Društvenim mrežama poput WhatsAppa, Reddita, Facebooka i drugih širi se poziv na bojkot zbog visokih cijena u Hrvatskoj.

“24.1. u HR je bojkot protiv visokih cijena prehrane. Pozivaju se ljudi da taj dan nitko ništa ne kupuje, ali ništa. Osigurajte se za taj dan kao da je nedjelja. U UK-u se dogodilo isto s gorivom, drugi dan je pala cijena za 15 p po litri i još su digli plaće za £100 mjesečno.10% ljudi da to napravi je veliki gubitak za trgovačke lance, a vi taj dan nećete izgubiti apsolutno ništa”, stoji, između ostaloga, u porukama koje se masovno dijele. 

“Bravo, podržavam”

Ovaj poziv na bojkot podijelile su i neke popularne Facebook stranice, poput Dnevne doze prosječnog Dalmatinca.

“Kažu, 24.1. da niko ništa nigdi ne kupuje po dućanima. Bojkot radi visokih cijena i inflacije. Ova stranica podržava da naši građani bolje žive, a ne lošije. Trenutno smo na evropskom vrhu po stopi inflacije, najgori smo. Ako triba, nećemo više kupovat ništa.

Pa vi dižite cijene sebi. Talijani su prestali pit kavu u kafićima kad su im porasle cijene nakon dolaska eura. I sami su doma radili manistru. Sve dok se cijene nisu vratile u normalu. A mi?! Kod nas da je kava 15 eura, naručili bi odma duplu i slikali bi se s njom za Instagram. Tako da je naša preporuka trgovcima da još više povećaju cijene, sve dok Jasna sa Pujanki radi zalihe u podrumu”, napisali su. 

Njihova objava privukla je mnoge komentare. “Bravo, podržavam”, “Podržavam”, “Teško da će to proći, nismo solidarni ni ujedinjeni, nažalost”, “Malo je jedan dan, treba to više malo”, “Slažem se treba krenuti”, “Samo naprid ne jedan dan nego tjedan”.

Iz Instituta za oceanografiju i ribarstvo stiže neobična vijest. Naime, u Podvelebitskom kanalu su, izgleda, iz uzgojnih kaveza pobjegli lososi, a iz Instituta sada apeliraju na sve koji ih primijete da to odmah jave. “Tijekom proteklog razdoblja, ribolovci duž obale Jadrana počeli su bilježiti ulov nenativne vrste – atlantskog lososa (Salmo salar), što upućuje na bijeg iz uzgojnih kaveza smještenih u podvelebitskom kanalu”, pišu iz Instituta.

“Posljedično, naši su djelatnici zaprimili više upita građana vezanih za identifikaciju ove vrste. Podsjećamo da su se u prethodnim godinama na istom području dogodili slučajevi bijega pastrva (Oncorhynchus mykiss), koje su uzgajane u morskoj vodi. Iako su mnogi na prvu pretpostavili da se radi o sličnom događaju, ovaj put riječ je ipak o atlantskom lososu”, nastavlja se.

Uzgoj salmonidnih vrsta u morskom okolišu nije novost, kažu iz Instituta i nastavljaju: “U našoj zemlji se još od osamdesetih godina prošlog stoljeća provodio eksperimentalni i komercijalni uzgoj atlantskog i pacifičkog lososa na ušću rijeke Krke, no taj uzgoj nije dugo trajao. Svaka uzgojna vrsta u akvakulturi, osobito ako nije autohtona, nosi potencijalne ekološke, a posljedično i ekonomske rizike ako gledamo šire od samih poduzetničkih ambicija. Stoga je ključno uspostaviti i pridržavati se niza zakonskih mjera kako bi se smanjila mogućnost da gospodarski zanimljive vrste postanu invazivne ili prijenosnici patogena.”

“Institut za oceanografiju i ribarstvo, kao znanstvena institucija, provodi procjene studije utjecaja različitih zahvata na morski okoliš, kao i praćenje stanja okoliša pod utjecajem uzgoja. Iako naši djelatnici nisu podržavali unos lososa u hrvatske vode, nakon što je isti ipak formalno odobren, ukazali smo na potrebu praćenja stanja okoliša oko uzgajališta lososa s naglaskom na prisutnost prebjega uzgojnih jedinki, njihovu zastupljenost i prostornu rasprostranjenost. Dodatno, naglasili smo potrebu za praćenjem provedbe predloženih mjera zaštite naznačene u povlastici za uzgoj strane vrste u Lukovom Šugarju i Jablancu. Međutim, program praćenja nije dodijeljen našoj ustanovi i nije nam poznato je li u provedbi. Stoga, u ovom slučaju, Institut za oceanografiju i ribarstvo nema saznanja o tome kako je i kada došlo do prebjega lososa iz kaveza, kolika količina ribe je dospjela u otvorene vode te je li nosilac povlastice provodio sve mjere zaštite, pogotovo one povezane s brzim djelovanjem prilikom bijega ribe u otvorene vode. Također, nije nam poznato jesu li jedinke dospjele u okoliš istog spola ili sterilne, što je jako bitno kako ne bi došlo formiranja samoodrživih populacija lososa u Jadranu ili pak do hibridizacije s nativnim vrstama u rijekama Jadranskog sliva. Želimo naglasiti da smo sudjelovali u kontroli prvog izlova atlantskog lososa u svibnju 2023. u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede kada smo utvrdili da su sve jedinke bile istog spola. Budući da o novijim ciklusima uzgoja nemamo nikakvih saznanja, imamo znanstvenu potrebu procijeniti razmjere trenutnog bijega te cijenimo svaku vašu dojavu. Na temelju dosadašnjih dojava, prisutnost lososa zabilježena je od otoka Unija i istočne obale Istre na sjeveru do Privlake na jugu. Izgledno je da će se lososi ubuduće pojavljivati i u širem području od navedenog. Ulovljene jedinke teže između 1 i 3 kg, no poznato je da lososi mogu doseći znatno veću masu. Ovim putem vas molimo da nam dojavite svako vaše zapažanje lososa u Jadranu”, poručili su iz Instituta.

Među brojnim promjenama koje su se dogodile od 1. siječnja nalaze se i povoljniji uvjeti za ostvarivanje prava na novčane naknade, ali i druge promjene koje će zanimati nešto manje od 95.000 građana u evidenciji nezaposlenih HZZ-a.

Izmjene i dopune Zakona o tržištu rada, koje su prošle javno savjetovanje još u rujnu prošle godine, donijele su povećanje osnovica za stjecanje naknada za nezaposlenost. Pravo na naknadu koristi nešto manje od 22 posto nezaposlenih, piše Tportal.

Naknada za prvih 90 dana ostala je na 60 posto utvrđene osnovice, no za razdoblje od 91. do 180. dana nezaposlenosti povećana je s 30 na 35 posto osnovice, ali pod uvjetom da ne može biti veća od 40 posto prosječne neto plaće isplaćene u prošloj godini. Naknada za nezaposlenost nakon 180 dana ostaje na 30 posto osnovice.

Kako je bilo i najavljeno, u osnovicu, koja je zapravo prosjek bruto plaće u razdoblju od tri mjeseca prije prestanka radnog odnosa, uračunavaju se od 1. siječnja i naknade plaća.

Uz to, prekid tromjesečnog razdoblja nezaposlenosti, o kojem ovisi visina naknade, ne računa se na dane vikenda i blagdane. Istovremeno, omogućen je nastavak isplate preostale novčane naknade, ali samo ako radni odnos prestane sporazumnim raskidom ugovora.

Olakšice za dobivanje naknade

Da bi nezaposlene osobe u raznim životnim situacijama mogle lakše doći do naknade, uvedene su neke ranije najavljene promjene. Tako, primjerice, inkluzivni dodatak ili invalidska mirovina više nisu zapreka da nezaposlena osoba primi naknadu u punom iznosu. Uz to, osobe mlađe od 30 godina na naknadu imaju pravo ako su u posljednja 24 mjeseca bile nezaposlene šest umjesto dosadašnjih devet mjeseci.

Prilikom određivanja iznosa naknade u obzir će se uzimati samo razlog prestanka posljednjeg radnog odnosa, s time da treba reći da zaposlenik ne smije sam dati otkaz. Uz to, nezaposlene osobe koje su upućene na osposobljavanje ili profesionalnu rehabilitaciju imaju pravo na naknadu i tijekom trajanja tog osposobljavanja ili rehabilitacije.

Na stranicama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje među popisom svih izmjena stoji da korisnici prava, prema ranijoj verziji Zakona o tržištu rada, neće moći računati na povećanje naknada i druge olakšice po tom pitanju. Iz HZZ-a navode da će se svi postupci pokrenuti prije stupanja na snagu izmjena i dopuna tog zakona dovršiti po staroj verziji.

Promjene prilikom prijave u evidenciju

Promijenjeni su i uvjeti za prijavu u evidenciju nezaposlenih. Tako se više neće tražiti podaci iz Registra osiguranika o tome da osoba ne ostvaruje mjesečne prihode te da ne obavlja domaću radinost ili sporedno zanimanje prema posebnom propisu. Uz to, više nije nužno da nezaposlena osoba nije upravitelj zadruge, predsjednik, član uprave, izvršni direktor trgovačkog društva ili likvidator.

No za upis u evidenciju nezaposlenih bitno je da ne ostvaruje pravo na rodiljnu, roditeljsku ili posvojiteljsku poštedu od rada, odnosno rodiljnu, roditeljsku ili posvojiteljsku brigu o novorođenom djetetu po posebnom propisu te da ne obavlja stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa.

U evidenciju nezaposlenih se od 1. siječnja mogu prijaviti i državljani trećih zemalja kojima je prestao radni odnos u Hrvatskoj, ali samo ako im u tom trenutku traje privremeni boravak. Pritom uvjet prijave u evidenciju nema veze s pravom na novčanu naknadu za nezaposlene. Za strance pravo na naknadu prestaje istekom privremenog boravka.