ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Nadbiskup Zgrablić na blagdan Svih svetih u katedrali sv. Stošije: “Blago onima koji znaju da moraju još puno napredovati u ljubavi!”
Zadarski nadbiskup Milan Zgrablić predvodio je na svetkovinu Svih svetih svečano misno slavlje u katedrali sv. Stošije u Zadru u petak, 1. studenog.

Ulazeći po misi u zajedništvo s onima koji zauvijek sudjeluju u ljepoti i radosti Božje ljubavi i Božje svetosti, i nas želi dodirnuti milina Božje svetosti koju sveci žive u punini, rekao je mons. Zgrablić, poručivši: „Slaveći svece koji žive u Bogu, spominjemo se Boga koji prvi nas ljubi, ljubavlju koja nam prethodi. Bog nas poznaje i ljubi i prije nego nas je oblikovao u majčinoj utrobi, kaže prorok Jeremija. Božja ljubav prema nama, tj. svetost, u punini se ostvarila u vremenu i nama darovala u otvorenom Srcu Isusovom, u njegovoj smrti na križu. Probodeno Isusovo Presveto Srce, u kojem je sabrana sva Božja ljubav prema nama, ostaje otvoreno, kako bismo svojim srcem, sa središtem svoje osobnosti, u njega mogli ući, s njime se sjediniti i biti dio ljubavi Božje od koje nas više ništa i nitko ne može rastaviti“, rekao je nadbiskup Zgrablić.

„Svetkovinom Svih svetih promatramo mnoštvo naše braće i sestara koji su nam prethodili u vjeri i koji se sada, nakon smrti, raduju u vječnom zagrljaju Božje ljubavi, koji zauvijek žive u Božjoj svetosti“, rekao je mons. Zgrablić, istaknuvši da su „bijele haljine svetaca“, koje spominje Knjiga Otkrivenja, blaženstva iz navještenog evanđelja „kojima su oni zaogrnuli svoje živote. Krv Jaganjčeva je ljubav Isusova, krv koja je potekla iz Isusovog probodenog srca, u koju su sveci uronili svoje duše i očistili sebe od svih nečistoća koje su ih udaljavale od jedinstva s Božjom ljubavlju“, naglasio je nadbiskup.
„Mi nismo samo promatrači onoga što su sveci postigli u vječnosti, u konačnom ispunjenju njihovog života. Po ‘općinstvu svetih’, u zajedništvu s njima, pridružujemo se radosti i slavlju koje je Bog pripravio svima koji ga ljube te se učvršćujemo na putu života evanđeoskog blaženstva, tj. na putu svetosti kojeg su i oni živjeli, kako bismo i mi prispjeli u njihovo poželjno društvo“, rekao je mons. Zgrablić.

Razmatrajući navješteno Evanđelje po Mateju, nadbiskup je rekao da Isus i nama progovara, kako bismo već sada i mi bili dionici Kraljevstva nebeskog. „Isus nam progovara o putu koji vodi u nebo, k Bogu, u svetost, u Kraljevstvo nebesko, u zajedništvo sa svima svetima“, rekao je nadbiskup, pojašnjavajući kakav put oskudnih životnih situacija Isus proglašava blaženima i svetima.
Siromasi duhom znaju da su siromašni duhovnim životom, Bogom, ljubavlju, svetošću. „Blago onima koji znaju da moraju još puno napredovati u ljubavi. Naš cijeli život je poziv rasti u ljubavi. Napredujemo u vjeri koliko napredujemo u ljubavi, koliko se bogatimo u Bogu“, rekao je mons. Zgrablić. Ožalošćeni nisu tvrda i hladna srca, već osjećajni. Znaju slušati i prepoznati što tišti tuđe srce i tom srcu donositi utjehu i radost. Krotki su ponizni i mirni.

„’Blago gladnima i žednima pravednosti: oni će se nasititi’. Velika je kreposti imati osjećaja za Božju pravdu, biti gladan i žedan pravde na Božji način, ali ne samo prema sebi, nego i prema drugima. Milosrdni imaju hrabrost praštati. Svi imamo potrebu opraštati i primiti oproštenje. Blago onima koji imaju milo i čisto srce i koji su zbog ustrajnosti u pravednosti spremni podnijeti žrtvu, trpjeti i biti prognani. Pripada im velika plaća, velika radost na nebu, u Bogu“, poručio je mons. Zgrablić.

„Životni program blaženstva, put svetosti, može izgledati zahtjevan i naporan. No, on je put smisla i radosti koji vodi do konačnog cilja života“, istaknuo je mons. Zgrablić, podsjetivši na misao pape Franje: „Blaženstvo, svetost, nije životni program sastavljen samo od napora i odricanja, nego je, prije svega, radosno otkriće da ste djeca koju Bog voli. I to vas ispunjava radošću. To nije ljudsko postignuće, to je dar koji primamo: mi smo sveci jer Bog, koji je Svetac, dolazi živjeti u naše živote. On nam daje svetost. Zbog toga smo blagoslovljeni! Radost kršćanina, dakle, nije osjećaj trenutnog ili jednostavnog ljudskog optimizma, već sigurnost da se može suočiti sa svakom situacijom pod Božjim pogledom, s hrabrošću i snagom koja dolazi od njega; čak i usred mnogih nevolja, doživjeli su tu radost i svjedočili joj. Bez radosti, vjera postaje rigorozna i ugnjetavačka vježba i riskira da se razbolite od tuge. Jedan pustinjski otac rekao je da je tuga ‘crv srca’ koji nagriza život“, citirao je nadbiskup papu Franju, poželjevši da kršćani šire radost.

Na kraju propovijedi, nadbiskup je pročitao molitvu za proglašenje blaženima ugodnika Božjih Zadarske nadbiskupije, kako bi bili naši zagovornici kod Boga. To su svećenici Eugen Šutrin, Janez Kranjc, vjernik laik Ivo Mašina i drugi. „Proslavi, molimo Te, ove svoje sluge čašću blaženstva, kako bismo potaknuti i osnaženi njihovom žrtvom ljubavi prema tebi i bližnjemu, iz dana u dan rasli u vjeri, nadi i ljubavi i tako napredovali na putu spasenja te bili sve sličniji tvom ljubljenom Sinu Isusu Kristu koji s Tobom i Duhom Svetim živi i kraljuje u vijeke vjekova. Amen“, zaključio je mons. Zgrablić molitvom za njihovo proglašenje blaženima.
I.G.




















Foto: I. Grbić
ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije
međunarodnim znanstvenim skupom „Contemporary Horizons in English Studies“ (Suvremeni horizonti u anglistici), koji je jutros otvoren u Svečanoj dvorani, Odjel za anglistiku Sveučilišta u Zadru obilježava 70 godina postojanja i djelovanja.
Povijest anglistike u Zadru seže u 1956. godinu, kada je Odjel osnovan kao dio tadašnjeg Filozofskog fakulteta u Zadru. U početnom nastavnom programu engleski jezik i književnost poučavali su se u okviru dvopredmetnog studija germanistike. Istaknuta znanstvenica Mira Janković odigrala je važnu ulogu u određivanju njegove akademske misije, a sljedeća važna etapa nastupila je u akademskoj godini 1975./76., kada je tadašnji Filozofski fakultet u Zadru, nakon integracije provedene 1974. godine, postao sastavni dio Sveučilišta u Splitu. Sveučilište u Zadru u svojem današnjem obliku osnovano je 2002. godine, a 2009. godine Odjel za engleski jezik i književnost službeno je postao Odjel za anglistiku.
– Sedam desetljeća akademskog rada predstavlja mnogo više od institucionalnog kontinuiteta. Ona predstavljaju generacije nastavnika, istraživača, studenata, ideja, suradnji i intelektualnih postignuća koja su pomogla oblikovati i Odjel i samo Sveučilište. Sveučilišta su ustanove duboko ukorijenjene u tradiciju, ali ne mogu ostati nepromijenjena. Umjetna inteligencija već sada mijenja način na koji pišemo, prevodimo, istražujemo, poučavamo i komuniciramo. Ona donosi iznimne mogućnosti, ali i značajne izazove. Za sveučilišta su ti izazovi posebno važni. Ako umjetna inteligencija može u nekoliko sekundi generirati eseje, prijevode, analize pa čak i kreativne tekstove, moramo se zapitati što to znači za obrazovanje. Vjerujem da humanističke znanosti, a posebno anglistika, imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije. Odgovor ne može biti jednostavno pružanje otpora tehnološkim promjenama. Budućnost anglistike ovisit će ne samo o očuvanju ustaljenih tradicija nego i o pronalaženju novih načina da se pokaže zašto je humanističko znanje i dalje važno, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Lukić.
Pročelnica Odjela za anglistiku prof. dr. sc. Sanja Škifić predstavila je njegovu povijest te razvoj koji je bio moguć prije svega zahvaljujući predanosti i znanstvenom radu generacija nastavnika. Rana povijest anglistike u Zadru usko je povezana sa znanstvenicima poput Rudolfa Filipovića, Mire Janković, Damira Kalogjere, Dore Maček, Stipe Grgasa i drugih.
– Raznolikost istraživačkih interesa jedno je od temeljnih obilježja našega Odjela. Naši znanstvenici istražuju raznovrsna područja i pristupe, od suvremenoga diskursa i kulturalnih studija, suvremene književnosti, prevođenja, medija i filma, videoigara, roda i popularne kulture, jezikoslovlja, psiholingvistike, usvajanja drugoga jezika, poučavanja jezika te dobrobiti nastavnika. Ovaj širok istraživački profil odražava kako međunarodni razvoj discipline tako i dugogodišnju predanost Odjela akademskoj otvorenosti i suradnji, istaknula je pročelnica Škifić.
U povodu 70. obljetnice Odjela za anglistiku pozvani su znanstvenici i stručnjaci čiji se rad temelji na različitim područjima kao što su jezikoslovlje, primijenjeno jezikoslovlje, usvajanje drugog jezika, književnost, kultura, mediji, film, književno prevođenje i translatologija, kako bi istražili promjenjive granice i nove smjerove koji oblikuju područje anglistike. Tema konferencije odražava ono što Odjel danas predstavlja: anglistiku koja je raznolika, interdisciplinarna, međunarodno povezana i otvorena prema novim pristupima.
Plenarni predavači su prof. emeritus Stipe Grgas, koji je veliki dio svog radnog vijeka proveo baš na Odjelu za anglistiku, te prof. Christina Gkonou (Sveučilište u Essexu). Izlaganja tijekom dva dana bave se suvremenim raspravama i istražuju inovativne pristupe iz područja britanske i američke književnosti, književne i kulturne teorije, postkolonijalnih studija, rodnih studija, književnog prevođenja, višejezičnosti itd.
ZADAR / ŽUPANIJA
DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend
Zadar i zadarsko područje
Danas promjenjivije vrijeme nego proteklih dana. Bit će izmjene oblaka i sunčanih razdoblja, a mjestimice treba računati na kišu i pljuskove, lokalno i praćene grmljavinom, osobito tijekom dana. Puhat će jugo i južni vjetar, uz prolazno okretanje vjetra.
Temperatura u Zadru oko 19 do 26 °C. Prema vikendu slijedi postupno smirivanje, a nedjelja bi trebala biti pretežno sunčana i suha.
Hrvatska
U većem dijelu zemlje promjenjivo sa sunčanim razdobljima, ali uz mjestimičnu kišu.
Najnestabilnije će biti na Jadranu i u područjima uz njega, gdje su mogući izraženiji pljuskovi s grmljavinom, dok je početkom dana kiša moguća i na istoku zemlje.
Na kopnu će vjetar uglavnom biti slab, a na Jadranu umjereno jugo i južni vjetar, prolazno bura i sjeverozapadnjak. Jutarnje temperature od 11 do 15 °C, na Jadranu od 17 do 23 °C, a najviše dnevne uglavnom 21 do 26 °C, na jugu do 29 °C.
ZADAR / ŽUPANIJA
TRAJAT ĆE DO 31. SIJEČNJA / Započeli radovi na izgradnji kružnog toka na Plovaniji
Zbog rekonstrukcije raskrižja na Plovaniji promet će se do 31. siječnja 2027. odvijati obilaznim pravcima.
U sklopu treće faze rekonstrukcije Ulice Nikole Tesle predviđena je izgradnja kružnog toka na Plovaniji, uz prethodno izmještanje trafostanice u okviru zasebnog projekta HEP-a. Radovi su započeli u utorak, 15. rujna, i od tada je za sav promet zatvoreno raskrižje Ulice Nikole Tesle, Kožinskog prilaza, Ulice Ive Kerdića, Puta Plovanije i Pakleničke ulice.
Radove izvodi tvrtka Cestogradnja d.o.o., a privremena regulacija prometa bit će na snazi do 31. siječnja 2027. godine.
“Ovo je druga faza rekonstrukcije III. faze Ulice Nikole Tesle. Rotor će se izgraditi na problematičnom križanju koje spaja pet ulica. Prvo će se izmjestiti trafostanica, a potom se radovi nastavljaju na prometnici i ostaloj infrastrukturi.“, poručuju iz Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo te građane mole za strpljenje i korištenje alternativnih pravaca.





