Hrvatska
Dan je sjećanja na žrtvu Vukovara, u grad dolaze tisuće ljudi
Dana 18. studenoga obilježavamo 33. obljetnicu stradanja Vukovara i Škabrnje te se prisjećamo svih žrtava Domovinskog rata. Vukovar je danas središte okupljanja ljudi iz cijele Hrvatske i Hrvata izvan RH koji dolaze pokloniti se žrtvama i odati počast Gradu heroju, simbolu otpora tijekom Domovinskog rata.
Program “Vukovar mjesto posebnog domovinskog pijeteta” počinje u 10 sati, u dvorištu vukovarske bolnice dr. Juraj Njavro odakle će krenuti Kolona sjećanja koju će predvoditi hrvatski branitelji Vukovara zajedno sa članovima obitelji poginulih, nestalih, ubijenih, nasilno odvedenih i umrlih hrvatskih branitelja Vukovara na čelu s pripadnicima hrvatske policije koji su branili Vukovar od velikosrpske agresije 1991.
Očekuje se sudjelovanje gotovo cijelog državnog vrha, dok će predsjednik RH Zoran Milanović obilježiti Dan sjećanja u Škabrnji, a u Vukovaru će ga zastupati predstojnik Ureda Orsat Miljenić. Svi predsjednički kandidati su najavili svoj dolazak.
Dolaskom na Memorijalno groblje žrtava iz Domovinskog rata državna i druga izaslanstva položit će vijence i upaliti svijeće.
U 13 sati na groblju će biti služena sveta misa za sve žrtve u Domovinskom ratu, a predvodit će je mons. Dražen Kutleša, zagrebački nadbiskup i metropolit.
Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje obilježavamo 18. studenoga u sjećanje na dan kada je 1991. slomljena herojska obrana grada Vukovara, kada je u Škabrnji počinjen stravičan zločin nad stanovništvom te kada su svoje junaštvo iskazali branitelji Saborskoga, Slunja, Cetingrada i Rakovice.
Bitka za Vukovar, u kojoj je sudjelovalo oko 1800 branitelja, započela je 25. kolovoza, a završila 18. studenoga 1991. Do tragičnog sloma obrane grada poginule su 1624, a ranjeno više od 2500 osoba.
U srpske koncentracijske logore odvedeno je oko 7000 zarobljenih branitelja i civila, a iz grada je prognano oko 22 tisuće njegovih stanovnika. Na popisu zatočenih i nestalih osoba iz Domovinskog rata još je nekoliko stotina osoba s vukovarskog područja.
Uz žrtvu Vukovara, prisjećamo se i pokolja 43 hrvatska civila u Škabrnji koji su istoga dana 1991. godine počinili pripadnici JNA, srpske paravojne snage SAO Krajine i dobrovoljačke skupine iz Srbije i Bosne i Hercegovine.
Po okončanju napada Škabrnja je spaljena i u potpunosti uništena, a katolička crkva do temelja srušena. Nakon što je selo opustošeno, cijeli je kraj miniran. Oni civili koji su bili pošteđeni kasnije su predani hrvatskoj strani u mjestu Pristeg, a muškarci su zatočeni u kninskim logorima te kasnije razmijenjeni.
U spomen na 18. studenog 1991., Hrvatski je sabor 1999. donio Odluku o proglašenju Dana sjećanja na žrtvu Vukovara, kako bi se dostojanstveno i primjereno toga datuma odavala počast svim sudionicima obrane Vukovara, grada – simbola hrvatske slobode, a od 2020. taj je dan proglašen državnim blagdanom te se obilježava kao Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje.
Hrvatska
HUBOL tvrdi da dvojni rad liječnika nije primarni problem, već nešto drugo
Iz Hrvatske udruge bolničkih liječnika (HUBOL) u utorak su poručili da dvojni rad liječnika nije primarni problem javnog zdravstva i razlog dugih lista čekanja nego je to rezultat lošeg upravljanja te loše i nesposobne politike. Osim entuzijazma zdravstvenih radnika, u hrvatskom zdravstvenom sustavu gotovo ništa ne funkcionira kako treba, ocijenili su iz HUBOL-a te podsjetili da liječnici dvojni rad ne obavljaju tijekom radnog vremena, već u privatno vrijeme. Pritom su naglasili da ograničenje ili zabrana dvojnog rada ne može dovesti do kraćeg čekanja pacijenata na pregled ili pretragu, da dvojni rad postoji u državama EU-a i da takav rad, s dodatnim prihodom, smanjuje odljev liječnika u privatno zdravstvo ili inozemstvo.
“Postoje pojedinačni problemi s kršenjem propisa koji reguliraju dvojni rad, a HUBOL se zalaže za to da se svako pojedinačno kršenje propisa sankcionira”, istaknuli su.
“Temeljni problemi javnog zdravstva te dugih čekanja na pretrage i preglede rezultat su nesposobnih i neodgovornih donositelja odluka u zdravstvu, a ne liječnika”, ocijenili su te dodali kako se “politika odbija prihvatiti rješavanja problema”.
Ključni problemi javnog zdravstva po HUBOL-u su devastacija i “kolaps” primarne zdravstvene zaštite (PZZ) zbog opterećenosti obiteljskih liječnika birokratskim poslovima i njihovog premalog broja zbog čega se bolesnici prelijevaju u bolnice te neučinkovita i neodrživa organizacija i upravljanje bolnicama.
Rukovodeće pozicije u hrvatskom zdravstvu su “duboko politizirane”
“Vlada i Ministarstvo zdravstva zbog populizma i lokalnih političkih interesa čvrsto drže zatvorene oči pred tim problemom. Rukovodeće pozicije, kao i upravljanje, su u hrvatskom zdravstvu duboko politizirane”, ustvrdili su. Vlada, kažu, odbija uvesti zakonsko ograničenja od dva mandata za upravljačke pozicije u zdravstvu što bi “eliminiralo ‘vječne šefove’, smanjilo koruptivni potencijal i promijenilo sadašnju negativnu kadrovsku selekciju”. Kao jedan od najtežih problema javnog zdravstva istaknuli su korupciju u javnoj nabavi. “Danas, nakon afere s Berošem i Rotimom, vjerojatno svaki građanin opravdano sumnja u svaku javnu nabavu u zdravstvu. Osim najavljene kontrole izvanredne javne nabave, nije najavljena niti jedna mjera daljnjeg sprečavanja korupcije”, upozorili su.
Problematizirali su i postojanje kaznenog djela nesavjesnog liječenja, za koje kažu da postoji još samo u Sloveniji, zbog kojeg mnogi liječnici provode tzv. defenzivnu medicinu što rezultira mnoštvom pretraga, a broj i vrsta specijalističkih pretraga i zahvata raste i zbog brzog razvoja medicine, a što pak ne prati odgovarajuće povećanje broja liječnika i medicinskih sestara.
Preduvjetima za kvalitetno upravljanje listama čekanja u HUBOL-u smatraju i cjelovitu informatizaciju te integraciju zdravstvenih sustava i baza.
Hrvatska
Policijski sindikati nezadovoljni vladinom ponudom povećanja plaća
Čelnici Sindikata policije Hrvatske i Nezavisnog sindikata djelatnika MUP Dubravko Jagić i Zdravko Lončar najavili su danas da će se, nakon konzultacija, do petka očitovati o Vladinoj ponudi dodatnog povećanja plaće od dva posto za rujan s isplatom u listopadu iduće godine.
Lončar je, nakon sastanka s Vladinim pregovaračkim timom, rekao da će se o ponudi konzultirati sa sindikalnim vodstvom i u petak obavijestiti Vladu o svom stavu. Dodao je da nije bilo promjena vezano uz Vladinu ponudu ostalih materijalnih prava. Napomenuo je da je (ukupni) proračunski izdatak povećanja na razini 215 milijuna eura.
Policijski sindikati nezadovoljni vladinom ponudom povećanja plaća
Riječ je o pregovorima sklapanju dodatka Kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike.
Predsjednik SPH Dubravko Jagić rekao je da se zasad ne mogu složiti s Vladinom ponudom te da očekuju kakva će biti ponuda javnim službama i konzultirati se sa sindikalnim tijelima i članstvom.
Vlada nije spremna razgovarati o naknadi za topli obrok, vezano uz osnovicu plaće Vlada predlaže kumulativna povećanja, no to još moramo razmotriti, dodao je.
Upitan o štrajku, Jagić je odgovorio kako ga nije problem organizirati i da uvijek ostaje kao opcija, no drže da imaju dobre argumente zašto traže veće povećanje osnovice i naknadu za topli obrok.
Potvrdio je da će se provesti izjašnjavanje članstva o spremnosti na štrajk, no da je o tome još prerano govoriti, jer pregovori još nisu završeni.
Hrvatska
Sve je spremno za 3 rasprodana koncerta Tomislava Bralića i klape Intrade ovog vikenda u Lisinskom
Pred vratima je trodnevni klapski spektakl Tomislava Bralića i klape Intrade
u Lisinskom 7., 8. i 9. prosinca.
Ovog vikenda Tomislav Bralić i klapa Intrade donose glazbenu čaroliju u rasprodani Lisinski. Iako Intrade već 18 godina svakog prosinca njeguje tradiciju koncerata u glavnom gradu Hrvatske, povratak u zagrebački glazbeni hram 7., 8. i 9. prosinca, nakon punih deset godina, izazvao je izniman interes publike.
Sva tri najavljena koncerta su rasprodana, a publiku očekuju nezaboravne izvedbe njihovih najvećih hitova, uz pokoje iznenađenje i jedinstvenu atmosferu koju samo Intrade mogu stvoriti.
Nakon 18 godina tradicija i dalje osvaja, ulaznice planule u trenu
Ove godine Tomislav Bralić i klapa Intrade obilježavaju 18 godina tradicije zagrebačkih koncerata. Tijekom tog razdoblja nastupali su na svim većim zagrebačkim pozornicama, od Cibone, Doma sportova do Arene, a nakon desetljeća ponovno se vraćaju u Lisinski, gdje je tradicija i počela 2006.
Povijest se ponavlja – baš kao i 2014., i ove su godine rasprodali tri uzastopna koncerta. “Već 18 godina nastupamo u Zagrebu, a s tri rasprodana Lisinska za kraj ove godine osjećamo iznimnu čast i zahvalnost našoj publici. Veselimo se svakoj pjesmi i emociji koju ćemo zajedno podijeliti”, poručio je Tomislav Bralić uoči nastupa.
Repertoar je spreman
Klapa Intrade poručuje da će to biti koncerti za pamćenje. Repertoar za tri uzastopne večeri u Lisinskom pomno je osmišljen kako bi obuhvatio najbolje od 39 godina bogate karijere Intrada. Publika će uživati u nezaboravnim izvedbama hitova poput “Zora bila”, “Croatio, iz duše te ljubim” i “Ne mogu te prestat jubit”, uz pokoje iznenađenje.
Ova tri koncerta ne samo da će obilježiti kraj jedne uspješne godine, već će ujedno biti savršena uvertira u 2025., godinu kada će klapa proslaviti 40 godina svog postojanja.
CRO ULTRAS
18. studenoga 2024. at 14:18
VUKOVAR NIKADA BYKOBAP