Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

FOTOGALERIJA / Nadbiskup Zgrablić predvodio misno slavlje na svetkovinu Bogojavljenja u katedrali sv. Stošije

Objavljeno

-

foto: Ines Grbić/Zadarska nadbiskupija

Zadarski nadbiskup Milan Zgrablić predvodio je svečano misno slavlje na svetkovinu Bogojavljenja u ponedjeljak, 6. siječnja, u katedrali sv. Stošije u Zadru.

Nadbiskup je podsjetio da je katedrala sv. Stošije jubilejska crkva u Zadarskoj nadbiskupiji u kojoj se sudjelovanjem u liturgiji ili pobožnosti svaki put može dobiti potpuni oprost, velika jubilejska milost koju vjernik može namijeniti za sebe ili za svoga pokojnoga. U duhu jubilejskog gesla ‘Hodočasnici nade’, nadbiskup je istaknuo da „neće razočarati samo ona nada koju donosi Bog, koju Duh Sveti nadahnjuje u našim srcima, nada čije nam je istinske vrijednosti pokazao Isus Krist, za koju je on položio svoj život. Ta nada nas vodi da i mi, poput mudraca, stignemo na naš cilj, a to je susret s Gospodinom“, istaknuo je mons. Zgrablić.

U duhu misli velikog srednjovjekovnog mistika Meistera Eckharta da se, slijedeći Evanđelje navješteno na Bogojavljenje, događa „Božić u našoj duši“, nadbiskup je rekao da smo „pozvani krenuti kamo nas srce poziva i vodi, a ono na što nas srce poziva, predstavlja središte našeg života. Jer, srce nije samo anatomski organ našeg bića, nego srce je središnje mjesto naše osobnosti, gdje slušamo i čujemo najintimnije u svom životu, gdje donosimo najdublje odluke našeg života“, naglasio je mons. Zgrablić, rekavši da u srcu kao središnjem dijelu našeg života, u našoj nutrini, samo mi možemo čuti bitno i odlučujemo krenuti prema Kristu, poput mudraca, potaknuti zvijezdom, činjenicom da se Krist rodio.

„Ta zvijezda i nas vodi u Jeruzalem, ne kao zemljopisni grad, nego Jeruzalem prepoznajemo u Svetom Pismu koje se čuva u njemu; da otkrivamo kako njegovati nadu u životu, da nas ne bi vodila u razočaranje, osobito na kraju života, nego da nas vodi na cilj, u susret s Isusom“, poručio je mons. Zgrablić. Nadbiskup je upozorio da nije dovoljno samo znati mjesto gdje se Isus rodio, „nego trebamo i dalje slijediti glas naše zvijezde, naše mudrosti, nade u našoj nutrini i krenuti naprijed. Da ne budemo poput pismoznanaca, poput mnogih kršćana koji čuju Riječ Božju, znaju je, slave otajstva, ali ostaju nepromijenjeni. Kao što pismoznanci nisu učinili ništa kad su doznali da se Isus rodio, nego su i dalje živjeli kao da se Bog nije došao nastaniti u ovaj život, kao da nemaju nade i nisu ništa učinili. Neki, pak, djeluju poput Heroda koji se uznemirio, kao i sav njegov dvor. Neki se uznemire kad čuju Riječ Božju, kad čuju što nam Bog poručuje. Kuju podle planove, žele uništiti Dijete, nadu koja je u nama“, upozorio je mons. Zgrablić, rekavši da ‘Herode’ možemo susresti u perfidnim i drugim napadima, i na kršćane, što se događa tijekom cijele povijesti.

„Kada čujemo da se Krist rodio, tu nadu trebamo dalje slijediti i poput mudraca krenuti prema Betlehemu, da prihvatimo Božju riječ kao što je Marija prihvatila u svom životu. Kada je Marija prihvatila Riječ Božju, započeo je novi život. Kada slušamo i prihvatimo što Bog govori u našem životu, naša nada će doživjeti radost, kao što su se obradovali mudraci kada su ugledali zvijezdu“, istaknuo je mons. Zgrablić, naglasivši: „Radost je potvrda ispravnosti naše nade“.

