Zadarski nadbiskup Milan Zgrablić predvodio je misu za sve vjerne mrtve, kao i za pokojne zadarske svećenike i nad/biskupe na Dušni dan, u subotu, 2. studenog, u katedrali sv. Stošije u Zadru.

„Nakon svetkovine Svih svetih i spomena svih koji žive u punini Božje svetosti i ljubavi, na spomendan Svih vjernih mrtvih Crkva usmjerava naše misli prema  pokojnicima i životu vječnom. Sjećamo se osobito naših najmilijih koji su napustili ovozemaljski život i u nadi čekaju puno ostvarenje zajedništva s Bogom“, rekao je mons. Zgrablić, poručivši: „Sjećajući se pokojnika, pozvani smo razmatrati kako ljudska egzistencija nije zatvorena unutar ovozemaljskog življenja“.

Dušni dan „poziva nas razmatrati život s obzirom na njegov konačni cilj, na ono što se nalazi s druge strane smrti. Pozvani smo razmatrati o onome što je duboko u nama usađeno u želji za životom. Pozvani smo krik za životom naše naravi i svijesti promatrati kao snažni Božji poziv prema vječnosti, tako duboko utisnut u našu egzistenciju“, rekao je nadbiskup, istaknuvši: Dan mrtvih, kako obično nazivamo Dušni dan, „s tugom nas sjeća na naše pokojne, ali i prisjeća kako ovo naše materijalno i tjelesno, ono što svaki dan gradimo, skupljamo, nadajući se zdravlju, snazi i talentima, ono čemu posvećujemo toliko vremena i važnosti, uz toliko truda, znoja i muke, jest ipak samo prolazno, s kojim se samo privremeno možemo koristiti i koje nikako ne može ispuniti najdublje čežnje našega srca“.

Euharistijsko slavlje „ponazočuje Kristovu muku, smrt i uskrsnuće za naše spasenje, naše sadašnje i vječno dobro, poziva nas da razmatramo o značenju smrti. Naše razmatranje pokazat će nam nesigurnost i nestalnost našeg života koji nužno prolazi kroz smrt, a s druge strane, euharistija nam govori o otajstvu naše vjere koju ispovijedamo riječima: ‘Tvoju smrt, Gospodine, naviještamo, tvoje uskrsnuće slavimo, tvoj slavni dolazak iščekujemo’“, rekao je mons. Zgrablić, istaknuvši da nas euharistija „upućuje na Krista koji nam je u svom uskrsnuću darovao novi život, drugačiji život od ovozemaljskog života. Euharistija nas usmjerava prema stvarnosti koja se ispunjava u uskrsnuću, u sudbonosnom i odlučujućem događaju u postojanju svakog čovjeka“.

Iza Božje riječi stoji vječni i svemogući Bog, a pročitana Božja riječ govori o ljudskoj čežnji za postojanjem, želji i traganju za puninom života, rekao je nadbiskup. Božja riječ daje odgovor „da umrijeti ne znači završiti i ući u ništavilo, ući u tamnu sjenu potpunog završetka. U Božjoj riječi doznajemo kako postoje vrata u puninu života, susrest ćemo Krista koji je ‘Vrata’ kroz koja se prolazi u novi život, koji je vječna radost i slava zajedništva s Bogom i svima koji su prošli kroz ta Vrata u vječnu slavu. Naša vjera osvijetlit će nam otajstvo smrti i utješiti nas u nadi, s velikom sigurnošću da ona nikada ne razočarava“, ohrabrio je mons. Zgrablić.

„I mi s Knjigom Mudrosti ispovijedamo kao su ‘duše pravednika u Božjoj ruci’ jer je Bog stvorio čovjeka za besmrtnost, za sudjelovanje u njegovom vječnom životu. Oni koji su svoj život suobličili Kristovom životu, koji su ‘obukli Krista’, oni kojima je Krist postao Put, Istina i Život, žive u ‘Božjim rukama’ i u miru. Ispovijedajući našu vjeru s povjerenjem u Božju riječ, u Božja obećanja, svjedočimo drugima i u drugima budimo nadu kako duše pravednika borave s Bogom u ljubavi, svjetlu i miru“, poručio je zadarski nadbiskup.

