Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

Na Sveučilištu u Zadru predstavljen projekt „Gradišćanskohrvatski govori“ 

Objavljeno

-

„Gradišćanskohrvatski govori”, projekt predstavljanja kulture, jezika i stvaralaštva Gradišćanskih Hrvata u pet knjiga, predstavljen je na Sveučilištu u Zadru, čiji je Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja bio partner Hrvatskom kulturnom i dokumentarnom centru (Željezno/Eisenstadt) u njegovoj realizaciji.
Do sada najveći i najobuhvatniji istraživačko-znanstveni projekt o ovoj skupini ispričao je priču o povijesti i govoru Gradišćanskih Hrvata koji su svoj jezik uspjeli očuvati više od pet stoljeća. Znanstvenici su 13 godina dokumentirali i analizirali govore Gradišćanskih Hrvata te u pet knjiga na gotovo 2.000 stranica predstavili 710 sati snimljenih intervjua.
Suradnja zadarskog sveučilišta i dokumentarnog centra započela je 2004. godine, a sam projekt začet je 2017. godine, kada se pristupilo analizi prikupljenih tonskih zapisa po selima u kojima su živjeli Gradišćanski Hrvati od Austrije preko Češke i Slovačke do Mađarske.

Na prvom sastanku 2017. godine u Gradišću smo smatrali da bi trebalo ne samo sačuvati jezik, nego i obnoviti kniževno-povijesna saznanja o Gradišćanskim Hrvatima. Krenuli smo s realizacijom projekta, prva knjiga izašla je 2019. godine, a evo posljednja Hiža rasipana po svitu 2023. godine. Ona govori o tome kako su se Gradišćanski Hrvati rasprostranili diljem svijeta, čak i u Australiji. Nadam se da je riječ o zanimljivom štivu koje će potaknuti i druga istraživanja, rekao je prof. dr. sc. Robert Bacalja, koji je blisko surađivao s Gradišćanskim Hrvatima u pripremi ovih knjiga.
Osim transkribiranih govora koji su popraćeni i iscrpnim rječnikom, knjige sadržavaju i povijesne podatke o naseljavanju Gradišćanskih Hrvata kao i dvije knjige njihove književnosti. Svakim danom sve je manje i izvornih govornika, no one koji su preostali užitak je slušati, rekla je pročelnica Odjela za izobrazbu učitelja i odgojitelja doc. dr. sc. Maja Cindrić. Najzanimljivije su situacije kada se studenti koji dolaze na druženje u Zadar ne mogu sjetiti kako se na današnjem jeziku kaže riječ koju čuvaju u arhaičnom obliku.
Višegodišnju suradnju i realizaciju ovog projekta pohvalio je i rektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Josip Faričić, koji je podsjetio na odlazak Hrvata s ratom zahvaćenih područja u 16. stoljeću, najčešće na granici s Bosnom i Hercegovinom, u druge prostore tadašnje Habsburške monarhije. Najveći dio njih otišao je u Burgenland u Austriji, koje je po mjestu Gradišće dalo ime cijeloj ovoj zajednici, iako ih se dio nastanio u Češkoj, Slovačkoj ili Mađarskoj.

Hrvatska riječ motivirala jednog je velikana Josepha Haydna da narodne napjeve koje je slušao u službi mađarskog plemića utka u više svojih skladbi. Nešto tih melodija je ušlo i u ono što je tada bila austrijska nacionalna pjesma, a danas je njemačka himna. U ovom izboru poezije i proze vidimo kako te riječi, drevna morfologija i sintaksa stara stoljećima, funkcionira u jednom živom govoru i na jednoj višoj razini književne kreacije i stvaralaštva. Ovaj projekt u kojem smo imali čast sudjelovati je jedan značajan obol u mozaiku kulturnih veza ne samo matične domovine i Gradišćanskih Hrvata, nego i komunikacije i sporazumijevanja s nama danas prijateljskom Austrijom. Važno je da studenti upoznaju riječ naših Hrvata izvan domovine i o njima podučavaju dvije buduće učenike, rekao je rektor Faričić.
Predsjednik Hrvatskog kulturnog i dokumentarnog centra Martin Ivancsics, i voditeljica projekta Edith Mühlgaszner govorili su o izazovima koji su pratili ovaj projekt, a najveći su bili okupiti sve varijante koje se pojavljuju, budući da je na petstotinjak metara udaljenosti bilo moguće zabilježiti i po nekoliko različitih riječi za npr. krumpir.

Ja sam optimističan oko toga da će se naš jezik očuvati u Austriji i da ćemo dobiti mogućnost izvođenja nastave na našem jeziku. Nisam mislio da ćemo na projektu raditi 13 godina, to se moglo samo uz puno entuzijazma i odricanja. Materijalom je obuhvaćeno nekoliko generacija Gradišćanskih Hrvata, vjerujem da će on biti predmet daljnjih akademskih istraživanja, rekao je Ivancsics.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

ZADAR / ŽUPANIJA

FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije 

Objavljeno

-

By

međunarodnim znanstvenim skupom „Contemporary Horizons in English Studies“ (Suvremeni horizonti u anglistici), koji je jutros otvoren u Svečanoj dvorani, Odjel za anglistiku Sveučilišta u Zadru obilježava 70 godina postojanja i djelovanja.

Povijest anglistike u Zadru seže u 1956. godinu, kada je Odjel osnovan kao dio tadašnjeg Filozofskog fakulteta u Zadru. U početnom nastavnom programu engleski jezik i književnost poučavali su se u okviru dvopredmetnog studija germanistike. Istaknuta znanstvenica Mira Janković odigrala je važnu ulogu u određivanju njegove akademske misije, a sljedeća važna etapa nastupila je u akademskoj godini 1975./76., kada je tadašnji Filozofski fakultet u Zadru, nakon integracije provedene 1974. godine, postao sastavni dio Sveučilišta u Splitu. Sveučilište u Zadru u svojem današnjem obliku osnovano je 2002. godine, a 2009. godine Odjel za engleski jezik i književnost službeno je postao Odjel za anglistiku.

– Sedam desetljeća akademskog rada predstavlja mnogo više od institucionalnog kontinuiteta. Ona predstavljaju generacije nastavnika, istraživača, studenata, ideja, suradnji i intelektualnih postignuća koja su pomogla oblikovati i Odjel i samo Sveučilište. Sveučilišta su ustanove duboko ukorijenjene u tradiciju, ali ne mogu ostati nepromijenjena. Umjetna inteligencija već sada mijenja način na koji pišemo, prevodimo, istražujemo, poučavamo i komuniciramo. Ona donosi iznimne mogućnosti, ali i značajne izazove. Za sveučilišta su ti izazovi posebno važni. Ako umjetna inteligencija može u nekoliko sekundi generirati eseje, prijevode, analize pa čak i kreativne tekstove, moramo se zapitati što to znači za obrazovanje. Vjerujem da humanističke znanosti, a posebno anglistika, imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije. Odgovor ne može biti jednostavno pružanje otpora tehnološkim promjenama. Budućnost anglistike ovisit će ne samo o očuvanju ustaljenih tradicija nego i o pronalaženju novih načina da se pokaže zašto je humanističko znanje i dalje važno, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Lukić.

Pročelnica Odjela za anglistiku prof. dr. sc. Sanja Škifić predstavila je njegovu povijest te razvoj koji je bio moguć prije svega zahvaljujući predanosti i znanstvenom radu generacija nastavnika. Rana povijest anglistike u Zadru usko je povezana sa znanstvenicima poput Rudolfa Filipovića, Mire Janković, Damira Kalogjere, Dore Maček, Stipe Grgasa i drugih.

