Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

FOTOGALERIJA / Misno slavlje na blagdan sv. Nikole i Dan pomoraca u katedrali sv. Stošije

Objavljeno

-

foto: Ines Grbić/Zadarska nadbiskupija

Na blagdan sv. Nikole i Dan pomoraca, svečano misno slavlje u katedrali sv. Stošije u Zadru u petak, 6. prosinca, predvodio je zadarski nadbiskup Milan Zgrablić.

Nadbiskup je potaknuo na molitvu za pomorce, ribare i njihove obitelji, za sve koji žive od mora i putuju, da ih Bog čuva na putovima života. „Svjedočanstvom svoga života već 1700 godina u povijesti Crkve, sv. Nikola  govori nam o neprolaznim vrijednostima koje je sv. Nikola duboko živio, a mnoge generacije ih prihvaćaju i smatraju vrijednima življenja“, rekao je mons. Zgrablić, istaknuvši da je dobrota sv. Nikole njega učinila poznatim i sličnim Kristu te ga prepoznajemo kao sveca. „Dobrota koja je zahvatila srce sv. Nikole želi biti dio i našeg života. Dobrota koju je sv. Nikola primio od Boga i darovao je drugima, došla je i do nas“, poručio je mons. Zgrablić.

Da nas dobrota dodirne i da naš život bude plodan, pomaže nam i Riječ Božja na kojoj se nadahnjivao i sv. Nikola, rekao je nadbiskup, razmatrajući navješteno Evanđelje po Mateju. Evanđelist kaže da je Isus od nekuda odlazio. „Isus je u hodu, pokreće se. Prije susreta s dva slijepca, Isus je ozdravio ženu koja je krvarila dugo godina. Dok je išao tim putem, prišao mu je Jair i Isus je uskrsnuo njegovu kćer. Isus odlazi iz tog ambijenta. Ta poruka nam je važna. Ako čujemo da je Isus nešto učinio, to se tiče života“, istaknuo je mons. Zgrablić.

U kontekstu ozdravljene žene koja je krvarila, nadbiskup je rekao da „krvariti znači gubiti život. To je bilo osobito značajno za Židove, jer su oni mislili da se bît života sastoji u krvi. Kad čovjek izgubi krv, onda je mrtav. Žena je krvarila i Isus ju je izliječio. Isus je darovao život, uskrsnuo je i Jairovu kćer. Taj ambijent govori o životu. Božja riječ nas stavlja u odnos života“, naglasio je nadbiskup.

Evanđelist Matej kaže da su za Isusom pošla dva slijepca. „I mi smo slijepci. Često smo slijepi za ono što Bog čini. Slijepi smo za svjetlo bez kojega ne možemo vidjeti. Bog je svjetlo. Prema Knjizi Postanka, svjetlo je prva stvarnost koju je Bog stvorio. Bog daruje sebe, nešto svoga. Bog je poput svjetla. Bez svjetla se jako teško snalazimo u sigurnosti života. Svjetlost nam nije zapreka, prepreka. Kroz svjetlo možemo hodati, svjetlost nam nikad neće smetati da se krećemo u životu. Uronjeni smo u svjetlo“, istaknuo je mons. Zgrablić. Upozorio je pritom da smo često slijepi za vidjeti ono što je Božje.

„Slijepi smo za vidjeti Boga koji nam želi progovoriti tako duboko, a tiče se naše egzistencije, našeg života. Bog nije dodatak, ukras našem životu, neka viša razina, nego se tiče naše bîti, našeg postojanja, našeg življenja i smrti. To je govor o našem krvarenju, gubljenju života ili dobivanju života, uskrsavanju.

Bog je život i darovao nam je život, sebe. Živimo od njegovih milosti. Primamo od Boga toliko milosti, ali one nisu djelotvorne u našem životu, ne čine da budemo novi, da gledamo novim očima, da Bogom budemo oduševljeni i zahvaćeni, da Bog uđe u tmine našeg života“, upozorio je nadbiskup, rekavši da svi trebamo Božje smilovanje, Božje milosrđe.

