Tech
U vožnji računate na toleranciju zbog moguće greške radara? Do ove se brzine možete pouzdati u to
Sigurnosna razlika za brzine do 50 km/h iznosi 3 km/h, za brzine veće od 50 km/h do 100 km/h iznosi 10 km/h, a za brzine veće od 100 km/h je 10%. To ostavlja nešto prostora vozačima koji voze na gornjoj granici, no moramo napomenuti da ograničenja brzine treba poštivati ne toliko zbog kazne, koliko zbog sigurnosti svih sudionika u prometu.
Ma, možeš slobodno do 150 km/h, neće te na autocesti kazniti za tu brzinu! Koliko ste puta čuli takav poticaj da malo snažnije pritisnete gas, argumentiran nedostatkom policijskih službenika. Zacijelo više puta, no pitanje je jeste li među onima koji su se odlučili taj savjet i poslušati. Policijskih djelatnika nedostaje – to je sigurno – no uz prometnice je tijekom protekle godine niknulo puno stacionarnih uređaja za mjerenje brzine, prenosi Večernji list.
Jeste li pri 150 km/h na autocesti sigurni od kazne?
Presretači također redovno krstare autocestama. S druge strane, tolerancija na prekoračenje brzine vožnje propisana je i Pravilnikom o mjeriteljskim i tehničkim zahtjevima za mjerila brzine u cestovnom prometu (NN 60/20). Kakva je onda situacija? Jeste li pri 150 km/h na autocesti sigurni od kazne?
Ne možemo staviti ‘ruku u vatru’ za to, jer u spomenutom se pravilniku navodi da sigurnosna razlika kod mjerenja brzine vozila za brzine do 100 km/h iznosi 10 km/h, a za brzine veće od 100 km/h iznosi 10 posto izmjerene brzine. Sigurnosna razlika definirana je kao vrijednost brzine izražene u km/h ili postotak koja se mora odbiti od izmjerene vrijednosti brzine kako bi se učinio ispravak zbog pogreške mjerila brzine, odnosno, mjerne metode.
Ograničenje je na autocesti (ako prometnim znakom nije drukčije naznačeno) u Hrvatskoj postavljeno na 130 km/h, što bi značilo da se tolerira brzina do 143 km/h. No, ni uređaj kojim se mjeri brzina nije bezgrešan, pa Pravilnik propisuje da i on mora biti u granicama dopuštene pogreške: plus/minus 3 km/h kod mjernih vrijednosti do i uključivo100 km/h, odnosno plus/minus 3% kod mjernih vrijednosti iznad 100 km/h. Sigurnosna razlika kod mjerenja brzine za brzine do 50 km/h stoga iznosi 3 km/h, za brzine veće od 50 km/h do 100 km/h iznosi 10 km/h, a za brzine veće od 100 km/h iznosi 10%. Sve ovo ipak ostavlja nešto prostora vozačima koji voze na gornjoj granici, iako moramo napomenuti da ograničenja brzine treba poštivati ne toliko zbog kazne, koliko zbog sigurnosti svih sudionika u prometu.
Hrvatska nije jedina
Hrvatska nije jedina koja ima propisanu sigurnosnu razliku. Tolerancija na prekoračenje brzine varira među europskim zemljama, ovisno o njihovim zakonima i pravilnicima. U većini država postoji određena tolerancija koja uzima u obzir moguće pogreške u mjerenju brzine, no važno je napomenuti da se oslanjanje na ovu toleranciju ne preporučuje, jer može dovesti do kazni.
Konkretno, u Hrvatskoj su za prekoračenje brzine kretanja Zakonom o sigurnosti prometa na cestama propisane kazne u iznosu do 2650 eura. Ta, najviša kazna predviđena je za vozače koji se u naselju kreću brzinom koja je za više od 50 km na sat veća od dopuštene ili prometnim znakom ograničene brzine. Vratimo se na pitanje tolerancije na prekoračenje brzine u drugim europskim državama.
