Jak potres magnitude 4.8 prema Richteru, s epicentrom 15 km sjeveroistočno od Starigrada Paklenice, koji se dogodio u utorak u 18:43, pomalo je “iznenadio” hrvatske znanstvenike.

Seizmologinja Iva Dasović iz Geofizičkog zavoda Andrije Mohorovičića na PMF-u u Zagrebu kaže da se takva magnituda u tom području ne očekuje često.

“Do sada tu nije bilo jakih potresa”
“To nije seizmički jako aktivno područje, u njemu se uglavnom događaju vrlo slabi do slabi potresi kakve godinama bilježimo”, kaže Dasović.

“Do sada tu nije bilo jakih potresa. Ovo je zapravo najjači u tom području za koji znamo. Intenzitet potresa u epicentru procijenjen je na VI stupnjeva EMS ljestvice, a dogodio se u području Nacionalnog parka Paklenice, negdje u sjeveroistočnom dijelu, prema samoj granici parka i prema ličkom dijelu Velebita.

Dubina mu je bila negdje od 9 do 15 kilometara. Nju je uvijek malo nezgodno precizno odrediti jer su potrebne stanice u blizini, a naša je najbliža udaljena 30-ak kilometara”, kaže naša seizmologinja.

Nakon glavnog potresa uslijedila su tri naknadna manjih magnituda. Županijski Centar 112 Zadar zaprimio je tri dojave o šteti, uključujući manje pukotine na zidu crkve sv. Kuzme i Damjana u naselju Slivnica Gornja te napuknuće zida u prizemlju stambenog objekta u staroj jezgri grada Zadra. Potres se osjetio na širem području, uključujući Zadar i okolna mjesta, a podrhtavanje je trajalo oko deset sekundi.

Sličan potres dogodio se 2020.
Dasović kaže da se u tom dijelu Hrvatske ipak dogodio jedan sličan potres, barem po magnitudi. “On je bio magnitude 4.7, a dogodio se 1. studenog 2020. godine oko 6 kilometara zapadno od epicentra jučerašnjeg. No, njegov karakter bio je drugačiji. U posljednjem se dogodio tzv. strike-slip, u kojem dolazi do horizontalnog pomaka po rasjedu duže rasjedne plohe”, tumači naša znanstvenica.

Za sada, bez dodatnih informacija i analiza, koje se tek trebaju prikupiti i obaviti, teško je reći je li ta rasjedna ploha vrlo strmo nagnuta i u pravcu sjever-jug ili je riječ o drugoj, koja je na nju okomita i ide u pravcu istok-zapad.

Dasović kaže da je novi potres mogao izazvati nešto više uznemirenja od ranijeg iz nekoliko razloga.

“Ljudi su možda bili svjesniji ovog potresa jer se dogodio tijekom dana. Osim toga, zima je pa su ljudi više u kućama. Doživljaj potresa također ovisi o tome kako se valovi šire. Valovi koji se izrače iz izvora na istim udaljenostima u različitim smjerovima neće uvijek dati istu amplitudu.

Moguće je da su neki ljudi baš zbog tog različitog karaktera ovaj potres doživjeli drugačije od onog iz 2020. – kao jači ili slabiji. Od prošlog potresa prošle su četiri i pol godine, što je dovoljno dugo razdoblje da ga ljudi malo zaborave. Obično se potresi koji ne naprave neku veću štetu lakše zaboravljaju”, govori nam Dasović.

Usporedba s potresima u Zagrebu i Petrinji
Dasović kaže da su potresi u Zagrebu, a osobito u Petrinji, bili značajno snažniji iako se to prema magnitudi nekima neće činiti.

“Čini se na prvi pogled da je razlika u magnitudi mala, no ona je zapravo zbog logaritamske skale značajno veća. Osobito to vrijedi za petrinjski. Zagrebačka magnituda bila je veća samo za nekih 0.7 ili 0.6, ovisno o tome koju magnitudu točno uzmemo, no on je ipak bio dosta veći. Po amplitudi on bi na istoj udaljenosti od epicentra bio oko pet puta veći. Razlika u potresima također je u tome što se kod Zadra sve uglavnom nalazi na čvrstoj stijeni koja ne dopušta jako velike amplitude i u pravilu se ondje valovi neće pojačavati. U kontinentalnom dijelu, gdje imamo mekana, rastresita tla, može doći čak i do pojačavanja valova.

Osim toga, u potresima u Zagrebu i u Petrinji imamo efekte kao što su klizanja tla, pucanje tla i kod petrinjskog potresa likvefakcije. Ovdje nema takvih mekanih tala, pa u principu takve stvari ne očekujemo”, dodaje.

Kreću istraživanja novog potresa
Budući da je područje sjeverno od Zadra relativno slabo seizmički aktivno, ono je također slabije istraženo. Dasović kaže da odnedavno imaju dobru mrežu postaja s kojom će moći prikupiti puno bolje podatke.

“Mi seizmolozi s Geofizičkog zavoda, iz istraživačke grupe koju vodi Josip Stipčević, u pripremama smo za odlazak na teren i postavljanje privremenih instrumenata u blizini epicentra, koji će nam omogućiti da još preciznije odredimo žarište. Naravno, to će nam omogućiti i bolje analize i bolje interpretacije.

Mi smo navikli biti strpljivi. Na temelju naknadnih potresa moći ćemo vidjeti kakva je razdioba žarišta u prostoru i zaključiti koji dio se aktivirao u najjačem potresu, a koji se kasnije prilagođavao novim uvjetima. Uvijek se radi o sustavu rasjeda gdje postoje oni veći i manji.”

Što će se događati dalje?
Zanimalo nas je ono što sve zanima, a to je što se može očekivati nakon ovakvog potresa, kakvi naknadni potresi i može li se dogoditi neki još jači.

Dasović kaže da se to ne može pouzdano reći.

“Ovaj se potres dogodio u području u kojem nam zasad nisu poznati jaki potresi. I ovaj je bio umjereno jak. Općenito, sada očekujemo smirivanje u epicentralnom području. U užem krugu od nekih desetak kilometara sigurno očekujemo da će ljudi osjetiti još nekoliko slabijih naknadnih potresa. Po nekakvim procjenama, mogao bi doći još jedan naknadni potres magnitude nešto manje od četiri, između tri i pol i četiri. To je nešto što možemo očekivati prema svemu što znamo o ponašanju potresa. To ne mora značiti da će se stvarno dogoditi jer je svaka serija potresa vrlo jedinstvena i nepredvidiva”, ističe Dasović.

Zadarski potres nema veze s onima u Santoriniju
Ljudi vole povezivati slične pojave koje su vremenski i geografski relativno bliske, no udaljenost Santorinija i Zadra prevelika je da bi nedavni potresi u te dvije regije mogli biti povezani.

“Ne možemo ih povezati, osim u nekoj generalnoj slici u kojoj imamo pomak afričkog kontinenta prema Euroaziji, no zanimljivo je da smo i mi u Hrvatskoj imali rojeva potresa.

Baš su profesori Marijan i Davorka Herak osvijestili da je otprilike prije 100 godina bio jedan roj umjerenih potresa kod Šibenika, s dva potresa magnitude oko 5 i jednim nešto slabijim. Pritom je važno istaknuti da je Santorini povezan s vulkanskom dinamikom kakvu mi ovdje nemamo”, zaključila je Dasović.