U duhu opisa Evanđeliste da su Isus i slijepci ušli u kuću, nadbiskup je rekao kako je važno s Isusom ući u kuću, u zajedništvo vjere. „Naš život vapije za Bogom. Vidjeti Boga ne znači samo progledati tjelesnim očima, nego gledati Božjim, Isusovim očima. Na Isusovo pitanje što želimo da nam učini, želimo li i mi progledati? Vjera je mogućnost da Bog može djelovati u našem životu“, poručio je mons. Zgrablić, upozorivši da „vjera nije samo znanje nekih istina, informacija, poznavanje dogmi, koliko god one bile uzvišene“.

„Nego, vjera mijenja naš pogled, put našeg života. Vjera čini da naš život gledamo Božjim očima. Sv. Nikola je tako živio. Sv. Nikola je bio zahvaćen Božjim pogledom i tim očima je gledao na ovaj svijet. Djela u životu sv. Nikole bila su u skladu s Božjim pogledom. Služio je Crkvi, nastojao je svakome pomoći. Budimo i mi bogati onim čime je bio bogat sv. Nikola“, potaknuo je nadbiskup, rekavši da nitko nije toliko siromašan, da s drugima ne može podijeliti ljubav, mir i prijateljstvo.

Vapaj slijepca, „Isuse, Sine Davidov, smiluj nam se“ treba biti i naš vapaj kojeg izgovaramo, naglasio je nadbiskup, rekavši da je Bog konkretan Bog koji živi među nama, u Isusu Kristu bio je u ovom vremenu, našoj ljudskoj povijesti.  „Zamolimo Isusa da nas dodiruje, da učini da progledamo, da pogledamo bližnjega i neprolazne vrijednosti koje je živio sv. Nikola i neće propasti. S ovoga svijeta, sa sobom ćemo ponijeti samo ljubav. Istinski naše je ono čime smo usrećili drugoga, to je neprolazno“, poručio je mons. Zgrablić.

Rekavši da dobrota sv. Nikole privlači jer je on u Bogu i s Bogom, a dobro razumiju svi jezici i ljudi svijeta, nadbiskup je zamolio zagovor sv. Nikole da nam pomogne u činjenju dobrih djela.

Među svećenicima koncelebrantima na misi bio je i don Marko Vujasin, predstojnik Povjerenstva za pastoral pomoraca, ribara i turista Zadarske nadbiskupije na čiju inicijativu je misa koja okuplja pomorce i održana. Na misi su bili članovi Udruge sv. Nikole iz Vrsi, jedne od najaktivnijih pomorskih udruga u Hrvatskoj, pomorci, ribari i njihove obitelji te predstavnici pomorskih ustanova iz Zadarske županije.

Nakon mise, nadbiskup Zgrablić, svećenici i puk uputili su se na gat zadarske rive gdje je mons. Zgrablić predvodio molitvu za pokojne ribare i pomorce. U spomen na njih, don Marko Vujasin u more je bacio vijenac.

Ines Grbić

Foto: I. Grbić

 

ZADAR / ŽUPANIJA

Gradonačelnik Erlić na Ižu – s predstavnicima Mjesnih odbora obišao otok

Objavljeno

-

By

Gradonačelnik Erlić iskoristio je priliku boravka na Ižu da popriča s predstavnicima Mjesnih odbora, Josephom Markom Orovićem, predsjednikom MO Mali Iž, Sinišom Kulišićem, predsjednikom MO Veli Iž i Davorom Marelićem, predsjednikom MO Mali Iž – Porovac. 

Razgovaralo se o životu na otocima zimi i svakodnevnim komunalnim problemima, uređenju mjesnih prometnica i regulaciji prometa u mjesnim središtima tijekom turističke sezone te uređenju obalnog zida i gata na Malom Ižu.  

– Mjesni odbori ovome i služe, da nam apostrofiraju probleme mještana, a mi smo tu da ih slušamo i da kao Grad pokušavamo rješavati probleme. U sljedećoj godini ulažemo u ambulante na Ižu, školu na Velom Ižu i mjesna groblja na Velom i Malom Ižu – kazao je gradonačelnik Erlić te dodao da su u proračunu za 2026. za ulaganje u otoke osigurana sredstva, i to više od tri milijuna eura. 

Zahvalio se i nezavisnom gradskom vijećniku Denisu Bariću koji je sudjelovao u razgovorima uoči donošenja proračuna za iduću godinu. 

Nakon što su božićne jelke, zajedno sa stalcima i lampicama, dostavljene su na Molat, Brgulje, Zapuntel, Ist, Olib, Silbu i Premudu, jelke su stigle i na Veli Iž, Mali Iž i Porovac. Malu i Velu Ravu. Dvanaest božićnih jelki Grad Zadar kupio je za dvanaest Mjesnih odbora na zadarskim otocima. 

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

(FOTO) NACIONALNE MANJINE U DANIMA ADVENTA / Slovenska Lipa proslavila obljetnicu i monografiju o djelovanju u Zadru

Objavljeno

-

By

Slovenci u Zadru i prijatelji Slovenije svečano i sadržajno su obilježili dane Adventa i božićne blagdane. Proslavili su 20-tu obljetnicu djelovanja Slovenskog kulturnog društva Lipa Zadar. Tim povodom predstavljena je i istoimena monografija, autorica dr. Barbare Riman i dr. Kristine Riman.  Riječ je o znanstvenoj monografiji u kojoj se na 250 stranica analitički i dokumentarno prikazuje nastanak, razvoj i suvremeno djelovanje Društva, smještajući ga  u širi kontekst slovenskih udruga  na prostoru Republike Hrvatske.

-Ovo je vrijedna knjiga, rekla je Katarina Kliner, konzulica Slovenskog veleposlanstva u Zagrebu. Osim na svečanosti predstavljanja monografije konzulica je obavila i  savjetovanje sa članovima Društva.

O monografiji, koja je nastala u okviru rada Instituta za narodnostna pitanja, uz spomenute autorice, govorila  je  i Darja Jusup, ustanoviteljica i predsjednica Lipe.  Ona je podsjetila kako je prije 20 godina osnovana SKD LIpa Zadar.

– U početku nas je bilo 5, a danas Društvo broji  95 aktivnih članova. U sklopu brojnih  aktivnosti  ovo nam je  279 događaj, rekla je gospođa Jusup, dugogodišnja predsjednica Lipe koja je ujedno i urednica  monografije.

 Društvo je od početka posebnu pozornost posvetilo kulturno-umjetničkom stvaralaštvu. Održano je 18 likovnih kolonija, objavljeno pet knjiga proze i poezije Andreje Malte i Marije Ivoš članica Lipe. Najnoviji uradak je dvojezična slikovnica  U Čudesnoj šumi /V čarobnem gozdu dvojca Vesne Bilić i Evelin Dorkin-Gregov. Svake godine redovito se obilježava Prešernov dan, najveći slovenski kulturni praznik. Sudjeluju umjetnici iz slovenskih društava Hrvatske i Slovenije.  U Zadru se svake godine obilježava  Dan kulturne raznolikosti. – To je događaj na kojemu, uz slovensku, nastupaju  i ostale  manjine sa zadarskog područja, podsjetila je Darja Jusup nazočne u restoranu Galija  na svečanosti obilježavanja 20-te  obljetnice SKD Lipa. Među brojnim uzvanicima bili su i Cveto Šušmel iz SKD Triglav Split, Mirjana Majić iz MKD Biljana Zadar, te Arta Dodaj, predstavnica albanske manjine.

Od brojnih aktivnosti posebno je priljubljena Škola u prirodi. Radi se u o edukativnim izletima i upoznavanju  zanimljivih destinacija. Društvo redovito obilježava Dan žena i Dan ljudskih prava. Veliki interes vlada i za  Dopunsku školu slovenskog jezika  koje za sve uzraste vodi nastavnica Tanja Bajlo, koji su se ovom prigodom predstavili sa recitacijama dječje i odrasle skupine.

O svemu tome znanstveno, analitički i kronološki piše u bogato ilustriranoj monografiji promoviranoj u sklopu obilježavanja 20-te obljetnice  Slovenskog kulturnog društva Lipa. Autorice Riman posebno naglašavaju kako je  jezik temeljni nositelj identiteta i kulturne opstojnosti, a upravo je  SKD Lipa Zadar primjer uspješnog očuvanja  modela očuvanja  jezika kroz umjetnost, edukaciju i društveni angažman.

Sve to potvrđuje i dr. Ines Cvitković Kalanjaš. U svojoj recenziji ona ističe: ”Da su autorice uspješno pokazale da je Slovensko kulturno društvo Lipa Zadar više od kulturnog društva te da je vodstvo skupa sa članovima pronašlo model trajnog djelovanja manjinske skupnosti, koji preko entuzijazma svojih članova potvrđuje značaj kulture kao sredstva za očuvanje identiteta.

Iz recenzije dr. Jasminke Brala Mudrovčić izdvajamo ocijenu da rukopis predstavlja temeljnu ulogu jezika i književnosti pri očuvanju identitete. Znanstvena monografija pokazuje da je jezik prostor sječanja i prostor budućnosti te da se kulturna vrijednost neke skupnosti mjeri upravo sa mogućnošću da se prepozna u jeziku.

Svečanosti 20. Objetnice i predstavljanja monografije nazočile su i zadarska pročelnica gospođa Mirjana Zubčić i Anita Gržan Martinović, pročelnica za međunarodne odnose Grada, čestitale su obljetnicu društva i uvjerene da će se dobra suradnja nastaviti.

Zanimljiv doprinos predstavljanju monografije Slovenskog kulturnog drruštva Lipa Zadar, dao je zadarski kroničar i publicist Ferdinand Perinović. Podsjetio je kako su, prije 80 godina, nakon oslobođenja Zadra,  slovenski građevinari, liječnici i umjetnici prvi došli pomoći tamošnjim ljudima  u razrušenom gradu.

Tradicija i suradnja se nastavljaju što potvrđuje i sadržaj monografije koja donosi i analitički prikaz uloge društva u suvremenom kontekstu djelovanja  slovenskih udruga u Hrvatskoj ističući njegovu otvorenost prema lokalnoj zajednici, trajnu suradnju s kulturnim institucijama te doprinos promicanju međukulturalnog dijaloga.

Darja Jusup

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

(FOTO) “IZGUBILI SMO IZ VIDOKRUGA ČOVJEKA, SOLIDARNOST I HUMANIZAM” / U Kneževoj održan okrugli stol „Zadar – grad po mjeri čovjeka” 

Objavljeno

-

By

U Kneževoj palači sinoć je održan okrugli stol „Zadar – grad po mjeri čovjeka: Čovjek je čovjeku lijek – mentalno zdravlje kroz prizmu medicine usmjerene prema osobi”. Cilj okruglog stola bio je otvoriti dijalog između struke, Crkve i lokalne zajednice o aktualnim izazovima mentalnog zdravlja, s posebnim naglaskom na treću životnu dob i mlade, te potaknuti stvaranje konkretnih i primjenjivih rješenja za Grad Zadar i Zadarsku županiju.

 Tom je prigodom predstavljena i najnovija knjiga voditelja Edukacijskog centra usmjerenog prema osobi „Čovjek je čovjeku lijek”, uglednog hrvatskog psihijatra i sveučilišnog profesora Veljka Đorđevića, roman „Pietrov san”, koji govori o odrastanju ostavljenog dječaka.

 U pozdravnoj riječi pročelnik Upravnog odjela za socijalnu skrb i zdravstvo Grada Zadra Mladen Klanac prenio je pozdrave gradonačelnika Šime Erlića te zahvalio Edukacijskom centru, njegovu voditelju prof. Đorđeviću i Sveučilištu u Zadru na uspostavljenoj suradnji.

 – Profesor je poznat po skrbi za branitelje i starije osobe. Upravo je ta populacija danas na marginama, ne može očuvati bogatstvo koje je stekla i često ima osjećaj da sve to nestaje. Naša je uloga to sačuvati, prvenstveno osobu kroz njezin karakter, koji uvijek ostaje, te kroz činove ljubavi koje je činila tijekom života. Mora im se omogućiti da to mogu prenijeti i pokazati da njihov život nije bio prazna ploča, nego ispunjen nečim veličanstvenim – rekao je Klanac.

 Voditelj Edukacijskog centra usmjerenog prema osobi „Čovjek je čovjeku lijek” profesor Veljko Đorđević i njegova zamjenica, voditeljica Odjela za zdravstvene studije Sveučilišta u Zadru doc. dr. sc. Klaudija Duka Glavor, predstavili su aktivnosti Centra i njegovu svrhu, koja se ogleda u skrbi za starije osobe.

 – Suosjećanje i empatija ključne su vještine koje moramo učiti od starije generacije. Duhovna dimenzija dosad je bila premalo istaknuta, a upravo ona daje nadu i podsjeća nas na dostojanstvo svake osobe. Vjerujem da ćemo kroz zajednički rad povezati struku, humanost, duhovnost i zajednicu te biti poticaj drugima, ali i sami pokretači promjena – istaknula je doc. dr. sc. Duka Glavor.

 Đorđević je rekao kako smo u 21. stoljeću, koje je proglašeno stoljećem uma, ali se čini da u njemu nedostaje zdravog razuma.

 – Izgubili smo iz vidokruga čovjeka, solidarnost i humanizam. Kada vidimo što se sve događa u svijetu, čini se da i pri dobrom vidu ostajemo slijepi. Ideja da Europski edukacijski centar medicine usmjerene prema osobi započne sa skrbi za starije osobe nije revolucionarna, ali je za Hrvatsku iznimno važna jer smo se udaljili jedni od drugih. Nema međugeneracijskog života, materijalno prevladava nad humanističkim, kao da smo zaboravili da su ljudi temelj svake civilizacije. Hrvatska je napravila iskorak s dnevnim bolnicama, patronažnim sestrama i gerontodomaćicama, ali to još nije dovoljno. Potrebno je u cijeloj populaciji, od osnovnih škola do sveučilišta, razvijati model volontiranja i darivanja vlastitog vremena onima kojima je pomoć potrebna. Moramo pokrenuti cijelo društvo da se okrenemo jedni drugima – to je jedini zalog bolje budućnosti u Hrvatskoj – rekao je Đorđević.

Prigodno je predstavljena i njegova knjiga „Pietrov san”, u kojoj se govori o dječaku ostavljenom ispred katedrale, kojega prihvaća časna sestra i odgaja ga kroz boravak u domovima, uz ključno pitanje može li se osoba izdignuti iz takvih životnih okolnosti i postati liječnik. Predstavljanje knjige moderirao je voditelj Odjela za demencije, psihijatriju starije životne dobi i palijativnu skrb duševnih bolesnika pri Psihijatrijskoj bolnici Ugljan dr. Vitomir Višić.

Nakon toga uslijedio je okrugli stol na kojem su sudjelovali ravnatelj Doma zdravlja Zadarske županije Marko Kolega, dr. Višić, pročelnik Klanac, doc. dr. sc. Duka Glavor, predstojnik Povjerenstva Zadarske nadbiskupije za pastoral bolesnih, starih i nemoćnih don Valter Kotlar, voditelj Službe za epidemiologiju Zavoda za javno zdravstvo Zadar dr. Alan Medić, Cristian Vuger iz Hrvatskog zavoda za socijalni rad, ravnateljica Doma za odrasle osobe „Sveti Frane” Vesna Dujić, pročelnik UO-a za hrvatske branitelje, udruge, demografiju i socijalnu politiku Zadarske županije Josip Vidov te koordinatorica za palijativnu skrb u Općoj bolnici Zadar Svjetlana Baterl.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu