Regionalna katalonska vlada poručila je da ne isključuje nikakve mogućnosti kada je u pitanju podrijetlo izbijanja afričke svinjske kuge, ali ih ni ne potvrđuje.

Španjolske vlasti koje istražuju izbijanje afričke svinjske kuge u Kataloniji sada ispituju mogućnost da je bolest procurila iz istraživačkog centra i usredotočuju se na pet obližnjih laboratorija kao potencijalne izvore, prenosi Dnevnik.hr.

Nakon što je 13 slučajeva potvrđeno kod divljih svinja u ruralnim područjima izvan Barcelone od 28. studenog, Španjolsku – najvećeg izvoznika svinjetine u EU potaknulo je to da se bori za suzbijanje izbijanja prije nego što postane ozbiljna prijetnja industriji izvoza svinjetine u zemlji, koja godišnje vrijedi 8,8 milijardi eura.

Otvorena nova istraga

Regionalne vlasti isprva su vjerovale da je bolest možda počela cirkulirati nakon što je divlja svinja pojela kontaminiranu hranu koja je uvezena izvan Španjolske – možda u obliku sendviča s mesom koji je bacio prijevoznik.

No španjolsko Ministarstvo poljoprivrede otvorilo je novu istragu nakon što je zaključilo da soj virusa pronađen u uginulim veprovima u Kataloniji nije isti kao onaj za koji se navodi da cirkulira u drugim državama članicama EU-a. Prema izvješću, dotični soj je sličan onome otkrivenom u Gruziji 2007. godine.

“Otkriće virusa sličnog onome koji je cirkulirao u Gruziji stoga ne isključuje mogućnost da njegovo podrijetlo leži u biološkom objektu za zadržavanje”, priopćilo je Ministarstvo, piše Guardian.

“Soj virusa ‘Georgia 2007’ je ‘referentni’ virus koji se često koristi u eksperimentalnim infekcijama u objektima za zadržavanje kako bi se proučavao virus ili procjenjivala učinkovitost cjepiva, koja su trenutno u razvoju. Izvješće sugerira da virus možda nije nastao u životinjama ili životinjskim proizvodima iz bilo koje od zemalja u kojima je infekcija trenutno prisutna”, navodi se u pripćenju.

“Sve hipoteze ostaju otvorene”

Salvador Illa, regionalni predsjednik Katalonije, naredio je katalonskom istraživačkom Institutu za poljoprivredu i hranu da provede reviziju pet objekata koji rade s virusom afričke svinjske kuge unutar 20 kilometara od mjesta izbijanja.

Mađarski premijer Viktor Orban izjavio je da je rat između Rusije i Ukrajine doveo Europu do “povijesne prekretnice”, naglasivši da američki predsjednik Donald Trump “nije odustao od svoje namjere da donese mir Ukrajini”.

Orban je rekao da se Europa sada suočava s “dva moguća puta”.

“Možemo se vratiti s ove slijepe ulice i konačno se ujediniti iza mirovne inicijative predsjednika Trumpa, uključujući i briselske birokrate. To bi zahtijevalo od čelnika koji zagovaraju rat da se suoče s činjenicom da su u protekle tri i pol godine trošili teško zarađeni novac Europljana na rat koji se ne može dobiti na bojnom polju”, rekao je.

Orban: Europa ima dvije opcije, jedna vodi izravno u rat
Druga opcija, rekao je, vodi “izravno u rat”.

“Ako europski čelnici koji zagovaraju rat nastave slati novac i oružje Ukrajini bez podrške Sjedinjenih Država, otvorit će put europsko-ruskom sukobu. Europa samo previše dobro zna kamo taj put vodi, a posljedice su oduvijek bile tragične”, rekao je Orbán.

Naglasio je da “nema sumnje koji put Mađarska bira, to je put mira.“

“Ovo je mandat koji nam je dao mađarski narod, a diktiraju ga moral i zdrav razum. Danas u tom duhu šaljem pismo predsjedniku Europske komisije“, dodao je.

Slovenci sutra biraju hoće li podržati ili odbaciti nedavno usvojeni “Zakon o pomoći pri dobrovoljnom okončanju života”, na drugom referendumu u dvije godine o potpomognutom samoubojstvu. Slovenija je postala prva istočnoeuropska zemlja koja je legalizirala potpomognuto samoubojstvo, ali to možda promijeni rezultat sutrašnjeg zakonodavnog referenduma.

Slovenski je parlament u srpnju ove godine usvojio zakon s 50 glasova “za” i 34 “protiv”, a troje zastupnika bilo je suzdržano. Prethodno je 2024. godine 55 posto birača na savjetodavnom referendumu podržalo pravo na potpomognuto samoubojstvo. Inijacitivu za referendum potpisalo više od 46.000 građana
Ubrzo se pojavila inicijativa za referendum o odbacivanju zakona koji je pokrenula skupina na čelu s konzervativnim aktivistom Alešom Primcem i ima potporu oporbe, crkve i dijela zdravstvenih stručnjaka. Potpisalo ju je više od 46.000 građana.

Birači će na referendumu morati odgovoriti na pitanje: “Jeste li za uvođenje zakona o potpomognutom umiranju, koji je Državni zbor usvojio na sjednici 24. srpnja 2025.?”

Za odbacivanje zakona moraju se zadovoljiti dva uvjeta – da većina birača koji izađu na referendum glasaju protiv te da najmanje 20 posto svih birača glasa protiv. Prema podacima slovenskog ministarstva unutarnjih poslova, Slovenija ima 1.696.025 registriranih birača. Minimalan broj glasova potrebnih za odbacivanje zakona iznosi 339.205, prenijela je ranije STA. Što piše u izglasanom zakonu?
Prema izglasanom Zakonu o pomoći pri dobrovoljnom okončanju života, pacijenti u Sloveniji dobili bi pristup potpomognutom samoubojstvu. Ukoliko se uvaži zahtjev pacijenta, isti će dobiti supstancu kojom će si sam okončati život.

Pacijenti će morati dva puta izraziti svoju namjeru svom liječniku prije podnošenja formalnog zahtjeva, što će onda morati odobriti neovisni liječnik. Njihovu sposobnost donošenja odluke također će procijeniti psihijatar. Zdravstvenim radnicima se zadržava pravo da odbiju sudjelovati u ovoj proceduri.

Pravo neće moći biti korišteno u slučajevima neizdržive patnje koja je posljedica mentalne bolesti i za mlađe od 18 godina. Eutanazija, odnosno smrt od ruke njegovatelja na zahtjev bolesnika, ostaje zabranjena.

Prvi djelomični rezultati očekuju se nakon zatvaranja birališta u 19 sati, a službeni rezultat bit će potvrđen tek nakon 4. prosinca, kada se potvrdi konačan broj birača i utvrdi je li postignut kvorum za odbacivanje zakona, objavila je STA.