– Raznolikost istraživačkih interesa jedno je od temeljnih obilježja našega Odjela. Naši znanstvenici istražuju raznovrsna područja i pristupe, od suvremenoga diskursa i kulturalnih studija, suvremene književnosti, prevođenja, medija i filma, videoigara, roda i popularne kulture, jezikoslovlja, psiholingvistike, usvajanja drugoga jezika, poučavanja jezika te dobrobiti nastavnika. Ovaj širok istraživački profil odražava kako međunarodni razvoj discipline tako i dugogodišnju predanost Odjela akademskoj otvorenosti i suradnji, istaknula je pročelnica Škifić.

U povodu 70. obljetnice Odjela za anglistiku pozvani su znanstvenici i stručnjaci čiji se rad temelji na različitim područjima kao što su jezikoslovlje, primijenjeno jezikoslovlje, usvajanje drugog jezika, književnost, kultura, mediji, film, književno prevođenje i translatologija, kako bi istražili promjenjive granice i nove smjerove koji oblikuju područje anglistike. Tema konferencije odražava ono što Odjel danas predstavlja: anglistiku koja je raznolika, interdisciplinarna, međunarodno povezana i otvorena prema novim pristupima.

Plenarni predavači su prof. emeritus Stipe Grgas, koji je veliki dio svog radnog vijeka proveo baš na Odjelu za anglistiku, te prof. Christina Gkonou (Sveučilište u Essexu). Izlaganja tijekom dva dana bave se suvremenim raspravama i istražuju inovativne pristupe iz područja britanske i američke književnosti, književne i kulturne teorije, postkolonijalnih studija, rodnih studija, književnog prevođenja, višejezičnosti itd.

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend

Objavljeno

-

By

Zadar i zadarsko područje

Danas promjenjivije vrijeme nego proteklih dana. Bit će izmjene oblaka i sunčanih razdoblja, a mjestimice treba računati na kišu i pljuskove, lokalno i praćene grmljavinom, osobito tijekom dana. Puhat će jugo i južni vjetar, uz prolazno okretanje vjetra.

Temperatura u Zadru oko 19 do 26 °C. Prema vikendu slijedi postupno smirivanje, a nedjelja bi trebala biti pretežno sunčana i suha.

Hrvatska

U većem dijelu zemlje promjenjivo sa sunčanim razdobljima, ali uz mjestimičnu kišu.

Najnestabilnije će biti na Jadranu i u područjima uz njega, gdje su mogući izraženiji pljuskovi s grmljavinom, dok je početkom dana kiša moguća i na istoku zemlje.

Na kopnu će vjetar uglavnom biti slab, a na Jadranu umjereno jugo i južni vjetar, prolazno bura i sjeverozapadnjak. Jutarnje temperature od 11 do 15 °C, na Jadranu od 17 do 23 °C, a najviše dnevne uglavnom 21 do 26 °C, na jugu do 29 °C.

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

TRAJAT ĆE DO 31. SIJEČNJA / Započeli radovi na izgradnji kružnog toka na Plovaniji

Objavljeno

-

By

Zbog rekonstrukcije raskrižja na Plovaniji promet će se do 31. siječnja 2027. odvijati obilaznim pravcima.

U sklopu treće faze rekonstrukcije Ulice Nikole Tesle predviđena je izgradnja kružnog toka na Plovaniji, uz prethodno izmještanje trafostanice u okviru zasebnog projekta HEP-a. Radovi su započeli u utorak, 15. rujna, i od tada je za sav promet zatvoreno raskrižje Ulice Nikole Tesle, Kožinskog prilaza, Ulice Ive Kerdića, Puta Plovanije i Pakleničke ulice.

Radove izvodi tvrtka Cestogradnja d.o.o., a privremena regulacija prometa bit će na snazi do 31. siječnja 2027. godine. 

Ovo je druga faza rekonstrukcije III. faze Ulice Nikole Tesle. Rotor će se izgraditi na problematičnom križanju koje spaja pet ulica. Prvo će se izmjestiti trafostanica, a potom se radovi nastavljaju na prometnici i ostaloj infrastrukturi.“, poručuju iz Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo te građane mole za strpljenje i korištenje alternativnih pravaca.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu