Connect with us

Hrvatska

Prije 33 godine Hrvatska je međunarodno priznata. Četiri države još nas nisu priznale

Objavljeno

-

Republika Hrvatska je na današnji dan prije 33 godine, 15. siječnja 1992. postala međunarodno priznata država, a istoga datuma, 15. siječnja, ali 1998. završena je i mirna reintegracija kojom je u ustavno-pravni poredak Hrvatske vraćeno dotad okupirano hrvatsko Podunavlje. Hrvatska danas obilježava 33 godine od međunarodnog priznanja, ključnog trenutka koji je osigurao njezin status kao suverene države na međunarodnoj sceni. Dana 15. siječnja 1992. svih dvanaest članica tadašnje Europske zajednice priznalo je Hrvatsku, a Njemačka, koja je uz Vatikan odigrala ključnu ulogu u tom procesu, uspostavila je diplomatske odnose s Hrvatskom.

Na isti dan Hrvatsku su priznale i Austrija, Bugarska, Kanada, Mađarska, Malta, Norveška, Poljska i Švicarska. Prethodno su to već učinile Slovenija, Litva, Ukrajina, Latvija, Island, Estonija, Sveta Stolica i San Marino. Do kraja siječnja 1992. Hrvatsku su priznale ukupno 44 države, a broj priznanja nastavio je rasti u narednim mjesecima.

Međunarodno priznanje Hrvatske uslijedilo je nakon proglašenja neovisnosti 25. lipnja 1991. Tog dana od Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije razdružile su se i Hrvatska i Slovenija, koje su se međusobno priznale. Litva je bila prva država koja je priznala Hrvatsku još 30. srpnja 1991., iako tada ni sama nije bila međunarodno priznata. Kao prva međunarodno priznata država koja je priznala Hrvatsku pamti se Island, 19. prosinca 1991. Istog dana Njemačka je objavila da će njezino priznanje stupiti na snagu 15. siječnja 1992., s ostalim članicama EU-a.

Vatikan je priznanje Hrvatske najavio 20. prosinca 1991. i formalizirao ga 13. siječnja 1992. Vatikanska diplomacija predvodila je međunarodne napore za priznavanje Hrvatske, još od listopada 1991. Ulogu Vatikana i Islanda povjesničari često ističu kao ključnu zbog njihove predanosti u priznavanju prava Hrvatske na neovisnost.

Hrvatsku danas nisu priznale još četiri zemlje, to su Butan, Liberija, Tonga i Niger. Domovinski rat bio je u jeku
U trenutku međunarodnog priznanja Domovinski rat bio je u jeku, a gotovo trećina teritorija Hrvatske bila je pod okupacijom JNA i srpskih pobunjenika. Hrvatska je na svoje priznate granice izišla tek 1998., nakon mirne reintegracije istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema.

Priznanje je omogućilo Hrvatskoj članstvo u brojnim međunarodnim organizacijama tijekom 1992., što je zaokružilo njezin status kao suverene države. Ključni trenutci na međunarodnoj sceni uključuju primitak u Ujedinjene narode 22. svibnja 1992. te kasnije pristupanje NATO-u 2009. i Europskoj uniji 2013. Ove integracije učvrstile su međunarodni položaj Hrvatske i otvorile vrata za daljnji gospodarski i politički razvoj.

Mirna reintegracija hrvatskog Podunavlja
Na isti datum, 15. siječnja 1998. godine, završena je mirna reintegracija istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema, kojom je u ustavno-pravni poredak Hrvatske vraćen i posljednji okupirani dio teritorija. Temelj za ovaj proces bio je Erdutski sporazum, potpisan 12. studenoga 1995., kojim je započet dvogodišnji mandat prijelazne uprave UN-a (UNTAES).

Prijelazni upravitelj Jacques Paul Klein predvodio je proces mirne reintegracije, koji je uključivao povlačenje srpskih paravojnih snaga, uspostavu prijelazne policije i povratak prognanika. Tijekom rujna i listopada 1996. provedena je ekshumacija masovne grobnice na Ovčari, kod Vukovara, u kojoj su pronađeni posmrtni ostaci 200 žrtava, hrvatskih branitelja i civila koje su Jugoslavenska vojska i srpske paravojne postrojbe odveli iz vukovarske bolnice i ubili nakon okupacije grada. Te je godine 1. studenoga, za blagdan Svih svetih, više tisuća hrvatskih prognanika, po prvi put nakon progonstva 1991. organizirano moglo posjetiti groblja na području hrvatskog Podunavlja pod nadzorom UNTAES-a.

Povratkom naftnih polja u Đeletovcima, u sustav INA-e, početkom 1997., označen je početak reintegracije javnih poduzeća i gospodarstva u hrvatskome Podunavlju. Jedan od ključnih trenutaka za ponovnu uspostavu legalne hrvatske vlasti u Podunavlju bilo je održavanje lokalnih izbora za općinska i gradska vijeća te skupštine Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske županije 13. travnja 1997. godine. Reintegracija hrvatskog Podunavlja u platni sustav RH provedena je 19. svibnja 1997., odlukom prijelaznoga upravitelja Jacquesa Kleina o uvođenju hrvatske kune kao službenog sredstva plaćanja na tome području. S ciljem provedbe dvosmjernog povratka otvoreno je šest ispostava Ureda za prognanike i izbjeglice Vlade RH, čime je službeno počeo proces povratka prognanika u hrvatsko Podunavlje. Kako bi se na tome području omogućili povratak i pomirba u listopadu 1997. osnovan je Nacionalni odbor za uspostavu povjerenja i normalizaciju života na ratom stradalim područjima Hrvatske, čijom je predsjednicom imenovana tadašnja zamjenica predstojnika Ureda predsjednika Vesna Škare-Ožbolt.

Reintegracijom konačno završena agresija na Hrvatsku
Prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman nekoliko je puta, tijekom mirne reintegracije, posjetio hrvatsko Podunavlje, prvi put 3. prosinca 1996., a zatim i 8. lipnja 1997., kada je “Vlakom mira” došao u Vukovar. Tada je istaknuo kako dolazak vlakom u Vukovar “nije samo početak konačnog povratka prognanika nego i dokaz svekolike skrbi hrvatske vlasti, svih hrvatskih javnih institucija da se ovo razoreno područje što prije izgradi i što prije uvrsti u svekoliki društveni, gospodarski i kulturni život hrvatske domovine”. Predsjednik Tuđman posjetio je 2. lipnja 1997. i Beli Manastir.

Tijekom 1997. postignuti su sporazumi o reintegraciji poštansko-telekomunikacijskog, obrazovnog i zdravstvenog sustava u hrvatskom Podunavlju u pravni sustav RH. Vijeće sigurnosti UN-a je rezolucijom od 19. prosinca 1997. dalo punu potporu okončanju mandata misije UNTAES-a u predviđenom roku, a 15. siječnja 1998. Završetak misije UNTAES-a i mirne reintegracije hrvatskoga Podunavlja obilježen je na svečanostima u kinodvorani u Borovu Naselju te dan poslije u Zagrebu.

Na svečanosti u Borovu Naselju posebni izaslanik glavnog tajnika UN-a Bernard Miyet ocijenio je kako je misija UNTAES-a uspješno ostvarila planirane ciljeve, a prijelazni upravitelj William Walker kazao je kako je, unatoč nekim početnim predviđanjima o neuspjehu mirne reintegracije, na tome području zavladao mir, a većina stanovništva je prihvatila hrvatsku vlast.

Na svečanosti u Zagrebu hrvatski predsjednik Franjo Tuđman rekao je kako su “predajom hrvatskog Podunavlja službenim predstavnicima hrvatske vlasti konačno završene agresija na Hrvatsku i okupacija posljednjeg dijela njezinog teritorija, a dolaskom na svoju granicu na Dunavu, hrvatski je narod potvrdio svoju veličanstvenu pobjedu u nametnutom mu ratu”.

Mirnu reintegraciju hrvatskog Podunavlja te postizanje mira omogućile su prije toga i pobjedonosne Vojno-redarstvene operacije Hrvatske vojske 1995. – “Bljesak” i “Oluja”.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Sezona gripe na vrhuncu: HZJZ objavio u kojim je županijama najviše oboljelih

Objavljeno

-

By

Sezona gripe dosegnula je vrhunac, a do sada je evidentirano oko 24.000 oboljelih i 31 smrtni ishod zbog te bolesti i njezinih komplikacija, doznaje se u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ) u kojemu očekuju da će se broj oboljelih početi smanjivati idućih tjedana.

S obzirom na to da je u zadnjem tjednu (od 3. do 9. veljače) pristiglo preko tisuću prijava oboljelih manje u odnosu na tjedan prije (od 27. siječnja do 2. veljače), možemo reći da je gripa dosegnula ovosezonski vrhunac te u idućim tjednima očekujemo daljnje smanjenje broja prijava, navode u HZJZ-u.

U šestom ovogodišnjem tjednu (od 3. do 9. veljače) evidentirano je 5300 prijava oboljelih, dok je tjedan prije (od 27. siječnja do 2. veljače) bilo 6864 prijava.

Ukupno je bilo nešto više od 24.000 prijava gripe, zaključno s 9. veljače.

Kao i prethodnih sezona, najveća stopa oboljelih bilježi se u djece predškolske dobi, a najniža u osoba starije dobi.

Tijekom ove sezone, zaključno s 2. veljače,  hospitalizirano je zbog gripe i njezinih komplikacija 945 osoba, što je 94 slučaja više nego u istom razdoblju prošle sezone.

U istom razdoblju prijavljen je manji broj prijema u jedinice intenzivnog liječenja (53),  u odnosu na prošlu sezonu (75).

Prijave oboljelih pristigle su iz svih županija, pri čemu je više od 50 posto slučajeva u zadnjem tjednu prijavljeno iz pet županija -Grada Zagreba, Splitsko-dalmatinske, Primorsko-goranske,  Zagrebačke i Varaždinske županije.

Prema preliminarnim podacima, najviše stope prijava gripe ima Varaždinska, Karlovačka i Krapinsko-zagorska županija, a najniže su u Bjelovarsko-bilogorskoj, Vukovarsko-srijemskoj i Virovitičko-podravskoj županiji.

Prošle je sezone prijavljeno ukupno 19.729 oboljelih od gripe i 45 smrtnih ishoda, od kojih 35 u istom razdoblju koji promatramo ove godine, odnosno zaključno sa šestim tjednom 2024.

U usporedbi s pretpandemijskim razdobljem, tijekom sezone gripe 2019./2020. zabilježeno je ukupno 59.725 oboljelih i 26 smrtnih ishoda zbog gripe.

Što se tiče tipova virusa koji prevladavaju ove sezone, u zadnjem (šestom) tjednu zabilježeno je oko 37 posto pozitivnih uzoraka, pri čemu je u preko 70 posto detektiran virus gripe B. U subtipiziranim uzorcima gripe A prevladava virus A/H1N1pdm09.

Uoči ove sezone nabavljeno je 450.000 doza tetravalentnog cjepiva, ima ga dovoljno za sve koji se žele cijepiti, a naročito je preporučljivo za rizične skupine. Cjepivo je besplatno za sve građane od početka ove godine, a ima smisla cijepiti se dok god traje epidemija gripe. Za stvaranje zaštite treba oko dva tjedna nakon cijepljenja.

Vezano uz preventivne mjere, u HZJZ-u preporučuju uobičajene mjere za sprječavanje širenja respiratornih virusa – pranje ruku, izbjegavanje diranja lica neopranim rukama, pokrivanje područja usta i nosa prilikom kašljanja i kihanja papirnatom maramicom ili rukavom, nošenje maske (u zatvorenim prostorima), često prozračivanje prostorija te izbjegavanje prenapučenih prostora.

Uobičajeno nekomplicirana gripa traje 7-10 dana te se preporuča da oboljela osoba ostane doma, miruje i liječi se simptomatski dok god se ne izliječi.

U liječenju je važna nadoknada tekućine, dovoljno odmora  i po potrebi lijekovi protiv bolova i visoke temperature. Uzimanje suplemenata vitamina u slučaju gripe može biti korisno, no važno je napomenuti da suplementi ne mogu izliječiti gripu i ne bi trebali zamijeniti liječnički savjet ili eventualno propisane lijekove. Također, prekomjerno uzimanje nekih vitamina može biti štetno, poručuju iz HZJZ-a.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Imate neki od ova dva bicikla? Inspektorat naložio: Odmah ih prestanite upotrebljavati!

Objavljeno

-

By

Državni inspektorat RH savjetuje građanima da odmah prestanu upotrebljavati dva dječja bicikla.

U pitanju su dječji bicikl LILOO 16 koji se proizvodi u Subotici u Srbiji (više detalja OVDJE) i dječji bicikl DINAMIC koji se proizvodi u Indiji (više detalja OVDJE).

Državni inspektorat RH

Kod bicikla DINAMIC je ustanovljeno da stražnja kočnica bicikla ima slabu silu kočenja te ne ispunjava zahtjeve. Stoga je na snazi zabrana stavljanja proizvoda na tržište. Isti problem je ustanovljen i kod bicikla LILOO 16 te i za taj proizvod vrijedi zabrana stavljanja na tržište.

