Connect with us

Svijet

Von der Leyen dolazi na zapadni Balkan: Pregovori traju dugo – a kraj se ne nazire

Objavljeno

-

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen danas dolazi na zapadni Balkan. Razgovarat će s domaćinima o pristupnom procesu i financijskoj podršci Unije za ovu regiju. Ali i o sumnjama i nedoumicama, dodaje Deutsche Welle.

Trodnevni posjet zapadnobalkanskim zemljama predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen počinje susretom s premijerom Albanije Edijem Ramom u Tirani. Do kraja tjedna ona će razgovarati sa šefovima država i vlada Sjeverne Makedonije, Bosne i Hercegovine, Srbije, Kosova i Crne Gore.

Prema priopćenju Europske komisije taj posjet je kao i prethodnih godina uobičajena, a fokus je na procesu proširenja Europske unije i na takozvanom Planu rasta za zapadni Balkan. Posjet se odvija i prije objavljivanja godišnjih izvješća o napretku u procesu proširenja. Europska komisija planira da sljedećeg tjedna ove procjene o reformama zemalja kandidata za članstvo. „Putovanje pruža predsjednici Europske komisije priliku da prenese svoja očekivanja i poruke na najvišoj političkoj razini”, rekla je Vesela Černeva iz Europskog vijeća za vanjske odnose za DW. Također je to i “vježba slušanja” za Von der Leyen, jer u regiji postoje sumnje da proces pristupanja napreduje kako treba i da su ponude EU zaista vjerodostojne.

Pregovori traju dugo – a kraj se ne nazire
Šest zemalja zapadnog Balkana dobile su obećanje o članstvu u EU prije više od 20 godina. Danas je pojedinačan stupanj napretka za svaku zemlju različit. Od prošlog tjedna, EU i Albanija vode pregovore o sadržajnim pristupnim pitanjima. Od sada će se pregovarati o ukupno 35 poglavlja koja obuhvaćaju pravne oblasti u kojima Albanija treba uskladiti svoj sustav s važećim pravom EU-a. Crna Gora i Srbija ovakve razgovore vode već gotovo cijelo desetljeće.

Sjeverna Makedonija još čeka početak tih pregovora, dok Bosni i Hercegovini nedostaju određeni koraci koji prethode procesu samih pregovora o poglavljima. Kosovo se i dalje smatra samo “potencijalnim kandidatom za članstvo” – dijelom i zbog sukoba sa Srbijom. Kosovo je 2008. proglasilo neovisnost od Srbije, što Beograd ne priznaje. No ni pet članica EU-a ne priznaju Kosovo: Španjolska, Grčka, Cipar, Rumunjska i Slovačka. Dok se odnosi između Kosova i Srbije ne normaliziraju, njihov ulazak u EU ostaje malo vjerojatan, jer je za pristupni proces potrebna jednoglasna odluka svih 27 članica EU-a.

Plan rasta za zapadni Balkan
Ipak, podrška regiji i dalje postoji. Takozvani Plan rasta je paket od šest milijardi eura za razdoblje od 2024. do 2027. godine, koji se sastoji od četiri milijarde eura u kreditima i dvije milijarde eura u bespovratnim sredstvima. Cilj je da se zemlje zapadnog Balkana već prije članstva približe EU i Europskom jedinstvenom tržištu. Europska komisija obećava da će to poduprijeti gospodarstvo zemalja i potencijalno udvostručiti njihove privrede u narednom desetljeću. Kako bi dobile sredstva, zemlje moraju, između ostalog, predstaviti agendu reformi po preporuci Europske komisije. Milena Mihajlović, suosnivačica proeuropskog trusta mozgova Europski politički centar (CEP) u Beogradu, hvali Plan rasta kao prvi konkretan primjer pristupa koji je razrađen 2022. i podrazumijeva postupnu integraciju.

Po njenom mišljenju, uslijedit će i drugi koraci, na primjer u oblasti institucionalne suradnje. Mihajlović očekuje da će predsjednica Europske komisije insistirati na rješavanju regionalnih sporova, recimo na dijalogu Beograda i Prištine u kojim je EU posrednik. Napredak u ovoj oblasti ključni je preduvjet za isplatu sredstava EU-a. Prošlog tjedna, Europska komisija je objavila da su zemlje članice odobrile pet od šest reformskih agendi, nedostaje jedino ona Bosne i Hercegovine. Sada će Europska komisija formalno i ubrzano usvojiti ove agende. Ako neka država želi koristiti sredstva iz Plana rasta, mora sklopiti kreditne aranžmane i primijeniti ih. Prema riječima Ursule von der Leyen, to bi trebalo biti završeno do kraja ove godine.

Novi geostrateški prioriteti
Posebno nakon početka ruskog napada na Ukrajinu, u Bruxellesu se smatra da je integracija država zapadnog Balkana u EU geostrateški važna. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen izjavila je u rujnu u govoru na Bledu u Sloveniji: “U doba geostrateških rivaliteta, veća Europska unija daje nam i snažniji glas u svijetu.”

Stručnjakinja za zapadni Balkan Černeva kaže da to ne znači da zapadnobalkanski čelnici sada imaju odriješene ruke, mada mnoge vlade u regiji misle da se zbog geopolitičke situacije ne moraju toliko truditi. Von der Leyen će to vjerojatno naglasiti tijekom svog posjeta. „Sada zemlje zapadnog Balkana moraju pokazati da mogu napredovati”, naglašava analitičarka Mihajlović. Također, trebaju odgovoriti na pozitivne signale iz EU-a. A EU bi trebalo otkloniti sumnje da, usprkos drugačijim uvjeravanjima i programima, zapravo ne misli ozbiljno u pogledu perspektive pridruživanja.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

ALARMANTNO STANJE / Stručnjaci upozoravaju na najgori mogući scenarij dok se u europskoj zemlji širi “super gripa”

Objavljeno

-

By

Engleski NHS je objavio najnovije podatke o radu sustava – upozoravajući da bi ovaj mjesec mogao donijeti “najgori mogući scenarij”. Razlog je opasni soj gripe koji se ubrzano širi tom zemljom.

NHS Engleske je objavio ažurirane podatke o gripi i bolničkim prijemima, javlja Sky News.

Upozoravaju da zdravstveni sustav prolazi kroz iznimno težak prosinac zbog naglog porasta slučajeva tzv. “super gripe”.

Broj hospitalizacija zbog gripe porastao je za više od polovice u samo tjedan dana, pokazuju novi podaci.

Prošlog tjedna prosječno je 2.660 pacijenata dnevno bilo u bolnicama zbog gripe.

To je najviša brojka ikad zabilježena u ovo doba godine, a ujedno i porast od 55% u odnosu na tjedan ranije.

Vodstvo zdravstvenog sustava upozorava da je broj pacijenata s gripom u bolnicama već znatno porastao i nakon razdoblja koje pokrivaju ovi podaci – te da se vrhunac epidemije još uvijek ne vidi.

Uz eksploziju gripe, broj pacijenata s norovirusom porastao je dodatnih 35%.

NHS sada upozorava da zimski virusi počinju “preplavljivati bolnice”.

Kako se virusi gripe mijenjaju

Ovogodišnja sezona gripe započela je ranije nego inače.

Broj pacijenata oboljelih od gripe koji su završili u bolničkim krevetima diljem Engleske znatno je veći nego prošle godine, pa je NHS poslao “SOS za cijepljenje” ranjivim skupinama.

No koliko je zapravo loša ovogodišnja sezona gripe?

Rekordi srušeni u Australiji

Ukratko – prvi pokazatelji nisu ohrabrujući.

Stručnjaci smatraju da je mutirani soj odgovoran za raniji početak širenja virusa nego što je uobičajeno.

Australska sezona gripe – koja se često koristi kao dobar pokazatelj onoga što čeka Europu – ove je godine oborila rekorde po broju zaraženih.

U regiji Azija-Pacifik također su se pojavili upozoravajući signali: Japan je u listopadu proglasio epidemiju gripe zbog koje su mnoge škole bile zatvorene.

Vrste gripe

Postoje tri vrste gripe: influenca A(H1N1)influenca A(H3N2) i influenca B.

Ove godine problem stvara podtip H3N2.

Virusi gripe stalno evoluiraju u procesu zvanom antigenski drift – zbog toga se cjepiva protiv gripe svake godine prilagođavaju.

Na sjevernoj hemisferi sojevi za cjepiva biraju se u veljači za sljedeću zimu.

No ovaj soj H3N2, točnije varijanta nazvana subklada K, evoluirao je više nego inače tijekom ljeta, pa se razlikuje od verzije na kojoj se temelje ovogodišnja cjepiva, navodi Britanska agencija za zdravstvenu sigurnost (UKHSA).

UKHSA procjenjuje da je prošle zime u Engleskoj od gripe umrlo 7.757 ljudi, u usporedbi s 3.555 godinu ranije.

Broj umrle djece povezan s gripom porastao je s 34 na 53.

Sve u svemu, čelnici NHS-a upozoravaju na izuzetno tešku zimu.

Gotovo tri puta više pacijenata s gripom u londonskim bolnicama

Dr. Chris Streather, regionalni medicinski direktor NHS Engleske za London, izjavio je za Sky News da je ovogodišnja sezona gripe najgora u glavnom gradu od pandemije covid-19.

“Situacija je najteža koju smo imali u bilo kojoj sezoni gripe od pandemije covida. Prošlog tjedna u Londonu smo imali 259 hospitaliziranih pacijenata s gripom. U istom razdoblju prošle godine bilo ih je 89. Dakle, sada ih je gotovo tri puta više nego lani”, rekao je.

Dr. Streather dodao je da dodatnu zabrinutost izaziva činjenica da soj gripe “još ne pokazuje znakove prolaska vrhunca”.

Također je rekao da se ljudi trebaju “vratiti navikama iz vremena COVID-a”, posebno kada je riječ o higijeni ruku.

 
Nastavi čitati

Svijet

Australija postala prva zemlja u svijetu koja je djeci zabranila društvene mreže

Objavljeno

-

By

Australija je u srijedu u ponoć po lokalnom vremenu postala prva zemlja na svijetu koja je zabranila korištenje društvenih mreža djeci mlađoj od 16 godina, blokirajući im mogućnost korištenja platformi poput TikToka, Alphabetova YouTubea te Metina Instagrama i Facebooka. Deset najvećih platformi dobilo je nalog da blokiraju djecu mlađu od 16 ili će, u skladu s novim zakonom, biti kažnjene do 33 milijuna američkih dolara.

Zakon su kritizirale velike tehnološke tvrtke i borci za slobodu govora, ali su ga pohvalili roditelji i borci za prava djece.

Odluku o zabrani pomno prate i ostale zemlje koje razmatraju mogućnost uvođenja sličnih mjera s obzirom na to da kontinuirano raste zabrinutost zbog utjecaja društvenih medija na zdravlje i sigurnost djece. “Premda je Australija prva koja je usvojila takva ograničenja, malo je vjerojatno da će biti i posljednja”, rekla je Tama Leaver, profesorica internetskih studija na Sveučilištu Curtin. “Vlade širom svijeta prate razvoj događaja i preuzimanje moći od velikih tehnoloških tvrtki. Zabrana korištenja društvenih mreža u Australiji… u velikoj je mjeri poput kanarinca u rudniku ugljena.”

Kanarinac u rudniku povijesna je praksa. Ove su se ptice koristile kao rani indikatori opasnosti od prisutnosti toksičnih plinova, primjerice ugljičnog monoksida i metana u rudnicima, jer su bili osjetljiviji od ljudi, a njihovo naglo ugibanje rudarima je signaliziriralo da odmah napuste rudnik. Vlade od Danske do Malezije, čak i nekih saveznih država Sjedinjenih Država kažu da planiraju poduzeti slične korake, četiri godine nakon što je curenje internih Metinih dokumenata pokazalo kako je ta tvrtka znala da njezini proizvodi pridonose problemima s načinom na koji tinejdžeri doživljavaju svoj izgled i suicidalnim mislima, a istodobno je javno negirala postojanje takve veze.

Premda zabrana za početak obuhvaća deset platformi, vlada je objavila da će se popis mijenjati kako se budu pojavljivali novi proizodi, a mladi korisnici prelazili na alternative. Od prvih 10, svi osim Elona Muska i njegove platforme X rekli su da će se pridržavati pravila i astojati procijeniti dob djeteta na temelju njegovih online aktivnosti ili selfija. Provjeru bi mogli obaviti i uz pomoć identifikacijskih dokumenata ili podataka o bankovnom računu.

Za tvrtke koje se bave društvenim mrežama primjena znači novo doba strukturne stagnacije jer i broj korisnika stagnira, a vrijeme provedeno na platformama je sve kraće, pokazale su studije.

Platforme tvrde da ne zarađuju puno novca kada prikazuju oglase osobama mlađim od 16 godina. Istodobno ističu kako zabrana utječe na prekid ‘dotoka’ budućih korisnika.

Prema podacima vlasti, neposredno prije stupanja zabrane na snagu, društvene je mreže koristilo 86 posto Australaca u dobi od 8 do 15 godina.

 
Nastavi čitati

Svijet

Čini se da se Louvre raspada

Objavljeno

-

Nešto više od mjesec dana nakon što je drska pljačka nakita otkrila, kako je to opisao ravnatelj Louvrea, “strašan propust” u sigurnosnom sustavu muzeja, čini se da slavnu instituciju muče i brojni drugi problemi. Nekoliko velikih francuskih sindikata koji predstavljaju zaposlenike Louvrea izglasalo je štrajk, tvrdeći da se muzej nalazi u “krizi”.

Ova vijest dolazi samo nekoliko dana nakon što je potvrđeno da je zbog puknuća cijevi krajem prošlog mjeseca oštećeno oko 400 knjiga u Odjelu za egipatske starine, piše The Cut.

Sindikati dižu glas
U pismu upućenom francuskoj ministrici kulture Rachidi Dati, sindikati CGT, CFDT i Sud ustvrdili su da je listopadska pljačka “istaknula nedostatke na koje se dugo upozoravalo”, uključujući nedostatna sredstva i “sve lošije radne uvjete”.

Radnici, koji su zbog sličnih problema već održali spontani štrajk u lipnju, sada su velikom većinom izglasali službeni štrajk, a prva veća akcija najavljena je za sljedeći tjedan.

Poplava u egipatskom odjelu
Osim velikih sigurnosnih propusta koji su omogućili pljačku, navodno je šifra za videonadzor bila “Louvre”, sindikati kao primjer nemara navode i puknuće cijevi u studenom.

Povjesničar umjetnosti Didier Rykner prvi je izvijestio da je voda prodrla kroz strop egipatskog odjela i oštetila između 300 i 400 djela iz kasnog 19. i ranog 20. stoljeća, uključujući “časopise o egiptologiji” i “znanstvenu dokumentaciju” koju koriste istraživači. Zamjenik upravitelja muzeja, Francis Steinbock, umanjio je štetu, rekavši da su oštećeni predmeti bili “izuzetno korisni”, ali “nikako jedinstveni”, te dodao da institucija nema “nepopravljivih i konačnih gubitaka u ovim zbirkama”.

Međutim, Rykner na svojoj stranici La Tribune de l’Art tvrdi da je egipatski odjel godinama od uprave tražio sredstva za popravak cijevi. “Ova katastrofa je još jedna ilustracija silazne spirale Louvrea, koji zanemaruje svoje temeljne misije u potrazi za pustim snovima”, napisao je Rykner.

Posjet kao “poligon s preprekama”
Uprava je obećala provesti internu istragu o curenju, a Steinbock je za New York Times izjavio da zaposlenici trenutno marljivo suše stranicu po stranicu svakog oštećenog artefakta.

No, čini se da su problemi ove kulturne institucije puno dublji od nekoliko cijevi koje cure. Sindikati su u svom pismu istaknuli da je “posjet Louvreu postao pravi poligon s preprekama” za svakoga tko želi vidjeti njegove zbirke, signalizirajući sustavnu krizu koja pogađa i zaposlenike i posjetitelje.

 
Nastavi čitati

U trendu