranziciji kao i u poteškoćama u obavljanju regulirane djelatnosti operatora sustava”, navela je HERA u priopćenju.

Koliko će porasti naknade za korisnike?

Primjenom novih tarifnih stavki, naknada za korištenje mreže povećat će se za sve kategorije potrošača i sve tarifne modele – u prosjeku za 13,5 %. Za prosječno kućanstvo iz tarifnog modela Bijeli s godišnjom potrošnjom od 3105 kWh, trošak naknade povećat će se s 5,34 c/kWh na 6,06 c/kWh, odnosno s 166 € godišnje na 188 € godišnje, što je 22 € više godišnje, odnosno oko 1,8 € mjesečno.

HERA je, uz tarife za potrošače, odredila i nove tarifne stavke za proizvođače električne energije koji imaju dozvolu za obavljanje energetske djelatnosti proizvodnje. Oni su, prema Zakonu o tržištu električne energije, dužni plaćati naknadu za korištenje prijenosne ili distribucijske mreže za količinu energije koju predaju u sustav.

Proizvođači priključeni na prijenosnu mrežu plaćaju naknadu HOPS-u, a oni priključeni na distribucijsku mrežu plaćaju HEP-ODS-u. Naknada se odnosi isključivo na proizvođače koji posjeduju dozvolu HERA-e.

Ova nova tarifna stavka naziva se G-tarifa (od engl. generated), jer se primjenjuje na proizvedenu i u mrežu predanu električnu energiju. HOPS je predložio G-tarifu od 0,116 €/kW (0,39 €/MWh), dok je HEP-ODS predložio iznos od 0,142 €/kW (0,42 €/MWh). Oba iznosa su unutar ograničenja od 0,5 €/MWh propisanog europskom Uredbom 838/2010.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

PROGNOZA / Kakvo nas vrijeme očekuje za vikend?

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Danas će vrijeme pod utjecajem polja visokog tlaka anticiklone biti stabilno. Na Jadranu uz Jadran te na planinama unutrašnjosti vedro uz slab sjeverac I sjeveroistočnjak.

Na sjevernom Jadranu u podvelebitskom primorju slaba bura mjestimice. U unutrašnjosti mjestimice gusta magla uz slabu do umjerenu rosulju.

Debljina sloja magle koja se nadvila nad unutrašnjost je oko 350 metara te su planinski vrhovi I obronci iznad sloja magle.

Najviše dnevne temperature u krajevima s maglom oko 5C. U gorju temperature zraka oko 8C, na Jadranu od 14 do 18 na krajnjem jugu Dalmacije.

Sutra u unutrašnjosti I dalje magla i niska naoblaka s mjestimičnom rosuljom. Jutarnje temperature u krajevima bez magle oko -2, a u predjelima s maglom oko 2C.

Najvišim dnevna neće prelaziti 6C u gorju i krajevima bez magle najviša dnevne temperatura oko 8C. Na Jadranu sunčano, jutarnje temperature oko 10, najviše dnevne od 15 do 18.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

PROGNOZA / Za vikend česta magla, na pomolu promjena s kišom i grmljavinom

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Donosimo vremensku prognozu meteorologinje Tee Blažević

Tmurno je diljem unutrašnjosti i na sjevernom Jadranu, magla je vrlo gusta na mjestima u priobalju, kolnici su vlažni i skliski u tim područjima, stoga vozače pozivaju na oprez iz Hrvatskog autokluba. Uslijed niskih temperatura moguća je i poledica, stoga je važno brzinu prilagoditi uvjetima na cestama.

U nastavku petka prevladavat će sunčano duž Jadrana, u gorju, dok će u nizinama unutrašnjosti uglavnom ostati tmurnije. 

Za vikend se nastavlja stabilno vrijeme.

Subota će također početi maglom i niskim oblacima u unutrašnjosti, sunčanije će biti duž Jadrana i uz Jadran te u gorju, i onda u skladu s tim i toplije.

I tijekom nedjelje će se tmurno zadržavati u nizinama unutrašnjosti, iako lokalno može biti sunčanih razdoblja. No sunčanije će biti na Jadranu te u gorju. 

Slično vrijeme nastavlja se i u ponedjeljak, no trebali bi se magla i niski oblaci izdići tijekom prijepodneva, tako da su izgledna sunčana razdoblja i na kontinentu, ne samo na Jadranu.

Potkraj utorka naoblačenje s kišom i pljuskovima s grmljavinom, mjestimice duž Jadrana i izraženijim. 

 
Nastavi čitati

U trendu