Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

FOTOGALERIJA / Susret čitača Zadarske nadbiskupije u katedrali sv. Stošije

Objavljeno

-

foto: Ines Grbić/Zadarska nadbiskupija

Susret čitača Zadarske nadbiskupije održan je u katedrali sv. Stošije u Zadru u ponedjeljak, 27. siječnja, povodom proslave Nedjelje Božje riječi.

Don Dario Tičić, predstojnik Povjerenstva za liturgijski pastoral i crkvenu glazbu Zadarske nadbiskupije koje je organiziralo taj susret, rekao je da Božja riječ nije tekst koji je samo jedanput napisan, nego, kroz tu riječ Bog nama u našem vremenu i životu djelatno govori. „Isus Krist nas potiče da Božju riječ prihvaćamo i od te Riječi živimo. Nismo mi vlasnici toga teksta, treba ga razumljivo čitati. Čitač treba razumjeti tekst i prenijeti tako da ga i drugi razumiju“, rekao je don Dario. Istaknuo je i neke praktične upute kod čitanja, npr., kad čitač ide čitati, ne naklanja se pred svećenikom, nego pred oltarom, jer oltar predstavlja Isusa Krista, kao i da osoba dolazi čitati nakon Zborne molitve na misi. Don Dario je podsjetio kako je mons. Marijan Oblak, dok je bio pomoćni zadarski nadbiskup, predložio na Drugom vatikanskom koncilu na kojem je sudjelovao, da Božji narod i svećenici mole zajedno na misi Oče naš, što je i prihvaćeno na razini sveopće Crkve. Don Dario je zahvalio svima na službi čitanja u župama.

Don Mario Sikirić, član nadbiskupijskog Povjerenstva za liturgiju, istaknuo je da Božju riječ treba razumjeti, razmatrati je, širiti i slaviti. „Vjerujemo da je Bog rekao čovjeku riječ koja se nalazi u Svetom Pismu, a zapisana je kroz povijest. Papa Franjo potiče da razmišljamo o Božjoj riječi koju slavimo. Nije dovoljno samo pročitati Sveto Pismo, nego trebamo i razmišljati nad onim što je zapisano, jer to je govor Božji. Bog govori čovjeku današnjeg vremena, Bog govori u Objavi do smrti zadnjeg apostola, sv. Ivana Evanđeliste“, rekao je don Mario. Sikirić je istaknuo važnost da razmatramo što nam Bog govori o sebi, o čovjeku, uči nas na koji način se odnositi prema drugom čovjeku. Potaknuo je da razmišljamo o zapisanoj Božjoj riječi, jer „Bog je htio da sve što je zapisano dođe do nas i da se nastavi do kraja svijeta. Papa potiče da se širi Riječ Božja koja je sveta, da je svjedočimo, da Božju riječ citiramo, da je slavimo“, poručio je don Mario.

Stipana Banić, čitačica iz župe sv. Ivana Krstitelja Gorica – Raštane, prof. Hrvatskog jezika i književnosti, istaknula je veliku odgovornost čitača koji su pozvani životvorno navijestiti riječ u zajednici. Podsjetila je na poticaj pape Franje: „Tražite dobre čitače, one koji znaju čitati, a ne one kojih se ništa ne razumije“. „Dobri čitači moraju se pripremiti da bi dobro čitali, moraju biti svjesni svoje uloge. Aktivnost čitanja na misi ne bi smjela biti tek puka navika. Da bi se tekst valjano pročitao, čitač mora ovladati njegovim sadržajem, mora razumjeti što čita. Način čitanja treba prilagoditi vrsti teksta, uočiti osobitosti teksta“, potaknula je Banić, rekavši da postoje povijesne, pjesničke, proročke, mudrosne knjige u Svetom Pismu. „Tekst valja čitati što više uobičajenim govorom i dovoljno glasno da svi mogu čuti. Pri čitanju tekstova treba gledati na smisao i melodiju rečenice, odrediti ključne riječi. Čitač mora znati kako pristupiti i stajati za ambonom, kako postupati s mikrofonom, pravilno izgovarati različita biblijska imena i termine, izbjeći pretiho ili preizražajno čitanje“, rekla je Banić te je kao primjer pročitala dva biblijska teksta.

Prisutnima se obratio i mons. Ante Sorić, generalni vikar Zadarske nadbiskupije. Zahvalio je čitačima kao dionicima te službe u župama i naglasio važnost zajedništva koje pokazuje da je veća zajednica vjernika u službi liturgije koja se slavi. „Čitači imaju veliku odgovornost pred Božjom riječi i pred ljudima. Često ljudi za osobu koja čita, premda neki i ne znaju kako se ta osoba zove, kažu: ‘On / ona čita u crkvi’. I to pokazuje kako drugi prepoznaju posebnost službe čitanja“, rekao je vikar Sorić. Pohvalio je odaziv čitača na tom susretu rekavši da je njegova uloga edukacija i okupljanje u zajedništvo.

Ines Grbić

Foto: I. Grbić

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

ZADAR / ŽUPANIJA

FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije 

Objavljeno

-

By

međunarodnim znanstvenim skupom „Contemporary Horizons in English Studies“ (Suvremeni horizonti u anglistici), koji je jutros otvoren u Svečanoj dvorani, Odjel za anglistiku Sveučilišta u Zadru obilježava 70 godina postojanja i djelovanja.

Povijest anglistike u Zadru seže u 1956. godinu, kada je Odjel osnovan kao dio tadašnjeg Filozofskog fakulteta u Zadru. U početnom nastavnom programu engleski jezik i književnost poučavali su se u okviru dvopredmetnog studija germanistike. Istaknuta znanstvenica Mira Janković odigrala je važnu ulogu u određivanju njegove akademske misije, a sljedeća važna etapa nastupila je u akademskoj godini 1975./76., kada je tadašnji Filozofski fakultet u Zadru, nakon integracije provedene 1974. godine, postao sastavni dio Sveučilišta u Splitu. Sveučilište u Zadru u svojem današnjem obliku osnovano je 2002. godine, a 2009. godine Odjel za engleski jezik i književnost službeno je postao Odjel za anglistiku.

– Sedam desetljeća akademskog rada predstavlja mnogo više od institucionalnog kontinuiteta. Ona predstavljaju generacije nastavnika, istraživača, studenata, ideja, suradnji i intelektualnih postignuća koja su pomogla oblikovati i Odjel i samo Sveučilište. Sveučilišta su ustanove duboko ukorijenjene u tradiciju, ali ne mogu ostati nepromijenjena. Umjetna inteligencija već sada mijenja način na koji pišemo, prevodimo, istražujemo, poučavamo i komuniciramo. Ona donosi iznimne mogućnosti, ali i značajne izazove. Za sveučilišta su ti izazovi posebno važni. Ako umjetna inteligencija može u nekoliko sekundi generirati eseje, prijevode, analize pa čak i kreativne tekstove, moramo se zapitati što to znači za obrazovanje. Vjerujem da humanističke znanosti, a posebno anglistika, imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije. Odgovor ne može biti jednostavno pružanje otpora tehnološkim promjenama. Budućnost anglistike ovisit će ne samo o očuvanju ustaljenih tradicija nego i o pronalaženju novih načina da se pokaže zašto je humanističko znanje i dalje važno, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Lukić.

Pročelnica Odjela za anglistiku prof. dr. sc. Sanja Škifić predstavila je njegovu povijest te razvoj koji je bio moguć prije svega zahvaljujući predanosti i znanstvenom radu generacija nastavnika. Rana povijest anglistike u Zadru usko je povezana sa znanstvenicima poput Rudolfa Filipovića, Mire Janković, Damira Kalogjere, Dore Maček, Stipe Grgasa i drugih.