Premda se „u očima ovoga svijeta, u isključivo zemaljskoj perspektivi“, odlazak pravednika s ovoga svijeta čini kao nesreća i propast, kako kaže Knjiga Mudrosti, „za vjernika je tjelesna smrt samo prijelaz iz ovozemaljskog postojanja kojeg prate boli i kušnje, u puninu života u Božjoj blizini. Smrt tako nije kazna, već oslobođenje od mnogih zala koje je grijeh unio u život“, rekao je mons. Zgrablić, istaknuvši da vjerni pokojnici u punini života uživaju u svim Božjim darovima koje je on pripravio onima koji ga ljube.

„Oni su svoj život ‘uronili’ u Kristov život, u Kristovu sudbinu; oni su srasli s Kristom i tako po njegovom uskrsnuću, njegovom djelu otkupljenja, ušli u puninu života. Poput iskri koje vrcaju u strnjici (usp. Mudr 3, 7), duše pravednika svijetle zauvijek jer žive na izvoru Svjetla, u Kristu koji je ‘svjetlost na prosvjetljenje naroda’, kako je Isusa opisao sv. Šimun kod prikazanja u Hramu. Naš pogled u vječnost, pogled s drugu stranu Golgote, obasjava svjetlo otajstva zajedništva sa svetima“, poručio je mons. Zgrablić.

Nadbiskup je podsjetio i na misli iz dogmatske konstitucije o Crkvi ‘Lumen gentium’ Drugog Vatikanskog sabora, koja govori o zajedništvu s pokojnicima: „Dakle, dok ne dođe Gospodin u svom veličanstvu i svi anđeli s njime… neki od njegovih učenika putuju zemljom, drugi se, navršivši ovaj život, čiste, a neki su proslavljeni motreći `jasno sâmoga trojedinog Boga kakav jest`; premda na različit način i u različitom stupnju, ipak svi dijelimo zajedništvo u jednoj ljubavi prema Bogu i bližnjemu te pjevamo svome Bogu istu pjesmu slave. Svi, naime, koji su Kristovi, imajući njegovog Duha, srašćuju u jednu Crkvu i u njemu prianjaju jedni uz druge. Stoga se jedinstvo putnika s braćom koja su usnula u Kristovom miru nipošto ne prekida, nego se, dapače, jača priopćavanjem duhovnih do­bara… Budući da su primljeni u domovinu i prisutni pred Gospodinom, oni se po njemu, s njime i u njemu ne prestaju zauzimati za nas kod Oca, tako što prikazuju zasluge koje su po Isusu Kristu, jedinom Posredniku između Boga i ljudi, stekli na zemlji… Stoga njihova bratska skrb vrlo mnogo pomaže našoj slabosti“.

Nadbiskup je poželio da vrijeme koje nas vodi prema našem cilju, „bude obasjano svjetlom obećanja Božje riječi, zagovorom i pomoći naših pokojnika, da ne zaustavimo naše korake u ovoj ‘suznoj dolini’, nego hrabro, uzdignutog srca, koračamo prema cilju, prema Bogu koji će nam u potpunosti otkriti svoje lice, prema nebu gdje su naši najmiliji i gdje Krist živi i kraljuje u vijeke vjekova“.

U misi su na osobiti način prikazane i duše svih pokojnih Bogu posvećenih osoba, koji su Bogu služili u mjesnoj Crkvi. Nakon mise, nadbiskup Zgrablić i svećenici uputili su se u pokrajnju lađu katedrale kod grobnice zadarskih nadbiskupa u kojoj su pokopani Mate Garković, Marijan Oblak i Ivan Prenđa, gdje je mons. Zgrablić predvodio molitvu odrješenja za pokojne za njihove duše.

I.G.

Foto: I. Grbić