Tolerancija zbog moguće pogreške uređaja za mjerenje brzine postoji, primjerice, i u Njemačkoj, Austriji, Italiji, Francuskoj, Sloveniji. Razlike su minimalne. Općenito, pravilo je da se kod brzina do 100 km/h oduzima određeni broj kilometara na sat (3-5 km/h), dok se kod viših brzina primjenjuje postotna tolerancija (3-5%). U nekim zemljama tolerancija također ovisi o vrsti mjerenja. Tako se u Njemačkoj kod stacionarnih uređaja (fiksni radari) kod brzina do 100 km/h oduzima 3 km/h, a kod brzina iznad 100 km/h oduzima se 3% izmjerene brzine.
Jednak je postupak kod mjerenja brzine mobilnim uređajima, odnosno ručnim radarima ili uređajima u vozilima. No, kod mjerenja iz policijskih vozila u pokretu, ovisno o metodi, tolerancija može biti veća – obično između 5 i 10% – zbog veće mogućnosti pogreške. U Italiji se kod stacionarnih i mobilnih radara temeljem tolerancije zbog tehničkih ograničenja uređaja kod brzina do 100 km/h oduzima 5 km/h, a kod brzina iznad 100 km/h oduzima se 5% izmjerene brzine. Kod takvih radara u Austriji se kod brzina do 100 km/h oduzima 3 km/h, kod brzina iznad 100 km/h oduzima se 3% izmjerene brzine. a kod policijskih vozila s radarom u pokretu tolerancija može biti nešto veća (ovisno o tehnologiji).
Isto je u Sloveniji, gdje se kod policijskih radara u pokretu tolerancija obično kreće do deset posto izmjerene brzine. U Francuskoj se za stacionarne i mobilne radare kod brzina do 100 km/h oduzima 5 km/h, kod brzina iznad 100 km/h oduzima se 5% izmjerene brzine. Kod ručnih mjerenja ili mobilnih uređaja ponekad se primjenjuje veća tolerancija, posebno u specifičnim uvjetima, poput kiše.
Dakle, općenito je pravilo da se kod brzina do 100 km/h oduzima određeni broj kilometara na sat (3-5 km/h), dok se kod viših brzina primjenjuje postotna tolerancija (3-5%). To se automatski oduzima od izmjerene brzine prije nego što se izda kazna, čime se vozačima osigurava pravedno postupanje. Međutim, ovo ne znači da vozači mogu svjesno prelaziti brzinu, jer i uz toleranciju mogu dobiti kaznu.
Tech
GOOGLE IDE KORAK DALJE / “Osobna inteligencija”: AI sada „zna“ vaše navike, putovanja i stil života
Google koristi svoju tehnologiju umjetne inteligencije kako bi svojoj dominantnoj tražilici omogućio novi uvid u interese, navike, planove putovanja i fotografije korisnika s ciljem pružanja prilagođenih odgovora
Nova opcija, koja se uvela jučer, milijunima će ljudi dati mogućnost uključivanja nedavno predstavljenog alata nazvanog “Osobna inteligencija” unutar AI načina rada dostupnog na Googleovoj tražilici od prošle godine, piše AP News.
Kako funkcionira nova opcija
Ako se uključi, novi alat povezat će Googleov AI način rada s aplikacijama Gmail i Google Photos kako bi tehnologija mogla naučiti više o životu svakog korisnika i pružiti relevantnije odgovore prilagođene osobnim ukusima.
Na primjer, netko bi mogao zatražiti prijedloge za vikend putovanje i dobiti brzu preporuku temeljenu na prethodnim putovanjima i iskustvima. U AI načinu rada, tražilica bi također mogla automatski znati omiljene restorane osobe ili prepoznati preferirane stilove odijevanja pregledavanjem starih slika pohranjenih u Google Photosu.
Izjava iz Googlea i povjerenje korisnika
“Osobna inteligencija pretvara pretraživanje u iskustvo koje se čini jedinstveno vašim povezivanjem informacija iz različitih Google aplikacija”, napisao je u blogu Robby Stein, potpredsjednik u Google Searchu. Stein je također upozorio da “Osobna inteligencija” neće uvijek davati najbolje odgovore, što je nedostatak koji korisnici mogu pomoći ispraviti povratnim informacijama.
U početku će tehnologija biti ponuđena u SAD-u pretplatnicima na Google AI Pro i Ultra, kao i opcija unutar eksperimentalnog odjela Labs za sve s osobnim Google računom.
Uključivanje opcije zahtijevat će od korisnika da vjeruju Googleovoj tražilici da će zaštititi detalje o njihovim životima. Međutim, milijuni ljudi to već implicitno čine desetljećima unoseći ponekad intimne upite u tražilicu ili dijeleći osobne podatke unutar Gmaila i aplikacije Photos.
Dio šire AI strategije
Uvođenje “Osobne inteligencije” u Google pretraživanje najnoviji je znak ambicija tvrtke da svoj arsenal digitalnih usluga učini još moćnijim uz pomoć najnovijeg AI modela, Gemini 3i, koji je izašao u studenom. Ranije ovog mjeseca, Google je poduzeo prve korake prema pretvaranju Gmaila u osobnog asistenta pokretanog umjetnom inteligencijom.
Utjecaj Geminija proširit će se i na iPhone, iPad i Mac nakon što je Apple prošlog tjedna odlučio udružiti se s Googleom kako bi donio više AI alata na te proizvode. Partnerstvo će se usredotočiti na dugogodišnji napor da se Appleov često nespretni digitalni asistent, Siri, pretvori u svestranijeg pomoćnika sposobnog za razgovor.
Konkurencija i pravni status
Iako je američki savezni sudac 2024. godine Googleovu tražilicu proglasio ilegalnim monopolom, ona i dalje ostaje glavni internetski pristupnik, istovremeno se pokušavajući obraniti od konkurentskih prijetnji AI pokretanih alata za odgovore, kao što su ChatGPT i Perplexity.
Potencijalno revolucionarne promjene koje donosi umjetna inteligencija pomogle su uvjeriti suca koji je Google proglasio monopolom da odbije prijedlog američkog Ministarstva pravosuđa koji bi tvrtku prisilio na prodaju svog web preglednika Chrome kako bi se suzbile buduće zlouporabe na tržištu.
Tech
Popis uređaja koji u 2026. postaju nesigurni za korištenje
Korisnici brojnih Xiaomi pametnih telefona trebali bi pravovremeno reagirati kako bi izbjegli sigurnosne rizike. Kineski proizvođač konkretizirao je planove za 2026. godinu, prema kojima brojni modeli dostižu takozvani „End-of-Life“ status, što znači da više neće primati sigurnosna ažuriranja niti sustavne nadogradnje.
Ovi uređaji gube podršku u 2026. godini:
Pogođeni su modeli iz 2022. godine, uključujući glavnu marku Xiaomi te podbrandove Redmi i Poco:
- Poco X5 Pro 5G: 6. veljače 2026.
- Redmi 12C: 10. ožujka 2026.
- Xiaomi 12 i Xiaomi 12 Pro: 17. ožujka 2026.
- Redmi Note 12 5G: 23. ožujka 2026.
- Redmi Note 12 Pro: 20. travnja 2026.
- Poco F5 i Poco F5 Pro: 9. svibnja 2026.
- Xiaomi 12 Lite: 1. srpnja 2026.
- Xiaomi 12T i Xiaomi 12T Pro: 13. listopada 2026.
- Poco C65: 6. studenog 2026.
Zašto je nedostatak ažuriranja problematičan?
Iako će telefoni i dalje raditi, bez sigurnosnih zakrpa novootkriveni propusti ostaju otvoreni za napadače koji ih mogu iskoristiti za instalaciju zlonamjernog softvera ili krađu podataka. Poseban problem predstavljaju aplikacije za bankarstvo, koje bi nakon nekog vremena mogle blokirati pristup uređajima bez aktualnih ažuriranja zbog sigurnosnih zahtjeva.
Xiaomi za ove uređaje nudi maksimalno četiri godine podrške, što je znatno kraće u usporedbi sa Samsungom, Googleom ili Fairphoneom, koji za svoje top modele obećavaju sedam godina ažuriranja. Od lipnja 2025. nova uredba EU o ekodizajnu propisivat će najmanje pet godina ažuriranja za nove uređaje, no modeli iz 2022. ne potpadaju pod tu regulaciju, piše Fenix Magazin.
Tech
POSEBNO TIJEKOM BLAGDANA / FBI upozorava korisnike iPhonea i Androida: Odmah prekinite poziv ako ovo čujete!
Prevaranti često koriste tehnologiju za „lažiranje” broja pozivatelja, pa se na zaslonu može pojaviti naziv institucije kojoj inače vjerujete.
Korisnici iPhonea i Androida trebali bi biti posebno oprezni – FBI je izdao jasno upozorenje o telefonskim prijevarama koje se sve češće pojavljuju, osobito u blagdansko vrijeme, piše UNILAD.
Ako primite određenu vrstu poziva, savjet je jasan: odmah prekinite vezu. Nekada su telefonski pozivi bili glavni oblik komunikacije, no danas se navike mijenjaju. Istraživanja pokazuju da se pripadnici generacije Z često osjećaju nelagodno razgovarajući telefonom, posebno s nepoznatim osobama. Ipak, upravo takvi pozivi mogu predstavljati ozbiljan sigurnosni rizik, jer su telefonske prijevare u stalnom porastu.
FBI upozorava da su se metode prevaranata znatno usavršile. Posebno su aktivni tijekom blagdana, kada mnogi dobivaju nove pametne telefone i manje su oprezni. Najčešći scenarij uključuje lažno predstavljanje kao tehnička podrška, banka ili financijska institucija, carinska i granična služba ili lokalna policija, prenosi City Magazine.
Prevaranti često koriste tehnologiju za „lažiranje” broja pozivatelja, pa se na zaslonu može pojaviti naziv institucije kojoj inače vjerujete. Nakon toga vas pokušavaju navesti da hitno prebacite novac, podijelite osobne podatke ili instalirate zlonamjerni softver na svoj uređaj.
Osjećaj hitnosti kao alat manipulacije
Klasična taktika je stvaranje panike. Prevaranti će vas uvjeravati da je vaš bankovni račun ugrožen, da vam prijeti uhićenje ili da morate odmah reagirati kako biste izbjegli ozbiljne posljedice. Upravo taj pritisak smanjuje sposobnost racionalnog razmišljanja.
Jednom kada se zlonamjerni softver instalira na uređaj, posljedice mogu biti ozbiljne – od krađe podataka o kreditnim karticama i internetskom bankarstvu, do pristupa fotografijama, kontaktima i privatnim porukama.
Opasnost vreba i iza QR kodova
Stručnjaci upozoravaju i na sve češće zloupotrebe QR kodova. Jedno skeniranje naizgled bezazlenog koda može omogućiti potpun pristup vašem telefonu, uključujući financijske i osobne podatke. Zato je važno skenirati isključivo QR kodove iz pouzdanih izvora.
Što savjetuje FBI?
Ako primite neželjeni poziv, a niste vi prvi kontaktirali instituciju – odmah prekinite vezu. Čak i ako se poziv čini legitimnim, FBI ističe da je vjerojatnost da je riječ o prijevari dovoljno velika da ne vrijedi riskirati. Ako sumnjate u autentičnost poziva, sami nazovite službeni broj banke, policije ili institucije s njihove službene internetske stranice – nikada ne koristite broj koji vam je dao pozivatelj.
Zaključak je jasan: nijedna legitimna institucija neće od vas telefonom tražiti novac, lozinke ili instalaciju softvera. Ako dobijete takav poziv – prekinite vezu i zaštitite svoje podatke.