„Kroz nadu koju primamo, koju Bog nadahnjuje u našoj duši, u slušanju i prihvaćanju Riječi Božje, vjera nas na putu našeg života vodi u radost. Ta radost nas dalje vodi na put kojeg pokazuje zvijezda koja ide pred nama i zaustavlja se, pokazujući nam mjesto gdje se rađa Krist, Spasitelj“, rekao je mons. Zgrablić. Nadbiskup je potom razmatrao čine koje su, prema opisu evanđeliste Mateja, učinili mudraci. Ušli su u kuću, ugledali su dijete s Marijom, Majkom  njegovom, pali su ničice, poklonili mu se, otvorili su svoje blago i prinijeli mu darove: zlato, tamjan i smirnu.

„I nama je učiniti što su učinili mudraci. Najprije, ući u kuću. Ta kuća nije vani, nego to je kuća naše duše, naše nade, naše nutrine. U toj kući ćemo prepoznati Krista koji se tu rađa, jer on se rodio u našem srcu, po sakramentima koje primamo u Crkvi. Krist se nastanio u našoj duši i u našem životu“, naglasio je mons. Zgrablić, potaknuvši da uđemo u sebe, u tu kuću, Crkvu, zajednicu koja zna da se tu rađa Bog i da nam tu Bog dolazi ususret. Zatim, trebamo gledati ono što je najvažnije, jer u toj kući ima ugodnoga i neugodnoga, kao što je bilo u štalici gdje se Isus rodio.

„I nama je ne pokolebati se zbog svega što se nalazi u kući, nego gledati u Mariju, Majku Isusovu. Gledati u Crkvu koja je naša majka koja nam daje sakramente koji rađaju Krista u našem životu. Potom, mudraci su pali ničice i poklonili su se Isusu. Pasti ničice znači i stav našeg duha. Kada istinski stojiš pred Bogom, tvoja duša će se sama htjeti pokloniti Bogu, jer ćeš vidjeti njegovu veličinu, dobrotu, ljepotu, sve bogatstvo koje stavlja pred tebe. I tvoja duša će tražiti da se pokloniš Gospodinu svom svojom intimnom, svojim srcem, onim što jesi u svojoj bîti. Da otvoriš svoje srce i u njemu pronađeš darove kojima Gospodina trebaš obdariti“, potaknuo je nadbiskup Zgrablić, naglasivši da do Boga dopire naš duh, naša duša, a ne materija.

„Da bi se dogodio Božić u našoj duši, prinesimo  Bogu zlato, tamjan i smirnu. Zlato je naša duša, ono vječno što ostaje, što smo primili od Gospodina. Samo Bogu smijemo darovati našu dušu. Time mu uzvraćamo ono što je on nama darovao, što je vječno i neprolazno. Sve drugo je manje važno.

Istinski vrijedi ono što smo primili od Boga. Jer, ono što smo primili od Boga je vječno i neprolazno. Predajmo Gospodinu u poklonstvu, u istini mu darujmo naše zlato, našu dušu. Darujmo Gospodinu i naš tamjan, to je znak našeg čašćenja Boga, naše molitve. Neka čašćenje zahvati naše srce i našu nutrinu. Neka to ne bude nabrajanje nekih ispraznih riječi. Čast koju Bogu prinosimo ne čini Boga većim i časnijim, nego to čašćenje nama otvara srce da doživimo i vidimo još više Božje ljepote, onoga što Bog jest, da to stavimo u našu nutrinu, da Gospodina zaista vidimo licem u lice, kroz čašćenje, kakav on jest“, poručio je nadbiskup Zgrablić.

No, Gospodin ne traži samo naše zlato i tamjan, „nego i ono što nitko drugi od nas ne traži, štoviše, što nitko od nas niti ne želi. A to je da mu darujemo svoju smirnu, ono što ona označuje, simbolizira“, naglasio je mons. Zgrablić. Podsjetio je da je smirna pomast kojom su se pomazivali pokojnici, kako bi se ublažio neugodan miris mrtvoga tijela. „Smirna označuje našu grešnost, naše slabosti. Gospodin želi da mu i to darujemo. Gospodin želi da i to bude njegovo. Gospodin je i zbog toga došao, da mu možemo i to darovati, da bi nam on uzvratio svojim milosrđem na našu grešnost“, istaknuo je mons. Zgrablić.

Nadbiskup je poželio da Bogojavljenje, Božić koji se rađa u našoj duši, obnovi naš duh i vjeru, da doživimo Gospodina kako nam se daruje, da jača našu nadu koja čini da smo drugačiji, da idemo drugim putem kući. „Neka nam je sretan taj hodočasnički put na putu našeg života“, poručio je mons. Zgrablić.

Na svetkovinu Bogojavljenja započela je i Devetnica ususret svetkovini sv. Stošije, zaštitnice Zadarske nadbiskupije i naslovnice zadarske katedrale, tijekom koje će u katedralu hodočastiti vjernici iz jedanaest dekanata Zadarske nadbiskupije.

Ines Grbić

Foto: I. Grbić

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

ZADAR / ŽUPANIJA

(VIDEO/FOTO) DOVRŠENA OBNOVA PEDIJATRIJE / Ministrica Hrstić pohvalila OB Zadar: “Završite jedan projekt i već znate koji je sljedeći”

Objavljeno

-

By

Ministrica zdravstva Republike Hrvatske Irena Hrstić boravila je danas u radnom posjetu Općoj bolnici Zadar, tijekom kojeg je obišla Odjel za pedijatriju kako bi se upoznala s tijekom projekta energetske obnove i unutarnjeg uređenja Odjela.

Ravnatelj Opće bolnice Zadar prim. Željko Čulina, dr. med., tom je prilikom istaknuo kako je zadarska Pedijatrija najbolji primjer koliko se jedna postojeća bolnička zgrada može promijeniti kada se spoje ulaganje, znanje, zajednički rad i jasna vizija razvoja. „U Pedijatriju je, u ovom investicijskom ciklusu, uloženo, odnosno ugovoreno, više od 5,2 milijuna eura. Riječ je o cjelovitoj obnovi koja ne podrazumijeva samo energetsku obnovu zgrade, nego i kompletnu unutarnju adaptaciju. Sada smo dobili energetski učinkovitiji i kvalitetniji prostor za djecu, roditelje i naše djelatnike. Kada unutarnje uređenje bude završeno, dobit ćemo praktički potpuno transformiran Odjel. Ono što posebno želim naglasiti jest da ovakav projekt nije rezultat samo jednog izvora financiranja. On je rezultat sinergije Ministarstva zdravstva i Vlade Republike Hrvatske, europskih sredstava, vlastitih sredstava Opće bolnice Zadar i naših donatora. Svima njima želim zahvaliti“, naglasio je ravnatelj.

Govoreći o budućnosti Opće bolnice Zadar, ravnatelj je posebno istaknuo projekt Centralnog operacijskog bloka s helidromom, koji za našu bolnicu predstavlja važan korak u dovršetku funkcionalne reorganizacije bolničkog kompleksa. „Centralni operacijski blok za nas nije samo još jedna nova zgrada. To je projekt kojim želimo završiti funkcionalnu reorganizaciju bolnice i koji bi nam omogućio da ključne akutne, kirurške i intervencijske djelatnosti objedinimo u jednoj funkcionalnoj cjelini. U tom projektu posebno mjesto ima i helidrom na krovu. On za nas nije pitanje prestiža, nego pitanje vremena. Mi želimo na najbolji mogući način organizirati sustav za pacijenta“, kazao je dr. Čulina.

Posebno zadovoljan danas je bio voditelj Odjela za pedijatriju, Tomislav Ledenko, dr. med. Tijekom tri ljetna mjeseca njegov je tim obradio čak  5 360 pacijenata, bili su u podstanarstvu u zgradi Dnevnih bolnica i odradili preseljenje, odnosno povratak u svoju zgradu. Bez prekida rada, čitavo vrijeme na usluzi djeci!

„Ovo je veliki korak za naš Odjel i za sve naše pacijente. Dobit ćemo prostor koji će biti funkcionalniji, sigurniji i ugodniji za djecu i njihove roditelje, ali i za sve djelatnike koji u njemu rade“, kazao je dr. Ledenko.

Gradonačelnik Grada Zadra Šime Erlić istaknuo je kako se ljestvica kvalitete u Općoj bolnici Zadar posljednjih deset godina kontinuirano podiže te zahvalio Vladi Republike Hrvatske i ravnateljstvu bolnice na dosadašnjim ulaganjima i razvoju. „U očekivanju smo trajnog rješenja, a to je Centralni operacijski blok s helidromom. Za ovim vapimo, a ministrica je pokazala potpuno razumijevanje za to. Postoji mogućnost da se već do iduće sezone napravi konkretan pomak oko organizacije helikopterske službe“, kazao je Erlić.

Župan Zadarske županije Josip Bilaver poručio je kako je Županija na raspolaganju za daljnje opremanje Odjela za pedijatriju, ali i za realizaciju drugih važnih projekata Opće bolnice Zadar. „Na djecu smo svi posebno osjetljivi, ali i za sve ostale važne projekte smo tu. Čestitam ravnatelju i cijelom timu na pripremi svih ovih važnih ulaganja, a ministrici i Vladi Republike Hrvatske zahvaljujem na potpori i praćenju tih projekata“, kazao je Bilaver. Župan je istaknuo i kako ga veseli najava Centralnog operacijskog bloka s helidromom, kao i činjenica da je Opća bolnica Zadar sve privlačnije mjesto za rad, razvoj i profesionalno napredovanje mladih zdravstvenih djelatnika.

Ministrica zdravstva Irena Hrstić zahvalila je na pozivu te istaknula kontinuitet ulaganja i razvoja Opće bolnice Zadar. „Hvala što ste me pozvali da danas ovdje budem s vama. U Općoj bolnici Zadar drugi sam put u svom mandatu. Prvi put sam bila kada ste puštali u rad linearni akcelerator i mogu reći kako svake godine želite nešto novo. Čestitam na upornosti jer realizirate sve što smatrate da je potrebno pacijentima zadarskog kraja“, poručila je ministrica.

Dodala je kako Opća bolnica Zadar završetkom jednog projekta već promišlja sljedeći korak. „Završite jedan projekt i već znate gdje želite ići u drugom koraku, a sada idemo prema Centralnom operacijskom bloku s helidromom. Kada razmišljate kao jedno, postižete kvalitetne ciljeve“, kazala je Hrstić.

Ministrica je posebno zahvalila djeci, pobjednicima likovnog natječaja „Crtež ponesi i radost donesi“, koja su svojim crtežima uljepšala prostor Pedijatrije, kao i Dječjem zboru Libretići na glazbenom nastupu kojim je započeo današnji program.

Radni posjet ministrice zdravstva Općoj bolnici Zadar zaključen je obilaskom Odjela za pedijatriju te Odjela za neonatologiju i Odjela rodilišta i rađaone pri Službi za ginekologiju i opstetriciju, gdje je ministrica, zajedno s ostalim uzvanicima, imala priliku vidjeti obnovljene prostore.

Niže pogledajte film o obnovi Odjela za pedijatriju: 

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije 

Objavljeno

-

By

međunarodnim znanstvenim skupom „Contemporary Horizons in English Studies“ (Suvremeni horizonti u anglistici), koji je jutros otvoren u Svečanoj dvorani, Odjel za anglistiku Sveučilišta u Zadru obilježava 70 godina postojanja i djelovanja.

Povijest anglistike u Zadru seže u 1956. godinu, kada je Odjel osnovan kao dio tadašnjeg Filozofskog fakulteta u Zadru. U početnom nastavnom programu engleski jezik i književnost poučavali su se u okviru dvopredmetnog studija germanistike. Istaknuta znanstvenica Mira Janković odigrala je važnu ulogu u određivanju njegove akademske misije, a sljedeća važna etapa nastupila je u akademskoj godini 1975./76., kada je tadašnji Filozofski fakultet u Zadru, nakon integracije provedene 1974. godine, postao sastavni dio Sveučilišta u Splitu. Sveučilište u Zadru u svojem današnjem obliku osnovano je 2002. godine, a 2009. godine Odjel za engleski jezik i književnost službeno je postao Odjel za anglistiku.

– Sedam desetljeća akademskog rada predstavlja mnogo više od institucionalnog kontinuiteta. Ona predstavljaju generacije nastavnika, istraživača, studenata, ideja, suradnji i intelektualnih postignuća koja su pomogla oblikovati i Odjel i samo Sveučilište. Sveučilišta su ustanove duboko ukorijenjene u tradiciju, ali ne mogu ostati nepromijenjena. Umjetna inteligencija već sada mijenja način na koji pišemo, prevodimo, istražujemo, poučavamo i komuniciramo. Ona donosi iznimne mogućnosti, ali i značajne izazove. Za sveučilišta su ti izazovi posebno važni. Ako umjetna inteligencija može u nekoliko sekundi generirati eseje, prijevode, analize pa čak i kreativne tekstove, moramo se zapitati što to znači za obrazovanje. Vjerujem da humanističke znanosti, a posebno anglistika, imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije. Odgovor ne može biti jednostavno pružanje otpora tehnološkim promjenama. Budućnost anglistike ovisit će ne samo o očuvanju ustaljenih tradicija nego i o pronalaženju novih načina da se pokaže zašto je humanističko znanje i dalje važno, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Lukić.

Pročelnica Odjela za anglistiku prof. dr. sc. Sanja Škifić predstavila je njegovu povijest te razvoj koji je bio moguć prije svega zahvaljujući predanosti i znanstvenom radu generacija nastavnika. Rana povijest anglistike u Zadru usko je povezana sa znanstvenicima poput Rudolfa Filipovića, Mire Janković, Damira Kalogjere, Dore Maček, Stipe Grgasa i drugih.

– Raznolikost istraživačkih interesa jedno je od temeljnih obilježja našega Odjela. Naši znanstvenici istražuju raznovrsna područja i pristupe, od suvremenoga diskursa i kulturalnih studija, suvremene književnosti, prevođenja, medija i filma, videoigara, roda i popularne kulture, jezikoslovlja, psiholingvistike, usvajanja drugoga jezika, poučavanja jezika te dobrobiti nastavnika. Ovaj širok istraživački profil odražava kako međunarodni razvoj discipline tako i dugogodišnju predanost Odjela akademskoj otvorenosti i suradnji, istaknula je pročelnica Škifić.

U povodu 70. obljetnice Odjela za anglistiku pozvani su znanstvenici i stručnjaci čiji se rad temelji na različitim područjima kao što su jezikoslovlje, primijenjeno jezikoslovlje, usvajanje drugog jezika, književnost, kultura, mediji, film, književno prevođenje i translatologija, kako bi istražili promjenjive granice i nove smjerove koji oblikuju područje anglistike. Tema konferencije odražava ono što Odjel danas predstavlja: anglistiku koja je raznolika, interdisciplinarna, međunarodno povezana i otvorena prema novim pristupima.

Plenarni predavači su prof. emeritus Stipe Grgas, koji je veliki dio svog radnog vijeka proveo baš na Odjelu za anglistiku, te prof. Christina Gkonou (Sveučilište u Essexu). Izlaganja tijekom dva dana bave se suvremenim raspravama i istražuju inovativne pristupe iz područja britanske i američke književnosti, književne i kulturne teorije, postkolonijalnih studija, rodnih studija, književnog prevođenja, višejezičnosti itd.

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend

Objavljeno

-

By

Zadar i zadarsko područje

Danas promjenjivije vrijeme nego proteklih dana. Bit će izmjene oblaka i sunčanih razdoblja, a mjestimice treba računati na kišu i pljuskove, lokalno i praćene grmljavinom, osobito tijekom dana. Puhat će jugo i južni vjetar, uz prolazno okretanje vjetra.

Temperatura u Zadru oko 19 do 26 °C. Prema vikendu slijedi postupno smirivanje, a nedjelja bi trebala biti pretežno sunčana i suha.

Hrvatska

U većem dijelu zemlje promjenjivo sa sunčanim razdobljima, ali uz mjestimičnu kišu.

Najnestabilnije će biti na Jadranu i u područjima uz njega, gdje su mogući izraženiji pljuskovi s grmljavinom, dok je početkom dana kiša moguća i na istoku zemlje.

Na kopnu će vjetar uglavnom biti slab, a na Jadranu umjereno jugo i južni vjetar, prolazno bura i sjeverozapadnjak. Jutarnje temperature od 11 do 15 °C, na Jadranu od 17 do 23 °C, a najviše dnevne uglavnom 21 do 26 °C, na jugu do 29 °C.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu