Desni klubovi su u Europskom parlamentu zatražili ukidanje zabrane prodaje automobila s motorima s unutarnjim izgaranjem u Europskoj uniji od 2035., rekavši da se time smanjuje konkurentnost europske automobilske industrije u korist Kine te ukidaju radna mjesta. “Izvoz automobila iz Europske unije je pao za 16 posto, a uvoz kineskih automobila se pet puta povećao. Osim toga, prodajemo sve manje i manje automobila u Kini, a kineski automobili na našem tržištu čine 15 posto”, rekao je poljski zastupnik Patryk Jaki u ime kluba konzervativaca i reformista (ECR) koji je zatražio tematsku raspravu održanu u Strasbourgu.

Dodao je da su troškovi proizvodnje električnih automobila “14 puta veći” nego u Kini, koja je pritom naprednija po pitanju zelenih tehnologija i njezine su se strategije pokazale puno učinkovitijima od europskih. Države članice EU-a potvrdile su 2023. uredbu koja predviđa zabranu prodaje novih vozila s motorima s unutarnjim izgaranjem od 2035. godine, s iznimkom vozila koja će koristiti sintetička, tzv. e-goriva.

Jaki je automobilski sektor nazvao dugogodišnjim stupom kada je riječ o zapošljavanju i izvozu, a da će eliminacija svega toga u ime “zelene ideologije biti katastrofa za našu ekonomsku sigurnost, zapošljavanje i stvarne proizvodne mogućnosti”.

“Iz godine u godinu se povećavaju emisije ugljikovog dioksida. Imamo jako velikih problema s punjenjem (električnih) automobila kakve vi predviđate na tržištu. Zašto ne razgovaramo o tome odakle dolazi energija za (njihovo) punjenje? Vrlo često iz elektrana na ugljen”, poručio je.

Nelojalna konkurencija
Povjerenik Komisije za klimu Wopke Hoekstra je eurozastupnicima rekao da se trgovinski suficit motornih vozila nedavno povećao na skoro 100 milijardi eura, ali da se sektor suočava s oštrom i nelojalnom konkurencijom izvan Europske unije kao i višim troškovima energije.

Rekao je da su emisije ugljičnog dioksida u sektoru i dalje na razini od prije 30 godina, zbog čega ga je potrebno dekarbonizirati, ali i razmišljati o ekonomskoj sigurnosti i geopolitičkoj situaciji.

“Globalni igrači ubrzavaju svoja ulaganja. Više od svakog petog prodanog automobila u svijetu 2024. bio je električni. Zato tranzicije prema nultim stopama do 2035. To naravno daje dovoljno vremena i proizvođačima i ulagačima za poštenu tranziciju”. Dodao je da Komisija priprema inicijativu za mala i priuštiva električna vozila jer je “čista mobilnost nešto što bi trebalo biti nadohvat svima”.

Kritikama konzervativaca su se pridružili i klubovi suverenista (ESN) te Patriota za Europu, koji su se žalili na prevelike cijene električnih vozila koje si “obični ljudi ne mogu priuštiti”.

Pitanje motora s unutarnjim sagorijevanjem se pojavilo i na prošlotjednim parlamentarnim izborima u Češkoj, gdje je stranka Motoristi koja se protivi zabrani takvih motora i drugim klimatskim politikama EU-a osvojila 13 mandata te pregovara o podršci novoj vladi.

“Trebamo ubrzati”
Jens Gieseke, njemački zastupnik koji je govorio u ime kluba pučana (EPP), optužio je desne klubove da naprosto “šire mržnju” protiv električnih vozila, a lijeve da samo govore isključivo o električnoj mobilnosti.

“Budućnost nije isključivo električna i nije isključivo na motore s unutarnjim izgaranjem. Potrebna nam je mješavina tehnologija, to jest otvorenost spram svih”, rekao je, dodajući da ćemo inače “izgubiti industriju u Europi”. Obrani električnih vozila i zabrane prodaje motora s unutarnjim izgaranjem pridružili su se klubovi socijalista, zelenih i liberala, koji su su rekli da je potrebno prihvatiti novu tehnologiju i razviti je na način koji će Europi omogućiti da bude predvodnik u svijetu.

Michael Bloss, njemački zastupnik koji je govorio u ime kluba zelenih, upozorio je da europski proizvođači svakog dana gube tržišni udio u Kini koja ulaže “milijarde” dok neki europarlamentarci raspravljaju o tome je li potrebno otići unatrag.

“Naša industrija ne slabi jer smo bili prebrzi s električnom mobilnošću, nego jer drugi ulažu brže … Mi ne trebamo kočiti, mi trebamo ubrzati”, poručio je Bloss.

Njemački ured za zaštitu tržišnog natjecanja pokrenuo je postupak protiv Temua kako bi ispitao utječe li kineska tvrtka na određivanje cijena trgovaca trećih strana na svojoj internetskoj trgovini, priopćeno je u srijedu, piše Reuters.

Sumnja na nezakonite zahtjeve
“Istražujemo sumnju da bi Temu mogao nametati nedopuštene zahtjeve trgovcima u vezi s cijenama na njemačkom tržištu”, izjavio je predsjednik ureda Andreas Mundt. “Takvi bi zahtjevi mogli predstavljati značajna ograničenja tržišnog natjecanja i u konačnici dovesti do povećanja cijena na drugim prodajnim kanalima”, pojasnio je.

Postupak je službeno pokrenut protiv tvrtke Whaleco Technology Limited sa sjedištem u Dublinu, koja u Njemačkoj posluje pod nazivom Temu.

Temu uvjeren u pozitivan ishod
Iz tvrtke Temu poručili su kako se pridržavaju svih važećih zakona i propisa na tržištima na kojima posluju. “Uvjereni smo da se sve povezane zabrinutosti mogu uspješno razriješiti”, navodi se u njihovoj izjavi poslanoj e-poštom.

Brzi rast u Europi
Mundt je napomenuo kako je platforma Temu, poznata po širokoj paleti proizvoda, dostupna njemačkim trgovcima otprilike godinu dana. Prema podacima ureda, Temu trenutačno ima 19.3 milijuna aktivnih korisnika u Njemačkoj, dok više od 100 milijuna ljudi svakog mjeseca koristi njihovu europsku platformu.

Sud je odlučio da zaposlenik koji je greškom primio 330 plaća, a zatim dao otkaz bez vraćanja novca, nije počinio krađu. Možemo samo zamisliti izraz lica uredskog asistenta u čileanskoj prehrambenoj kompaniji Dan Consorcio Industrial de Alimentos de Chile kada je shvatio da mu je poslodavac, umjesto uobičajene mjesečne plaće od oko 500.000 pezosa (oko 440 eura), greškom uplatio čak 165 milijuna pezosa (skoro 147.000 eura).

Prema pisanju lista “Diario Financiero”, kompanija je brzo otkrila pogrešku, a predstavnik ljudskih resursa odmah je razgovarao s radnikom. On je tada obećao vratiti novac, no očito se predomislio. Nakon toga je nestao, a tvrtki poslao pisanu ostavku – bez spomena o novcu.

Naravno, tvrtka je pokrenula sudski postupak i zatražila povrat preplaćenog iznosa. Prošle su tri godine od tada, a u rujnu ove godine sud je donio odluku:

“Radnik nije ukrao novac.“

Prema pisanju medija, tvrtka je neimenovanog muškarca optužila za krađu, za što mu je prijetila velika novčana kazna i do 540 dana zatvora. Međutim, sud je odbacio tužbu, presudivši da se ne radi o krađi, već o “neosnovanom bogaćenju“. Takav slučaj nije kazneno djelo, pa ga ne razmatra kazneni, nego građanski sud.

Rješavanje spora je tako ponovno odgođeno, a tvrtka je najavila da će pokušati vratiti novac svim pravnim sredstvima. Prvo planira uložiti žalbu i zatražiti poništenje presude.