Hrvatska
Prije 33 godine Hrvatska je međunarodno priznata. Četiri države još nas nisu priznale
Republika Hrvatska je na današnji dan prije 33 godine, 15. siječnja 1992. postala međunarodno priznata država, a istoga datuma, 15. siječnja, ali 1998. završena je i mirna reintegracija kojom je u ustavno-pravni poredak Hrvatske vraćeno dotad okupirano hrvatsko Podunavlje. Hrvatska danas obilježava 33 godine od međunarodnog priznanja, ključnog trenutka koji je osigurao njezin status kao suverene države na međunarodnoj sceni. Dana 15. siječnja 1992. svih dvanaest članica tadašnje Europske zajednice priznalo je Hrvatsku, a Njemačka, koja je uz Vatikan odigrala ključnu ulogu u tom procesu, uspostavila je diplomatske odnose s Hrvatskom.
Na isti dan Hrvatsku su priznale i Austrija, Bugarska, Kanada, Mađarska, Malta, Norveška, Poljska i Švicarska. Prethodno su to već učinile Slovenija, Litva, Ukrajina, Latvija, Island, Estonija, Sveta Stolica i San Marino. Do kraja siječnja 1992. Hrvatsku su priznale ukupno 44 države, a broj priznanja nastavio je rasti u narednim mjesecima.
Međunarodno priznanje Hrvatske uslijedilo je nakon proglašenja neovisnosti 25. lipnja 1991. Tog dana od Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije razdružile su se i Hrvatska i Slovenija, koje su se međusobno priznale. Litva je bila prva država koja je priznala Hrvatsku još 30. srpnja 1991., iako tada ni sama nije bila međunarodno priznata. Kao prva međunarodno priznata država koja je priznala Hrvatsku pamti se Island, 19. prosinca 1991. Istog dana Njemačka je objavila da će njezino priznanje stupiti na snagu 15. siječnja 1992., s ostalim članicama EU-a.
Vatikan je priznanje Hrvatske najavio 20. prosinca 1991. i formalizirao ga 13. siječnja 1992. Vatikanska diplomacija predvodila je međunarodne napore za priznavanje Hrvatske, još od listopada 1991. Ulogu Vatikana i Islanda povjesničari često ističu kao ključnu zbog njihove predanosti u priznavanju prava Hrvatske na neovisnost.
Hrvatsku danas nisu priznale još četiri zemlje, to su Butan, Liberija, Tonga i Niger. Domovinski rat bio je u jeku
U trenutku međunarodnog priznanja Domovinski rat bio je u jeku, a gotovo trećina teritorija Hrvatske bila je pod okupacijom JNA i srpskih pobunjenika. Hrvatska je na svoje priznate granice izišla tek 1998., nakon mirne reintegracije istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema.
Priznanje je omogućilo Hrvatskoj članstvo u brojnim međunarodnim organizacijama tijekom 1992., što je zaokružilo njezin status kao suverene države. Ključni trenutci na međunarodnoj sceni uključuju primitak u Ujedinjene narode 22. svibnja 1992. te kasnije pristupanje NATO-u 2009. i Europskoj uniji 2013. Ove integracije učvrstile su međunarodni položaj Hrvatske i otvorile vrata za daljnji gospodarski i politički razvoj.
Mirna reintegracija hrvatskog Podunavlja
Na isti datum, 15. siječnja 1998. godine, završena je mirna reintegracija istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema, kojom je u ustavno-pravni poredak Hrvatske vraćen i posljednji okupirani dio teritorija. Temelj za ovaj proces bio je Erdutski sporazum, potpisan 12. studenoga 1995., kojim je započet dvogodišnji mandat prijelazne uprave UN-a (UNTAES).
Prijelazni upravitelj Jacques Paul Klein predvodio je proces mirne reintegracije, koji je uključivao povlačenje srpskih paravojnih snaga, uspostavu prijelazne policije i povratak prognanika. Tijekom rujna i listopada 1996. provedena je ekshumacija masovne grobnice na Ovčari, kod Vukovara, u kojoj su pronađeni posmrtni ostaci 200 žrtava, hrvatskih branitelja i civila koje su Jugoslavenska vojska i srpske paravojne postrojbe odveli iz vukovarske bolnice i ubili nakon okupacije grada. Te je godine 1. studenoga, za blagdan Svih svetih, više tisuća hrvatskih prognanika, po prvi put nakon progonstva 1991. organizirano moglo posjetiti groblja na području hrvatskog Podunavlja pod nadzorom UNTAES-a.
Povratkom naftnih polja u Đeletovcima, u sustav INA-e, početkom 1997., označen je početak reintegracije javnih poduzeća i gospodarstva u hrvatskome Podunavlju. Jedan od ključnih trenutaka za ponovnu uspostavu legalne hrvatske vlasti u Podunavlju bilo je održavanje lokalnih izbora za općinska i gradska vijeća te skupštine Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske županije 13. travnja 1997. godine. Reintegracija hrvatskog Podunavlja u platni sustav RH provedena je 19. svibnja 1997., odlukom prijelaznoga upravitelja Jacquesa Kleina o uvođenju hrvatske kune kao službenog sredstva plaćanja na tome području. S ciljem provedbe dvosmjernog povratka otvoreno je šest ispostava Ureda za prognanike i izbjeglice Vlade RH, čime je službeno počeo proces povratka prognanika u hrvatsko Podunavlje. Kako bi se na tome području omogućili povratak i pomirba u listopadu 1997. osnovan je Nacionalni odbor za uspostavu povjerenja i normalizaciju života na ratom stradalim područjima Hrvatske, čijom je predsjednicom imenovana tadašnja zamjenica predstojnika Ureda predsjednika Vesna Škare-Ožbolt.
Reintegracijom konačno završena agresija na Hrvatsku
Prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman nekoliko je puta, tijekom mirne reintegracije, posjetio hrvatsko Podunavlje, prvi put 3. prosinca 1996., a zatim i 8. lipnja 1997., kada je “Vlakom mira” došao u Vukovar. Tada je istaknuo kako dolazak vlakom u Vukovar “nije samo početak konačnog povratka prognanika nego i dokaz svekolike skrbi hrvatske vlasti, svih hrvatskih javnih institucija da se ovo razoreno područje što prije izgradi i što prije uvrsti u svekoliki društveni, gospodarski i kulturni život hrvatske domovine”. Predsjednik Tuđman posjetio je 2. lipnja 1997. i Beli Manastir.
Tijekom 1997. postignuti su sporazumi o reintegraciji poštansko-telekomunikacijskog, obrazovnog i zdravstvenog sustava u hrvatskom Podunavlju u pravni sustav RH. Vijeće sigurnosti UN-a je rezolucijom od 19. prosinca 1997. dalo punu potporu okončanju mandata misije UNTAES-a u predviđenom roku, a 15. siječnja 1998. Završetak misije UNTAES-a i mirne reintegracije hrvatskoga Podunavlja obilježen je na svečanostima u kinodvorani u Borovu Naselju te dan poslije u Zagrebu.
Na svečanosti u Borovu Naselju posebni izaslanik glavnog tajnika UN-a Bernard Miyet ocijenio je kako je misija UNTAES-a uspješno ostvarila planirane ciljeve, a prijelazni upravitelj William Walker kazao je kako je, unatoč nekim početnim predviđanjima o neuspjehu mirne reintegracije, na tome području zavladao mir, a većina stanovništva je prihvatila hrvatsku vlast.
Na svečanosti u Zagrebu hrvatski predsjednik Franjo Tuđman rekao je kako su “predajom hrvatskog Podunavlja službenim predstavnicima hrvatske vlasti konačno završene agresija na Hrvatsku i okupacija posljednjeg dijela njezinog teritorija, a dolaskom na svoju granicu na Dunavu, hrvatski je narod potvrdio svoju veličanstvenu pobjedu u nametnutom mu ratu”.
Mirnu reintegraciju hrvatskog Podunavlja te postizanje mira omogućile su prije toga i pobjedonosne Vojno-redarstvene operacije Hrvatske vojske 1995. – “Bljesak” i “Oluja”.
Hrvatska
PROGNOZA / Još danas iznadprosječno toplo. Stiže nagli pad temperature, ali i snijeg
I danas se diljem Hrvatske očekuje djelomice sunčano, vjetrovito te iznadprosječno toplo vrijeme.
Oblačnije se očekuje na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru gdje bi moglo biti mjestimice i kiše. Puhat će umjeren, u gorju i jak jugozapadni vjetar. Na Jadranu umjereno i jako, krajem dana i olujno jugo i južni vjetar. Najviša temperatura uglavnom između 16 i 21 °C.
U nedjelju diljem zemlje toplo
‘U nedjelju na istoku Hrvatske djelomice sunčano uz promjenjivu naoblaku. Uz povremeno umjeren jugozapadni vjetar najniža temperatura između 5 i 10 °C, a najviša dnevna od 19 do 21 °C. Iznadprosječno toplo bit će i u središnjoj Hrvatskoj, danju od 18 do 20 °C. Puhat će umjeren do jak jugozapadnjak. Uz promjenjivu naoblaku potkraj dana malo kiše može pasti uz granicu sa Slovenijom. Kišovitije na zapadu, do kraja dana i uz mogućnost za lokalno obilniju oborinu, ponajprije na sjevernom Jadranu, gdje su mogući izraženiji pljuskovi s grmljavinom.

Sunčana razdoblja u Lici, uz uglavnom suho vrijeme. Na srednjem Jadranu i u unutrašnjosti Dalmacije sunčanije, ali također vjetrovito uz umjereno i jako jugo koje će navečer još jačati pa će more biti umjereno valovito i valovito. Najviša temperatura zraka između 16 i 20 °C. Podjednako razmjerno toplo i na jugu Hrvatske, uz najnižu temperaturu zraka uglavnom između 10 i 15 °C, samo u unutrašnjosti nižu. Bit će barem djelomice sunčano uz umjereno, navečer i jako jugo’, javlja Dunja Plačko-Vršnak, dipl. ing. iz DHMZ-a, prenosi HRT.
Od utorka hladnije
‘Novi tjedan počet će s kišom, mjestimice obilnom te vjetrovitim i iznadprosječno toplim vremenom. Jak, u gorju i olujan jugozapadnjak naglo će u noći na utorak okrenuti na sjeverni vjetar uz osjetno zahladnjenje, pa će u utorak osim kiše, u višem gorju biti i snijega. U srijedu smirivanje vremena, ali razmjerno hladno. Na Jadranu mjestimice kiša, pa i u obliku pljuskova s grmljavinom, lokalno izraženijim i obilnijim, uz mogućnost nevremena. U noći na utorak nakon jakog juga i južnog vjetra, naglo će zapuhati jaka i olujna bura, koja će prema kraju dana slabjeti. U srijedu smirivanje vremena’, prognozirala je Dunja Plačko-Vršnak.
Hrvatska
PROGNOZA / Jugo jača do ponedjeljka, onda dolazi hladni prodor: Stižu sjeverac i kiša
Donosimo prognozu meteorologa Bojana Lipovšćaka.
Premještanje anticiklone
Polje visokog tlaka cijeli je protekli tjedan uzrokovalo maglovito, suho i prohladno vrijeme uz male dnevne oscilacije temperature. Ovakav tip vremena zadržat će se cijeli vikend, ali uz postupan porast dnevne temperature i jugozapadni vjetar.
Anticiklona se sporo premješta prema istoku ispred duboke ciklone koja stacionira pred zapadnom obalom Europe. Visinsko strujanje je jugozapadnog smjera te donosi znatne količine vlažnog nestabilnog zraka nad europsko kopno. Glavnina tog nestabilnog zraka premješta se sjevernije od Alpa uz mjestimične obilne oborine kiše i snijega.
Promjena početkom tjedna
Kod nas će do promjene vremena doći u ponedjeljak i noći na utorak. Manja količina nestabilnog zraka prodire preko i oko alpske prepreke kroz tzv. Bečka vrata nad naše krajeve.
Prodor hladnog zraka uzrokovat će pad temperature, promjenu smjera vjetra na sjeverac te mjestimičnu kišu uglavnom u ponedjeljak i u noći na utorak. Drugi prodor hladnog zraka, koji prognoziramo krajem idućeg tjedna, povezan je s razvojem plitke ciklone nad zapadnim Sredozemljem početkom idućeg tjedna.
Nad Europu će sa sjevera prodirati hladan nestabilan zrak, a ciklona će se brzo premještati po osi Sredozemlja te nad naše krajeve krajem idućeg tjedna donijeti obilne oborine, a uz zahlađenje po visini u planinskim krajevima unutrašnjosti iznad 1200 metara susnježicu i snijeg.
Prognoza za Jadran
Na Jadranu grmljavinski pljuskovi uz velike količine kiše, osobito na krajnjem jugu Dalmacije. Na Jadranu će do ponedjeljka puhati jako jugo, u utorak će oslabjeti i kratkotrajno skrenuti na buru i tramontanu, da bi od sredine tjedna opet zapuhalo jugo.
Krajem tjedna, za vikend, uz pad temperature zraka na Jadranu ponovo bura. Zbog brzih promjena vremena, osobito vjetra i mogućeg snijega u gorju, pratite upozorenja METEOALARMA DHMZ-a.
Ukratko: vikend pretežno suh osim Istre i Kvarnera gdje je moguća slaba kiša, uz jugozapadnjak i jugo, a magla će se razići te će u subotu i nedjelju biti i duljih sunčanih razdoblja. U ponedjeljak naoblačenje sa sjeverozapada, kiša, pad temperature zraka uz sjeverac. Od utorka pa do četvrtka promjenljivo oblačno sa sunčanim razdobljima i prohladno, a u petak prolaz fronte uz obilne oborine, osobito na Jadranu, te snijeg u planinskim krajevima.
Najviše dnevne temperature do kraja vikenda oko 17°C, a od ponedjeljka oko 5°C. Najniže dnevne temperature do kraja vikenda oko 7°C, a od utorka do kraja tjedna oko 2°C, u planinskim krajevima oko -3°C.
Hrvatska
HZJZ UPOZORAVA: Epidemija gripe počela neuobičajeno rano. 1070 oboljelih i 48 hospitaliziranih
U Hrvatskoj je do 9. studenog zabilježeno 1070 slučajeva gripe, a 48 bolesnika je hospitalizirano, kažu u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ), te ističu znatan porast u odnosu na isto razdoblje prošle godine, kada je pristiglo tek 112 prijava.
Podaci se odnose na proteklih šest tjedana, pri čemu su samo prošloga tjedna evidentirana 404 nova slučaja.
Iz HZJZ-a upozoravaju da je ovogodišnja epidemija počela neuobičajeno rano, više od mjesec dana prije uobičajenog početka sezone tijekom posljednjeg desetljeća, što otežava usporedbu s ranijim godinama.
Tijekom prvih šest tjedana zbog gripe na bolničko je liječenje primljeno 48 pacijenata, među kojima je jedan smješten u jedinicu intenzivnog liječenja.
U istom razdoblju prošle sezone hospitalizirano je samo osam oboljelih, no među njima je dvoje završilo na intenzivnoj skrbi.
Podaci o hospitalizacijama, podsjećaju u Zavodu, ključni su za procjenu težine sezone gripe.
Cijepljenje najvažnija mjera prevencije
Prema podacima Referentnog centra za respiratorne viruse HZJZ-a, ove je sezone testirano 1278 uzoraka, a laboratorijski je potvrđeno 44 slučaja gripe A. Većina subtipiziranih uzoraka pripada virusu A/H1N1pdm2009, dok je virus A/H3N2 potvrđen sporadično. Zbog ranog početka epidemijskog vala, ističu stručnjaci, trenutačno je teško predvidjeti daljnje kretanje sezone i hoće li broj oboljelih ubrzano rasti.
HZJZ naglašava da je cijepljenje protiv gripe i dalje najvažnija mjera prevencije, posebno za osobe starije dobi, kronične bolesnike i druge rizične skupine. Uz cijepljenje preporučuju se opće mjere sprječavanja širenja respiratornih infekcija: redovito pranje ruku, izbjegavanje dodirivanja lica, prekrivanje usta i nosa pri kašljanju i kihanju, nošenje maske u zatvorenim prostorima, često prozračivanje te izbjegavanje gužvi.
Za sezonu 2025./2026. HZJZ je nabavio 420.000 doza cjepiva namijenjenih prvenstveno cijepljenju rizičnih skupina, a njihovo je cijepljenje još u tijeku. Nakon što bude procijenjeno da je većina pripadnika rizičnih skupina cijepljena, preostale doze bit će, kao i ranijih godina, ponuđene i ostalim zainteresiranim građanima. Osobe koje ne pripadaju rizičnim skupinama, a žele se cijepiti prije toga, trenutno cjepivo mogu nabaviti u ljekarnama s privatnim receptom obiteljskog liječnika.
Raspitajte se u ljekarnama
HZJZ ne nabavlja cjepiva za ljekarne pa nema uvid u njihovu dostupnost, pa se građanima preporučuje da se o mogućnosti takvog cijepljenja raspitaju izravno u najbližoj ljekarni.
Zavod navodi i da je ove sezone još prerano govoriti o učinkovitosti cjepiva, s obzirom na to da ona ovisi o intenzitetu cirkulacije virusa, njihovim podtipovima te dobi i zdravstvenom stanju cijepljenih osoba.
-
magazin5 dana prijeĐIR PO GRADU
-
Hrvatska5 dana prijePROGNOZA / Promjena vremena pred vratima: Stižu južina i kiša, pa onda ponegdje i snijeg
-
magazin5 dana prijeFOTOGALERIJA / Općina Povljana svečano proslavila Martinju, blagdan sv. Martina
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije(FOTO) ZNAČAJAN ISKORAK / Izvedena prva krioblacija tumora dojke u OB Zadar!