“Prestati upotrebljavati proizvod”, navodi DIRH u oba slučaja.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Inspektori obilaze ugostitelje, posebno provjeravaju jednu stvar

Objavljeno

-

By

StockSnap from Pixabay / ILUSTRACIJA

Ovih dana je Državni inspektorat zašao u ugostiteljske objekte kako bi provjerio tko se pridržava odredbi o zabrani pušenja u zatvorenim javnim prostorima.

Tportal doznaje da je u jednom kafiću inspektor fotografirao pepeljare na zatvorenoj ostakljenoj terasi. Nekoliko dana kasnije stigla je kazna – 15.000 eura ugostiteljskom objektu i 5000 eura vlasniku kafića.

Iako to djeluje rigorozno, predsjednicu Udruženja ugostiteljskih djelatnosti Hrvatske gospodarske komore Jelenu Tabak takvo postupanje ne iznenađuje. Kaže, netko i to mora kontrolirati.

‘Prošli tjedan krenuli su inspekcijski nadzori u Zagrebu i Splitu. Tu nema ništa novo. Zakon je na snazi sa zadnjom izmjenom otprije covida. Inspekcije su odmah krenule u nadzor, ali ih je covid zaustavilo. Jednostavno se to nije kontroliralo od covida jer smo imali problema u poslovanju i sad su inspekcije krenule u detaljne nadzore stvari koje u posljednje dvije ili tri godine nisu kontrolirale. Inspekcijama je posao to kontrolirati’, tvrdi Tabak za tportal.

Strogi uvjeti

Ističe da ugostiteljima na vrata uvijek dolaze razne inspekcije, no da je svaki poseban nadzor, poput ovoga, najavljen. I iz Državnog inspektorata potvrdili su ove navode.

‘Nadzori sanitarne inspekcije usmjereni su na pravne i fizičke osobe koje obavljaju ugostiteljsku djelatnost. Temeljna odredba Zakona o ograničavanju uporabe duhanskih i srodnih proizvoda vezana za pušenje je članak 25., kojim je propisano da se zabranjuje pušenje duhanskih i srodnih proizvoda, biljnih proizvoda i uporaba elektroničkih cigareta s nikotinskim punjenjem ili bez nikotinskog punjenja i vodenih lula u svim zatvorenim javnim prostorima, te je istim člankom propisana iznimka da je pušenje dozvoljeno u prostorima za pušenje u objektima u kojima se obavlja ugostiteljska djelatnost’, navode iz DIRH-a.

Pritom dodaju da je prostor za pušenje ‘potpuno zatvoren prostor, fizički odvojen od drugih zatvorenih prostora, površina mu ne smije biti manja od 10 četvornih metara i ne smije zauzimati više od 20 posto površine prostora za posluživanje u ugostiteljskim objektima te mora ispunjavati i druge zakonom propisane uvjete i u njemu se ne smije usluživati hrana i piće’.

Postoje iznimke

Iznimka su jedino ugostiteljski objekti koji su zbog svoje veličine u potpunosti pušački. Njihovi vlasnici za to moraju ispuniti dodatne kriterije, a mahom se tiču ventilacije, te ishoditi dozvolu Ministarstva zdravstva. Neki ugostitelji navodno takvu dozvolu nemaju, pa su počeli svoje objekte označavati naljepnicama na kojima piše – zabranjeno pušenje.

‘Objekti u kojima se uopće ne puši mahom su objekti u kojima se poslužuje hrana jer je u njima pušenje zabranjeno. Ako je to vege objekt, sa sadržajem ili hranom za zdrav život, normalno je da neće dozvoliti pušenje, ali mu promet neće patiti zbog toga. U kafićima se može pušiti ako imaju sve infrastrukturne uvjete za to. Ako nemaju, gosti će pušiti vani. Imate ljude koji piju kavu i smeta im duhanski dim. U nepušačkim kafićima ne pati promet jer imaju takve goste’, rekla je Tabak.

A u Državnom su inspektoratu ustvrdili, temeljem nadzora sanitarne inspekcije, da su od početka godine u čak 51 posto od 309 provedenih nadzora utvrdili nesukladnosti s odredbama Zakona o ograničavanju uporabe duhanskih i srodnih proizvoda.

Kazne za prekršitelje su velike – od 9290,60 do 19.908,42 eura za pravnu osobu te od 663,61 do 1990,84 eura za fizičku osobu i odgovornu osobu u pravnoj osobi.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu