Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

FOTOGALERIJA / Hodočašće vjernika iz dekanata Zadar–Istok i Zadar–Zapad u katedralu sv. Stošije

Objavljeno

-

foto: Ines Grbić/Zadarska nadbiskupija

Vjernici iz dekanata Zadar – Istok i Zadar – Zapad hodočastili su u utorak, 7. siječnja u katedralu sv. Stošije u Zadar, drugog dana Devetnice sv. Stošiji, ususret proslavi svetkovine sv. Stošije, zaštitnice Zadarske nadbiskupije i naslovnice zadarske katedrale.

Svečano misno slavlje predvodio je don Mario Akrap, župnik zadarske župe bl. Alojzija Stepinca i dekan dekanata Zadar – Istok, a propovijedao je don Igor Ikić, župnik zadarske župe Bezgrešnog začeća BDM i dekan dekanata Zadar – Zapad. Suslavili su župnici iz župa dva zadarska gradska dekanata.

Sv. Stošija je bila žena velike vjere koja u odnosu s Bogom nije imala nikakvih dilema, istaknuo je don Igor, rekavši da to konkretno pokazuje i potvrđuje život sv. Stošije. Stošija je živjela u pogansko vrijeme cara Dioklecijana, a mučenički je umrla 304. godine. „Majka kršćanka odgojem je usadila u Stošiju kršćanske i evanđeoske vrednote. To je vrlo važna poruka za nas danas, da se zapitamo što je s našim odgojem, što je s našom formacijom? Nikad nismo imali toliko katoličkih škola, vjeronauka, katekizama, raznih pouka, duhovnih obnova, seminara, a stanje u društvu je sve gore. Bogu hvala, nema otvorene zabrane prema tim sadržajima. No, što se to onda događa s nama, gdje je iznutra ostalo nešto prazno“, upozorio je don Igor, naglasivši da brojne devijacije i loše pojave u društvu znače „da mi svojim životom i svojim stavovima ne stojimo iza onoga što ispovijedamo“.

„Jesmo li pogazili svoje kršćanske vrednote i dostojanstvo kao narod i kao vjernici? Stošija je imala majku koja ju je odgajala i formirala. Što je s našim majkama danas? Sagledajmo poslanje majčinstva i očinstva danas. Velika je kriza identiteta žene i muškarca, jer muškarac bi trebao biti stup koji će dati sigurnost svojoj djeci. Svi smo mi uz nekoga rasli i to određuje naše kasnije ponašanje.

Ako nema roditelja koji će nas formirati, odgajati, onda smo u problemu. Možemo imati institucije s brojnim zaštitarima, ali moramo početi iz temeljne jezgre ljudskog roda, a to je obitelj iz koje sve nosimo“, poručio je don Igor, potaknuvši roditelje da uče djecu molitvi. Nasuprot potkupljivom i lažnom ponašanju i mentalitetu, potaknuo je da molimo Gospodina da nam daruje ozbiljnih i odgovornih roditelja, koji će u obiteljskoj zajednici znati formirati i odgajati djecu, da imamo ozbiljne i odgovorne ljude u društvu i Crkvi.

Sagledavajući stanje u domovini na svim razinama i dužnostima, don Igor je upozorio kako život u modernom poganstvu pokazuje da smo zakazali kao vjernici na svim područjima. „Sve to nas potiče da se ozbiljno zapitamo jesmo li mi zaista vjernici, kršćani ili se s nama nešto krivo događa? Kod sv. Stošije to nije bilo moguće. Stošija je rastalila poganska zlatna božanstva svoga muža i oca i time pomagala siromahe. Sve materijalno zlato i blago je unovčila, prodala, da bi pomagala siromasima“, podsjetio je don Igor, naglasivši da vjera treba imati iza sebe potvrdu u djelima, činjenice. Sv. Jakov kaže: „Vjera bez djela je mrtva“.

„Divimo se ljudima iz prvih kršćanskih vremena. Pogansko vrijeme u kojem je živjela sv. Stošija nije bilo lako. Nijedno poganstvo nije jednostavno, naše ni Stošijino. Ali, traži se da stanemo iza svojih uvjerenja. Kako to da danas nismo  kadri otići u zatvor, a kamoli u arenu među lavove, zbog vjernosti Kristu, kao kršćani iz prvih vremena Crkve? Jesmo li kadri čuti istinu i jesmo li kadri životom, stavom, ozbiljnošću i odgovornošću stati iza te istine? Očito nismo, jer puno toga u društvu i unutar Crkve nije u redu“, upozorio je don Igor, zamolivši da sv. Stošija pomogne da budemo hrabri u našem poganstvu punom blještavila iza kojeg nema vrijednosnog i životnog pokrića. Upozorivši na „glumatanje sreće i zadovoljstva“ u virtualnom, imaginarnom svijetu, Ikić je potaknuo da se ne damo „uvući u poganstvo koje nas okružuje i guta“.

„Tko bi od nas danas bio kadar dati svoj život za Krista, a to su prvi kršćani radili? Znači da nama danas nešto nedostaje. Jesmo li doista povjerovali dušom i srcem? Ako nema djela iza vjere koju ispovijedamo, onda je veliko pitanje što je s našim kršćanstvom danas i kako ga živimo“, upozorio je don Igor, rekavši da takva preispitivanja naše vjere i života stavlja pred nas sv. Stošija, svijetli lik iz prvih kršćanskih vremena.

„Molimo jedni za druge da se ne utopimo u poganluku našeg vremena. Kroz cijelu povijest poganstvo je ulazilo u pore Crkve i kršćana. Ali, sv. Ivan u Božjoj riječi kaže da ga treba prepoznati: ‘Dječice, ispitujte duhove!’. Nemojmo biti naivni i misliti da je sve dobro. Pazimo koji sadržaj dajemo djeci, što slušamo, što čitamo, učimo? Pazimo kuda idemo i s čime se hranimo, kad je u pitanju naš duh. Bog nam je dao biblioteku nad bibliotekama, to je Sveto Pismo“, istaknuo je don Igor.

Potaknuo je na molitvu „za roditelje koji će imati svoj stav, koji neće biti povodljivi i potkupljivi, ljudi bez uvjerenja i bez stava. Sv. Stošija je imala svoj stav i svoje uvjerenje za koje je umrla. To treba nama kršćanima današnjeg vremena. Molimo Boga da budemo takvi i da nam dâ takvih ljudi“, poručio je don Igor Ikić.

Na kraju mise, katedralni župnik don Josip Radojica Pinčić predvodio je zagovornu molitvu sv. Stošiji koja se moli tijekom Devetnice za potrebe Crkve i svijeta. Vjernici su počastili moći sv. Stošije koje se nalaze u mramornom sarkofagu u pokrajnjoj lađi katedrale. Don Mario Akrap je podsjetio da se nalazimo u Jubilejskoj godini, katedrala sv. Stošije je jubilejska crkva te da po molitvi u njoj tijekom liturgije i pobožnosti možemo dobiti potpuni oprost.

Ines Grbić

Foto: I. Grbić

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

ZADAR / ŽUPANIJA

BLAGDAN SVIJEĆNICE / U nedjelju blagoslov svijeća i procesija u crkvi sv. Šime

Objavljeno

-

By

Svečano misno slavlje za Dan posvećenog života kojeg Crkva slavi uz blagdan Svijećnice, predvodi zadarski nadbiskup Milan Zgrablić u nedjelju, 1. veljače, u crkvi sv. Šime u Zadru, s početkom u 18 sati.

Misa će početi s blagoslovom svijeća i procesijom vjernika sa svijećama oko crkve sv. Šime. Na misi će se okupiti i redovništvo djelatno u Zadarskoj nadbiskupiji koje će obnoviti svoje redovničke zavjete.

Blagdan Prikazanja Gospodinova – Svijećnicu osobito je svečano slaviti u crkvi sv. Šime, jer se u tom zadarskom svetištu nalazi neraspadnuto tijelo sv. Šime koji je na svoje ruke primio Dijete Isusa i koji je, četrdeseti dan od Isusovog rođenja, u njemu prepoznao Mesiju.

Taj susret  Šimuna s djetetom Isusom, Marijom i Josipom u jeruzalemskom hramu opisan je u Lukinom evanđelju koje se naviješta upravo na blagdan Svijećnice.

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

ODLIČNI GOSPODARSKI POKAZATELJI / Zadarska županija 2025. godinu zaključila s rekordnom zaposlenošću

Objavljeno

-

By

Odlični gospodarski pokazatelji u Zadarskoj županiji potvrđeni su i na samom kraju 2025. godine. Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, posljednjeg dana prosinca u Zadarskoj županiji evidentirano je rekordnih 66.270 zaposlenih. Time je prosinac postao kruna najuspješnije godine dosad, kako po broju zaposlenih, tako i po povijesno niskoj nezaposlenosti.

Ove brojke potvrđuju da županijsko gospodarstvo više ne ovisi isključivo o sezoni, već pokazuje iznimnu stabilnost i snagu u svim ključnim granama – od prerađivačke industrije i građevine do brodarstva i poljoprivrede. Snažan doprinos rastu daju i povećanje izvoza, investicija, ukupnih prihoda te prosječnih plaća.

Desetljeće rasta: Gotovo 20 tisuća novih radnih mjesta

Koliko je gospodarstvo Zadarske županije napredovalo, najbolje ilustrira usporedba s 2015. godinom. U samo deset godina broj zaposlenih povećao se za gotovo 20 tisuća, što predstavlja rast od golemih 40,4 %.

Ovaj pozitivan regionalni trend prati i slika na nacionalnoj razini. U Hrvatskoj je na dan 31. prosinca 2025. zabilježeno ukupno 1.729.787 osiguranika, što je porast od 1,22 % u odnosu na prethodnu godinu. Zadarska županija svojim rezultatima, koji premašuju nacionalni prosjek rasta, ostaje jedan od najsnažnijih generatora gospodarskog razvoja države.

Župan Josip Bilaver izrazio je ponos što ovi pokazatelji svrstavaju Zadarsku županiju među vodeće regije u RH.

„Zadarska županija nikada nije imala snažnije pokazatelje uspjeha, a ključ te snage su naši poduzetnici koji otvaraju vrata novim zapošljavanjima. Ovi rezultati plod su sinergije nacionalne i lokalne vlasti s gospodarskim sektorom. Čvrsto vjerujemo da je ulaganje u poduzetnike najsigurnija investicija u budućnost naše zajednice, pa ćemo i dalje nastaviti s konkretnim proračunskim mjerama potpore“, poručio je župan.

Za 2026. godinu najavljeni su ambiciozni planovi u kojima je za poticanje gospodarstva osigurano 357.000 eura. Sredstva će biti usmjerena na modernizaciju malog i srednjeg poduzetništva te jačanje lokalne proizvodnje.

„Posebno smo fokusirani na jačanje proizvodnih djelatnosti, a pripremamo i novu kreditnu liniju usmjerenu na poljoprivrednu proizvodnju“, najavio je pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo i turizam, Ante Sjauš.

Analiza zaposlenosti pokazuje da je više od 70 % radnog stanovništva raspoređeno u tri najveća grada. Od ukupnog broja zaposlenih u prosincu, njih 40.305 (60,8 %) radi u sjedištu županije, gradu Zadru. Slijede gradovi Biograd (3.534), Benkovac (3.341), Pag (1.320) i Nin (1.253) te općine Poličnik (1.242), Pakoštane (1.203), Sukošan (1.196), Preko (1.098) i grad Obrovac sa 980 zaposlenih osoba.

ZAPOSLENIZADARSKA ŽUPANIJA  
     
STANJE NA DAN           BROJRAZLIKAINDEKSPOVEĆANJE
31.12.2015.              47.190           100,0   
31.12.2016.              48.764             1.574          103,3   3,3 %
31.12.2017.              51.196             4.006       108,5   8,5 %
31.12.2018.              53.014             5.824          112,3   12,3 %
31.12.2019.              55.123             7.933          116,8   16,8 %
31.12.2020.              55.205             8.015          116,9   16,9 %
31.12.2021.              56.960            9.770          120,7   20,7 %
31.12.2022.               59.210          12.020         125,5   25,5 %
31.12.2023.               61.921          14.731         131,2   31,2 %
31.12.2024.               65.225          18.035         138,2   38,2 %
31.12.2025.               66.270      19.080        140,4   40,4 %

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

U Salima predstavljanje knjige Ivana Radulića: Živjeti preko, Priča o obitelji Gustava Radulića 1871.-1975. 

Objavljeno

-

By

Ogranak Matice hrvatske u Zadru i Hrvatska knjižnica i čitaonica Sali u Salima organiziraju predstavljanje knjige Ivana Radulića: Živjeti preko, Priča o obitelji Gustava Radulića 1871.-1975.
U programu sudjeluju: Ante Mihić, Ivica Vigato i Ivan Radulić, autor.
U glazbenom dijelu programa sudjeluju Irena i Ante Frka, iz Sali.
Predstavljanje će se održati u Hrvatskoj knjižnici i čitaonici Sali, u subotu 31. siječnja, s početkom u 18:00

Ivan Radulić rođen je u Salima gdje  je proveo djetinjstvo do odlaska u osnovnu školu u Zadru. U Zadru je završio srednju ekonomsku školu. U Splitu je pohađao višu ekonomsku školu.  1968. godine zaposlio se u poduzeću Vlado Bagat, u Zadru, gdje je odradio 26 godina. Uz rad je diplomirao na ekonomskom fakultetu u Splitu. Bio je zaposlen  u Tvornici konopa i veziva Zadar, te 15 godina u zadarskoj područnoj službi Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Kroz radni vijek od 42 godine radio je na komercijalnim, financijskim i računovodstvenim poslovima. Umirovljen je 2010. godine. S obitelji živi u Zadru i Salima. Ovo mu je prva objavljena knjiga. U knjizi je oslikana povijest jedne saljske obitelji pri čemu je obrađeno mnoštvo društvenih tema toga vremena.

________

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu