ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Nadbiskup Zgrablić predvodio Službu Riječi s odrješenjem za pokojne na Gradskom groblju
Zadarski nadbiskup Milan Zgrablić predvodio je Službu Riječi s odrješenjem za pokojne na Gradskom groblju u Zadru na svetkovinu Svih svetih, u petak, 1. studenoga.

„Po općinstvu svetih i po zajedništvu života s Bogom, trajno smo povezani s našim pokojnicima u vjeri i ljubavi, molitvi i nadi. Činom vjere i molitve jačamo i našu nadu u radost susreta s Bogom, s našim dragim pokojnicima i svima koji u Bogu žive“, rekao je mons. Zgrablić, istaknuvši da kršćani na groblju nisu okupljeni kao oni koji tuguju ili su u neznanju, nego kao kršćani koji vjeruju u uskrsnuće tijela i život vječni.
Molitvena služba na groblju uključuje tri dimenzije ljudskog života: našu prošlost, sadašnjost i budućnost, istaknuo je mons. Zgrablić, rekavši da smo s našim pokojnicima povezani sjećanjem, osjećajima, uspomenama, ljubavlju, zahvalnošću i molitvom.

„Na svetkovinu Svih Svetih i na spomendan vjernih mrtvih, na osobiti način sjećamo se onih koji su živjeli prije nas. Sjećamo se naših pokojnika koji su nam dali život, voljeli nas, odgojili, prenijeli vjeru u Boga, s kojima smo dijelili životni hod, radosti, brige i nevolje. Sjećamo se onih koji su nas puno zadužili u životu, koji su se žrtvovali za nas, koje smo sreli na putu života“, rekao je nadbiskup. U tom kontekstu, istaknuo je misao pape Franje koju je jednom izrekao na groblju: „Sjećanje čini ljude jakima jer se osjećaju ukorijenjenima na putu, ukorijenjenima u povijesti, ukorijenjenima u narodu. Sjećanje nas tjera da shvatimo da nismo sami. Mi smo narod koji ima povijest, koji ima prošlost, koji ima život. Sjećanje nas vodi korijenima: mojim korijenima, korijenima mojih ljudi“.

Na svetkovinu Svih svetih i Dušni dan usmjeravamo naš pogled i u budućnost. „Gledamo na horizont života gdje se dodiruju i prožimaju zemaljsko i nebesko, ljudsko i božansko. Ova budućnost nije prazna, nego istinski povezana s našom nadom koja ne razočarava, jer je utemeljena na Bogu u kojem nema prijevare. Vjera i nada već nam daje ‘posjedovati’ ono što nas čeka, što je pred nama, ono čemu se nadamo“, poručio je mons. Zgrablić, rekavši da nam i Sveto Pismo ukazuje na ono što nas čeka.

„Sv. Ivan Evanđelista piše u Knjizi Otkrivenja: ‘I vidjeh novo nebo i novu zemlju jer prvo nebo i prva zemlja uminu; ni mora više nema’. More je za Ivanovog čitatelja znak velike opasnosti, propasti, smrti, bezdana. I nastavlja sv. Ivan: „I Sveti grad, novi Jeruzalem, vidjeh: silazi s neba od Boga, opremljen kao zaručnica nakićena za svoga muža. I začujem jak glas s prijestolja: Evo Šatora Božjega s ljudima! Oni će prebivati s njima; oni će biti narod njihov, a on će biti Bog s njima. I otrt će svaku suzu s očiju te smrti više neće biti, ni tuge, ni jauka, ni boli više biti neće jer prijašnje uminu“ (Otk 21 ,1– 4)“, rekao je nadbiskup, poručivši: „Pred nama nije praznina, nego Ljepota koja nas čeka. Pred nama nije vječna smrt, nego vječni život. Pred nama nije tama, nego svjetlo. Pred nama nije grob, nego uskrsnuće. Pred nama nije kraj, nego novi početak. Pred nama nije propast, nego uzdignuće. Pred nama nije rastanak s onima koje volimo, nego vječni zagrljaj njihove blizine. Pred nama je dan koji nema zalaza. Pred nama je ostvarenje nade međusobnog susreta s Ljubavlju koja nam je poklonila život i pozvala nas u postojanje. Pred nama je Očeva ljubav koja nas strpljivo i milosrdno čeka. Pred nama je susret i život s Bogom i svim svetima koji u njemu žive. Pred nama je Krist koji je Istina, naš put, uskrsnuće i život“.

„Između sjećanja i prošlosti, nade i budućnosti je sadašnjost. Prošlosti više nema, ona je iza nas; budućnost još nije došla, ona je ispred nas. Trajno živimo u sadašnjosti. Pozvani smo sadašnjost, pa i ovaj trenutak, živjeti kao vječnost. Između sjećanja i nade je put kojim hodimo, korak koji sada činimo, trenutak koji sada živimo, djelo koje sada vršimo, vrijeme koje upravo postoji. Važno je da nam sadašnjost bude bremenita vječnošću, svetošću, blaženstvom, ispunjena Bogom, kako bi jednom, kad vrijeme nestane, ostala samo vječnost, vječna sadašnjost ispunjena Bogom“, rekao je mons. Zgrablić, istaknuvši: „Siguran put da nam sadašnjost ostaje vječnost je život blaženstva, život kojim je Isus hodio i kojem nas je poučio. Blaženstva živi tko je svjestan potrebe bogaćenja u Bogu, koji tješi, mirotvorac, tko čezne za pravednošću, tko je milosrdan, onaj tko ima čisto srce“.

Nadbiskup je potaknuo na molitvu Bogu „da se ne izgubimo na putu sadašnjosti i da svaki trenutak prožmemo blaženstvom, kako bi prispjeli na odredište i cilj života koje je Bog pripravio onima koji ga ljube. Molimo dragim pokojnicima da im Gospodin udijeli oproštenje i milosrđe, vječnu svjetlost i radost u svom zajedništvu“, potaknuo je mons. Zgrablić.
Nakon Službe Riječi, nadbiskup je u pratnji svećenika pohodio grobnice svećenika, redovnika i redovnica Zadarske nadbiskupije; kod svake grobnice je predvodio molitvu, grob je poškropio blagoslovljenom vodom i ostavio upaljenu svijeću.
I.G.























































Foto: I. Grbić
ZADAR / ŽUPANIJA
FOTO / Bokanjac prikupio 5.000 € za komunikatore djece Udruge ZARATINIĆI
Udruga mladih Bokanjac i Mjesni odbor Bokanjac još su jednom pokazali kako lokalna inicijativa može imati stvaran i dugoročan učinak. Kao rezultat humanitarnog Adventa koji su u prosincu 2025. zajednički organizirali, jučer, 31. siječnja, Udruzi ZARATINIĆI uručena je donacija u iznosu od 5.000 eura, namijenjena nabavi komunikatora za djecu s teškoćama u komunikaciji.

Donaciju je u ime Udruge mladih Bokanjac uručio Josip Mrkić, a susret je održan u neformalnoj i prijateljskoj atmosferi, uz kratko druženje s djecom i roditeljima. Time je simbolično zaokružen jedan projekt koji je započeo jednostavnom, ali jasnom idejom – učiniti nešto dobro za svoju zajednicu i istovremeno pomoći onima kojima je pomoć najpotrebnija.
Humanitarni Advent na Bokanjcu bio je višednevna inicijativa koja je okupila mještane svih generacija. Osim što je obogatio adventsko vrijeme u kvartu, imao je i jasnu humanitarnu svrhu. Sav prikupljeni prihod odlučeno je usmjeriti Udruzi ZARATINIĆI, koja kroz projekt komunikatora djeci bez govora omogućuje izražavanje, sudjelovanje u svakodnevnom životu i veću samostalnost.

Komunikatori nisu simbolična pomoć, oni su konkretan, specijaliziran alat koji za djecu bez verbalne komunikacije predstavlja glas. Putem njih djeca mogu izraziti osnovne potrebe, emocije, želje i misli, komunicirati s obitelji, vršnjacima i okolinom te aktivnije sudjelovati u obrazovanju i društvu.

Do danas je, zahvaljujući donacijama građana, udruga, tvrtki i lokalnih inicijativa poput ove s Bokanjca, prikupljeno više od 60.000 eura za komunikatore. Šestero djece već je dobilo svoj uređaj, ukupne vrijednosti 52.611 eura, dok još 22 djece trenutačno čeka sredstva kako bi i oni dobili priliku za komunikaciju.
U Udruzi ZARATINIĆI ističu kako ovakve suradnje pokazuju snagu lokalne zajednice i važnost solidarnosti na razini kvarta i grada. Donacija s Bokanjca još je jedan korak prema cilju, da nijedno dijete ne ostane bez mogućnosti izražavanja.
Primjer Udruge mladih Bokanjac i Mjesnog odbora Bokanjac potvrđuje da promjene ne moraju dolaziti odozgo, već često počinju upravo u susjedstvu, kroz zajedničku ideju, volju i konkretno djelovanje, stoji u objavi.

ZADAR / ŽUPANIJA
(FOTO) OKRUGLI STOL U ZADRU / Ramljak: Strašno je što prijatelj može napraviti prijatelju; Braš: Ovisnost o digitalnom svijetu teža je od ovisnosti o heroinu
Život djece i mladih, uključujući sve oblike zlostavljanja, pa i ono najteže seksualno, danas se odvija u digitalnoj sferi. Korporacije i algoritmi iskorištavaju našu pažnju, bore se da što duže gledamo u ekran, a u nekom trenutku djeca i mladi postaju žrtve, depresivni su, počinju razmišljati o suicidu, u strahu su i od počinitelja i od roditelja kojima se izbjegavaju povjeriti. U zadnjih sedam godina u Hrvatskoj bilježimo porast seksualnog zlostavljanja od 270 posto; samo prošle godine imali smo preko 500 slučajeva seksualnog nasilja nad djecom, a 10 tisuća predmeta čeka na rješavanje, bilo od seksualnih predatora, bilo od vršnjaka. Zastrašujuće je ono što prijatelj prijatelju može učiniti i zato se moramo educirati i komunicirati, jer je odnos između ljudi najbolja prevencija, istaknuo je voditelj Centra za nestalu i zlostavljanu djecu i Centra za sigurniji Internet Tomislav Ramljak na Okruglom stolu „Mentalno zdravlje mladih i sigurni Internet: Gdje je granica između stvarnog i virtualnog nasilja?”, održanom u Zadru u organizaciji Odjela za zdravstvene studije Sveučilišta u Zadru i Edukacijskog centra Europskoga instituta za medicinu usmjerenu prema osobi “Čovjek je čovjeku lijek”, u suradnji sa Zadarskom županijom i Gradom Zadrom.
Okrugli stol organiziran je kako bi se ukazalo na potrebu prevencije svih oblika digitalnog nasilja, edukacije djece, mladih, roditelja i stručnjaka te podizanja svijesti o sigurnom korištenju Interneta. Kao jedan od vodećih hrvatskih stručnjaka za online sigurnost i zaštitu djece na internetu Ramljak je govorio o problemima s kojima se susreće u svom radu i pozvao na angažman cijelog društva u ovom problemu koji se pojavio u posljednjih dvadesetak godina.
– Kada sam s kolegom koji je radio u policiji na takvim slučajevima krenuo s radom na ovoj problematici, u vrijeme kada je Internet bio u povojima, zaključio sam da će to biti problem budućnosti. Samo 20 godina kasnije sigurnost djece, pa i odraslih, najveći je izazov u digitalnoj tehnologiji. Mladima je telefon njihov prozor u svijet, kroz njega se zabavljaju, uče, imaju romantične odnose, a na kraju i proživljavaju krize u međuljudskim odnosima. Za razliku od prijašnjih problema, kada su stariji imali informacije koje su trebali prenositi mladima, sada stariji ne mogu pratiti trendove, mladi imaju informacije a mi ih moramo slušati, učiti i pokušati vidjeti postoje li simptomi problematičnih ponašanja te što sve društvene mreže i kanali serviraju našoj djeci. Edukacijski centri koji budu gledali unaprijed, poticali razvijanje međuljudskih odnosa i mentalno zdravlje, imat će veliku budućnost, rekao je Ramljak u uvodnom dijelu kojeg je moderirala Ivana Zrilić.
Pročelnica Odjela za zdravstvene studije i zamjenica voditelja Edukacijskog centra usmjerenog prema osobi „Čovjek je čovjeku lijek” doc. dr. sc. Klaudija Duka Glavor izrazila je zadovoljstvo što u radu okruglog stola sudjeluju duhovnici, psihijatri, psiholozi, neurolozi i sami mladi iz oratorija Don Bosco Zadar. Predsjednica Europskog instituta usmjerenog prema osobi prof. dr. sc. Marijana Braš rekla je da je tehnologija toliko napredovala da često mladi od 20 godina ne mogu pratiti djecu od 10 godina te je pozvala mlade na sudjelovanje na ovogodišnjem Svjetskom kongresu medicine usmjerene prema osobi koji će se održati u Liverpoolu s temom „Mladi i djeca”.
Voditelj Edukacijskog centra usmjerenog prema osobi „Čovjek je čovjeku lijek” prof. dr. sc. Veljko Đorđević rekao je kako Sveučilište u Zadru postaje pionir u preventivnim i rehabilitacijskim programima.
– Otvaramo teme Interneta, njegove zloporabe, načina kako odgajamo svoju djecu, što se događa u našim obiteljima, kako kao društvo na ovo reagiramo. Moramo se zapitati koliko podučavamo mlade koji ulaze u formativne godine, kako na njih utječemo ne samo kao nastavnici, nego i kao roditelji i cjelokupno društvo. Komuniciramo s virtualnim uređajima i mislimo da komuniciramo sa svijetom, izgubili smo odnos čovjeka prema čovjeku. Dok se ne vratimo odnosu među nama, gubit ćemo se, otići ćemo stranputicama. Ne možemo zaustaviti razvoj tehnologije ali možemo uputiti populaciju kako je koristiti, rekao je Đorđević.
Nakon uvodnih obraćanja uslijedio je Okrugli stol na kojemu su sudjelovali pročelnik Upravnog odjela za socijalnu skrb i zdravstvo Grada Zadra Mladen Klanac, Tomislav Ramljak, pročelnica Upravnog odjela za odgoj i školstvo Grada Zadra Tihana Biuk Magaš, pročelnik Upravnog odjela za hrvatske branitelje, udruge i demografiju Zadarske županije Josip Vidov, upraviteljica Područnog ureda Hrvatskog zavoda za socijalni rad Martina Čuljak Jovančević, upraviteljica Obiteljskog centra Zadarske županije Mila Špinderk, dugogodišnja voditeljica Odjela psihijatrije Opće bolnice Zadar Palmira Čveljo, predsjednik Zajednice sportova Zadarske županije i profesor kineziologije na Odjelu za zdravstvene studije Tonči Mašina, župnik župe Gospe Loretske u Arbanasima u Zadru i voditelj oratorija Don Bosco Zadar don Marko Majić Mazul, predstavnik studenata Odjela za zdravstvene studije Zvonimir Jurica te vjeroučiteljica Nikolina Glasnović.
U razmatranjima sudionika istaknuto je da su se djeca nekada mogla skloniti u obiteljski dom od svih nasilja, a danas su u njemu i dalje izloženi preko ekrana. Istaknuta je potreba dolaska do vrtića, jer roditelji pomoć u teškim trenucima podizanja djece nađu davanjem ekrana djeci, bilo za hranjenje ili kratki predah, ali se tada često izgubi pojam vremena. Traženje pomoći je znak hrabrosti a ne bespomoćnosti jer se rijetko događa da se nasilje ne ponovi, istaknuto je na Okruglom stolu. Ovisnost o digitalnom svijetu veća je od one o drogama, a posljedice mogu biti veće od ovisnosti o heroinu, istaknula je Braš.
Bilo je i pozitivnih primjera, pa je student Zvonimir Jurica rekao da ih se na Sveučilištu kontinuirano educira o mentalnom zdravlju i prepoznavanju simptoma onih koji imaju problem. Na studiju vlada topla atmosfera, a posebno je istaknuo rad Studentskog savjetovališta i profesorice Duka, koja s njima razgovara i daje im podršku.
Na Okruglom stolu kao jedan od velikih pozitivnih koraka istaknuto je skoro otvaranje Centra za sigurni Internet u Zadru, uz mobilni tim stručnjaka koji će pružati pomoć i edukaciju svima kojima je potrebna.
ZADAR / ŽUPANIJA
TRIBINA U POMORSKOJ ŠKOLI: Kako tinejdžeru biti roditelj
Udruga za promicanje hagioterapije – Zadar organizira tribinu “Kako tinejdžeru biti roditelj”.
Voditeljica Zrinka Šarić Marinović govorit će o tome što učiniti kad se osjećaš nemoćno i prestrašeno, što kad se tinejdžer povlači, izolira se i “tone”, kad ima agresivne ispade i prisilne misli…
Tribina će se održati u Multimedijalnoj dvorana Pomorske škole Zadar, u petak, 6.2. u 18 sati.
Ulaz je slobodan!