– Raznolikost istraživačkih interesa jedno je od temeljnih obilježja našega Odjela. Naši znanstvenici istražuju raznovrsna područja i pristupe, od suvremenoga diskursa i kulturalnih studija, suvremene književnosti, prevođenja, medija i filma, videoigara, roda i popularne kulture, jezikoslovlja, psiholingvistike, usvajanja drugoga jezika, poučavanja jezika te dobrobiti nastavnika. Ovaj širok istraživački profil odražava kako međunarodni razvoj discipline tako i dugogodišnju predanost Odjela akademskoj otvorenosti i suradnji, istaknula je pročelnica Škifić.

U povodu 70. obljetnice Odjela za anglistiku pozvani su znanstvenici i stručnjaci čiji se rad temelji na različitim područjima kao što su jezikoslovlje, primijenjeno jezikoslovlje, usvajanje drugog jezika, književnost, kultura, mediji, film, književno prevođenje i translatologija, kako bi istražili promjenjive granice i nove smjerove koji oblikuju područje anglistike. Tema konferencije odražava ono što Odjel danas predstavlja: anglistiku koja je raznolika, interdisciplinarna, međunarodno povezana i otvorena prema novim pristupima.

Plenarni predavači su prof. emeritus Stipe Grgas, koji je veliki dio svog radnog vijeka proveo baš na Odjelu za anglistiku, te prof. Christina Gkonou (Sveučilište u Essexu). Izlaganja tijekom dva dana bave se suvremenim raspravama i istražuju inovativne pristupe iz područja britanske i američke književnosti, književne i kulturne teorije, postkolonijalnih studija, rodnih studija, književnog prevođenja, višejezičnosti itd.

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend

Objavljeno

-

By

Zadar i zadarsko područje

Danas promjenjivije vrijeme nego proteklih dana. Bit će izmjene oblaka i sunčanih razdoblja, a mjestimice treba računati na kišu i pljuskove, lokalno i praćene grmljavinom, osobito tijekom dana. Puhat će jugo i južni vjetar, uz prolazno okretanje vjetra.

Temperatura u Zadru oko 19 do 26 °C. Prema vikendu slijedi postupno smirivanje, a nedjelja bi trebala biti pretežno sunčana i suha.

Hrvatska

U većem dijelu zemlje promjenjivo sa sunčanim razdobljima, ali uz mjestimičnu kišu.

Najnestabilnije će biti na Jadranu i u područjima uz njega, gdje su mogući izraženiji pljuskovi s grmljavinom, dok je početkom dana kiša moguća i na istoku zemlje.

Na kopnu će vjetar uglavnom biti slab, a na Jadranu umjereno jugo i južni vjetar, prolazno bura i sjeverozapadnjak. Jutarnje temperature od 11 do 15 °C, na Jadranu od 17 do 23 °C, a najviše dnevne uglavnom 21 do 26 °C, na jugu do 29 °C.

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

TRAJAT ĆE DO 31. SIJEČNJA / Započeli radovi na izgradnji kružnog toka na Plovaniji

Objavljeno

-

By

Zbog rekonstrukcije raskrižja na Plovaniji promet će se do 31. siječnja 2027. odvijati obilaznim pravcima.

U sklopu treće faze rekonstrukcije Ulice Nikole Tesle predviđena je izgradnja kružnog toka na Plovaniji, uz prethodno izmještanje trafostanice u okviru zasebnog projekta HEP-a. Radovi su započeli u utorak, 15. rujna, i od tada je za sav promet zatvoreno raskrižje Ulice Nikole Tesle, Kožinskog prilaza, Ulice Ive Kerdića, Puta Plovanije i Pakleničke ulice.

Radove izvodi tvrtka Cestogradnja d.o.o., a privremena regulacija prometa bit će na snazi do 31. siječnja 2027. godine. 

Ovo je druga faza rekonstrukcije III. faze Ulice Nikole Tesle. Rotor će se izgraditi na problematičnom križanju koje spaja pet ulica. Prvo će se izmjestiti trafostanica, a potom se radovi nastavljaju na prometnici i ostaloj infrastrukturi.“, poručuju iz Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo te građane mole za strpljenje i korištenje alternativnih pravaca.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu