Connect with us

Hrvatska

Danas počinje bojkot

Objavljeno

-

Platforma Halo, inspektore pozvala je građane da danas započnu tjedni bojkot trgovačkih lanaca, Lidla, Eurospina i dm-a, te triju proizvoda, Coca-Cole i drugih gaziranih pića, vode u bocama i deterdženta za posuđe. Dodatno su pozvali na opći bojkot trgovina u petak, po uzoru na onaj koji se dogodio prošlog tjedna.

Tjedni bojkot Lidla, Eurospina i DM-a

Platforma Halo, inspektore pozvala je na konferenciji za medije prekjučer na potpuni bojkot triju trgovačkih lanaca, i to od danas ujutro do srijede uvečer. Predložili su da se Lidl, Eurospin i DM bojkotiraju na tjedan dana. Objavljene su i grafike koje bi trebale građanima olakšati praćenje bojkota.

Tjedni bojkot gaziranih pića, vode u boci, deterdženata za posuđe

Na tjedan dana se predlaže i da potrošači ne kupuju Coca-Colu i druga gazirana pića, vodu u plastičnim bocama te deterdžente za posuđe. Kod tih artikala uočen je enorman rast cijena, rekao je Kelemen.

Opći bojkot u petak: “Ne plaćajte račune, nemojte točiti gorivo, ići u restorane”

Kelemen je pozvao građane i da se u petak “suzdrže od bilo kakve kupnje”, što uključuje sve trgovine, poslove s bankama, telekomima, narudžbe putem dostavljačkih platformi, a bojkot bi, prema njegovim riječima, trebao uključiti i suzdržavanje od prekomjerne potrošnje u kafićima, restoranima, putovanjima, na benzinskim pumpama i u drogerijama.

“Moramo poslati poruku onima koji su uzrok ovom divljaštvu cijena. Želimo poslati poruke i bankama. Nemojte ići u banke, izbjegavajte dostavljače, i oni su dio cjenovnog porasta”, rekao je Kelemen. “Ovo nije napad na trgovačke lance, ali poručujemo njihovim menadžmentima da su krajnje cijene previsoke i neodržive”, dodao je.

Zaposlene u trgovinama pozvao je da tijekom prosvjednih akcija uspore rad. “Nismo protiv vas, vašeg statusa i primanja”, poručio im je, a potrošače je pozvao da kupuju od OPG-ova. Pozvao je i strane radnike i umirovljenike da se odazovu bojkotu.

HUP: Bojkoti bi mogli dovesti do recesije

Trgovački lanci se nisu službeno oglašavali o bojkotu, ali iz Hrvatske udruge poslodavaca su poručili da ne podržavaju ovu akciju. Navode da zadnje dvije godine ekonomija raste zbog rasta osobne potrošnje koja je financirana velikim povećanjem plaća u javnom sektoru.

“Ako se bojkoti nastave na neko vrijeme i ako stanovništvo smanji potrošnju kroz ovu godinu, vrlo lako bismo mogli vidjeti veliki podbačaj na stopi rasta BDP-a ili čak recesiju”, rekao je za RTL glavni HUP-ov ekonomist Hrvoje Stojić.

Ministar gospodarstva Ante Šušnjar, koji je podržao prošli bojkot, danas se nije oglasio.

“S državne razine licemjerno je pozivati na bojkot trgovačkih lanaca budući da osobna potrošnja itekako puni prihode od PDV-a kojima su u zadnja dva proračunska ciklusa financirana energična povećanja mase plaća u javnom sektoru”, rekao je Stojić.

Bojkot srušio promet i web shopovima

Dino Oreški, tajnik Udruge eCommerce Hrvatska, kaže da je prošlog petka, za vrijeme bojkota, prosječna vrijednost košarice kod mnogih web-shopova pala i do 300 eura.

“Za mnoge web trgovce promet je pao između 30 i 40 posto. Bilo je nekih web trgovaca koji su imali porast jer se radilo o akcijama, a bilo je i onih web trgovaca koji su bilježili pad prometa i do 90 posto”, kaže Oreški.

Podsjetimo, u petak je zbog masovnog bojkota trgovina broj računa u maloprodaji, u odnosu na prethodni petak, pao za 44 posto, dok je iznos računa pao za čak 53 posto. Ukupni broj računa (u svim djelatnostima, a ne samo trgovini) pao je za 29 posto, a iznos računa za 36 posto.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Stiže hladna fronta, temperature će pasti za desetak stupnjeva, prijeti i nevrijeme

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Donosimo vremensku prognozu meteorologinje Tee Blažević

Pretežno sunčano je počeo dan diljem Hrvatske, no situacija nije posve stabilna, kako se sjevernije od naših krajeva premješta oslabljen frontalni sustav.

U nastavku petka, tijekom poslijepodneva, lokalno može biti pljuskova i grmljavine, uglavnom  u Gorskom kotaru i u Istri. 

Vjetar će biti većinom slab do umjeren, južnog smjera, s temperaturama i do 33.

Za vikend će sunca biti u izobilju, barem tijekom subote. Bit će vrlo toplo i vruće, do 33. 

nedjelju i do 34, no poslijepodne će se rasti naoblaka sa sjeverozapada, pri čemu treba računati I na kišu i pljuskove s grmljavinom.

Lokalno je moguće i nevrijeme, prije svega na zapadu unutrašnjosti.

Zapuhat će umjeren do jak sjeverac i sjeveroistočnjak, na sjevernom Jadranu navečer bura, što će rezultirati padom temperatura.

Početkom novog tjedna temperature će na mjestima u unutrašnjosti biti i desetak stupnjeva niže.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Plenković: Bez obzira što će si oporba umišljati, Hrvatska je ponovno plava

Objavljeno

-

By

Nakon što je održan drugi krug lokalnih izbora, predsjednik HDZ-a i Vlade Andrej Plenković obratio se javnosti u stožeru HDZ-a.

“Istinski smo zadovoljni s rezultatima izborima. Hrvatska ima ukupno 576 jedinica lokalne i područne samouprave, HDZ je pobijedio u 280, to je uvjerljiva pobjeda HDZ-a. Što se tiče gradova, bolji smo za pet gradova, za sedam općina nego prije. Posebna čestitka glavnoj političkoj utakmici, utakmici za gradonačelnika Splita. Čestitam Šuti i njegovim zamjenicima”, kazao je Andrej Plenković.

“Pokazalo se da je Dalmacija čvrsto u rukama naših dužnosnika”, rekao je premijer i čestitao svim pobjednicima HDZ-a u drugom krugu lokalnih izbora.

“Bez obzira na to što će si oporba umišljati, Hrvatska je ponovno plava, a HDZ je najjača stranka u Hrvatskoj”, dodao je i čestitao svima koji su dobili povjerenje građana.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

SLAVIMO DAN DRŽAVNOSTI / Hrvatska prije 35 godine počela put prema samostalnosti

Objavljeno

-

By

Hrvatska danas svečano obilježava Dan državnosti, prisjećajući se 30. svibnja 1990., kada je u Zagrebu konstituiran prvi demokratski, višestranački Sabor. Bio je to povijesni trenutak kojim je simbolično započeo proces stvaranja neovisne i demokratske države.

Toga dana, nakon desetljeća komunističke vlasti i jednopartijskog sustava, na Trgu svetog Marka prvi su se put okupili zastupnici izabrani na slobodnim, višestranačkim izborima. Održani u dva kruga – u travnju i svibnju – izbori su donijeli pobjedu Hrvatskoj demokratskoj zajednici (HDZ), a konstituiranje Sabora otvorilo je novo poglavlje u nacionalnoj povijesti.

„Bio je to doista velik događaj – vlast su preuzimali ljudi koji u bivšem sustavu često nisu bili politički podobni, a neki su čak bili i zatvorenici“, zapisao je povjesničar Ivo Perić, opisujući atmosferu tog dana kao povijesnu i oslobađajuću.

Na prvoj sjednici izabrano je vodstvo Sabora. Žarko Domljan postao je predsjednik, dok su za potpredsjednike imenovani Ivica Percan, Stjepan Sulimanac i Vladimir Šeks. Za predsjednika Izvršnog vijeća Sabora izabran je Stjepan Mesić, a funkciju predsjednika Predsjedništva SR Hrvatske preuzeo je Franjo Tuđman.

Obraćajući se zastupnicima, Tuđman je istaknuo da Hrvatski državni sabor kroz povijest ima ključnu ulogu u očuvanju nacionalnog suvereniteta, te izrazio vjeru u političku zrelost hrvatskog naroda:

„Nisam sumnjao da će narod pokazati svoju zrelost na izborima. Siguran sam da će znati izgraditi život dostojan slobodnih ljudi u svojoj jedinoj, napaćenoj, ali svetoj domovini“, rekao je Tuđman na konstituirajućoj sjednici prvog demokratskog, višestranačkog Sabora RH, održanoj u zgradi Sabora na Trgu svetog Marka u Zagrebu.

Prvi višestranački Sabor imao je 351 zastupnika raspoređenih u tri vijeća – općina, udruženog rada i društveno-političko vijeće. Unatoč izazovima i ratnim okolnostima koje su uslijedile, taj je saziv donio niz ključnih odluka: raskid državno-pravnih veza s bivšom SFRJ, proglašenje hrvatske suverenosti i samostalnosti, te donošenje tzv. Božićnog ustava krajem 1990.

Tadašnji predsjednik Sabora Žarko Domljan u svom je govoru pozvao zastupnike na zajedništvo i odgovornost: „Veliko povjerenje koje su nam birači iskazali obvezuje nas da poštujući prošlost, usmjerimo pogled na budućnost – da okupimo sve ljude dobre volje u ostvarenju cilja slobodne, demokratske i suverene Hrvatske.“

Dan državnosti prvotno se obilježavao 30. svibnja – od 1991. do 2001. godine, kao datum kada je simbolično započet proces stvaranja demokratske i samostalne države.

Godine 2001., izmjenom zakona u mandatu vlade Ivice Račana, premješten je na 25. lipnja, kako bi se obilježavala odluka Hrvatskog sabora iz 1991. o proglašenju neovisnosti i raskidu svih veza s bivšom SFRJ.

Istodobno je 30. svibnja postao Dan Hrvatskog sabora, ali više nije bio državni blagdan niti neradni dan.

Od 2020. godine, na prijedlog Vlade Andreja Plenkovića, Dan državnosti je ponovno vraćen na 30. svibnja. To je učinjeno izmjenama Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima, koje su prihvaćene krajem 2019., a stupile na snagu 1. siječnja 2020.

Vlada je time željela vratiti simboliku početka demokracije u Hrvatskoj, odnosno početka višestranačkog parlamentarizma.

Cjelodnevno obilježavanje Dana državnosti

Dan državnosti obilježava se u svim hrvatskim gradovima. U Zagrebu će ujutro biti položeni vijenci na Mirogoju, a zatim će zagrebački nadbiskup mons. Dražen Kutleša predvoditi misno slavlje u crkvi sv. Marka na Gornjem gradu.

Na Rekreacijsko-sportskom centru Jarun organiziran je prigodni program koji uključuje tradicionalnu izložbu naoružanja, borbene i neborbene tehnike i opreme postrojbi Hrvatske vojske i sastavnica sustava domovinske sigurnosti.

Za posjetitelje na Jarunu od 12 sati organizirana je podjela graha. Popodne i predvečer planirane su atraktivne vježbe prikaza sposobnosti Hrvatske vojske, prelet višenamjenskih borbenih aviona Rafale te koncert Jazz orkestra.

U večernjim satima, u Hrvatskom narodnom kazalištu održat će se svečani koncert na koji su pozvani i zastupnici prvog saziva Sabora iz 1990. godine. Od 351 zastupnika prvog saborskog saziva, danas ih je živo 188. Andro Krstulović Opara jedini je zastupnik aktualnog saziva koji je bio zastupnik i u Saboru konstituiranom 1990.

Na svečanosti u HNK najavljeno je prigodno obraćanje predsjednika Sabora Gordana Jandrokovića. 

Predsjednik Republike Zoran Milanović proteklih godina nije sudjelovao na obilježavanju Dana državnosti, 30 svibnja, uz objašnjenje da je HDZ taj datum proizvoljno proglasio Danom državnosti.

Premijer Andrej Plenković prethodnih je dana rekao da Milanović ni ove godine neće sudjelovati u obilježavanju.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu