Kotor je bio druga postaja Hodočašća petsto vjernika Zadarske nadbiskupije koje je od 17. do 19. listopada obuhvaćalo Dubrovnik, Zaljev svetaca i Korčulu. Svečano koncelebrirano misno slavlje drugog dana hodočašća, u petak, 18. listopada, na blagdan sv. Luke, u katedrali sv. Tripuna u Kotoru predvodio je zadarski nadbiskup Milan Zgrablić. Koncelebriralo je jedanaest zadarskih svećenika.

Koliko je Bog dostojan naše ljubavi pokazali su mučenici i sveci, sv. Tripun koji je u 3. st. položio svoj život sa svega 17 godina, a mogao ga je spasiti, rekao je nadbiskup. „Sv. Tripun nije se želio odreći Krista niti riječima, jer mu je bio toliko u srcu. Odgovorio je na Božju ljubav u potpunosti. Milost je biti pred relikvijom glave mučenika sv. Tripuna“, rekao je mons. Zgrablić, potaknuvši vjernike da se pridruže vjeri i ljubavi s kojom je sv. Tripun žrtvovao svoj mladi život za Gospodina. Nadbiskup je rekao da se u slavlju mise vjernici ujedinjuju s općinstvom svetih, u kojem su i sv. Leopold Bogdan Mandić, bl. Ozana Kotorska i bl. Gracija iz Mula, rodom iz kotorskog zaljeva.

Važno je sudjelovati na hodočašću s raspoloženjem vjernika da čuju Božju riječ koja je spasonosna, želi prodrijeti u nas i nešto nam poručiti. Božja riječ čini da se čovjek trgne, istaknuo je mons. Zgrablić. „I s hodočašćem smo se otrgnuli. Cilj hodočašća je maknuti se od svakodnevnice, naše rutine, od onoga što radimo, da se prisjetimo da je naš život hodočašće, nije samo dnevna obaveza. Hodočašće je izmijenilo naše obaveze i ono što činimo svaki dan, stavilo je pred nas novost. Božja riječ stavlja pred nas novost, Boga koji nas toliko ljubi“, poručio je  mons. Zgrablić, rekavši da je Božja riječ čvrsta, poput dvosjeklog mača, kaže Sveto Pismo. „Dakle, snažna je, ima snagu prodrijeti u naše tkivo, naše biće, u ono što mi jesmo. Božja riječ želi svakome od nas osobno progovoriti. Bog koji je sve stvorio ljudima je osobno progovorio“, naglasio je nadbiskup, istaknuvši da  Bog uvijek svakome progovara osobno.

„Bog kao da progovara jedino tebi jer ga ti u dubini svoje duše možeš čuti. Ono što čuješ u svojoj duši, što ti Bog govori, šapće u tebi, ta poruka iznutra koja nije samo u glavi i mislima, nego ono što ti dolazi u srcu – to ti Gospodin nadahnjuje i tebi želi progovoriti. Božja riječ pomaže da razumijemo ono što čujemo u srcu“, poručio je mons. Zgrablić.

U tom kontekstu razmatrao je navješteno Lukino evanđelje koje govori kako je žetva velika, a radnika malo, jer ta poruka odnosi se na svakog pojedinca. Tu Isusovu riječ primijeniti samo na molitvu za duhovna zvanja znači usko shvaćati Božju riječ, upozorio je mons. Zgrablić.

„Sv. Luka govori kako je Isus odredio drugih 72 učenika. Dakle, postoje  prvi, pa drugi učenici. Ali, ne prvi i drugi po redu vrijednosti, značenju, nego drugi u smislu da su malo drugačiji. Isus je izabrao 12-icu apostola i dao mi je određeno poslanje. A izabrao je i 72-icu i šalje ih, daje im isto poslanje koje nije drugačije. Isti je izvor toga poslanja, Isus bira i šalje prve apostole i drugu 72-icu“, rekao je mons. Zgrablić, istaknuvši da ti drugi izabrani „nisu samo broj 72“.

„To je pisano među Židovima, u drugom mentalitetu od našega u kojem živimo. Židovi imaju brojke kojima izražavaju i misli. Mi brojkama izražavamo količinu. U misi tri puta pjevamo Gospodine, tri puta molimo Svet i Jaganjče Božji. Broj tri je simboličan, znači superlativ“, rekao je mons. Zgrablić. Simbolično značenje kojim se nešto poručuje, u biblijskom smislu, imaju i brojevi 7, 12, 40, 72.  „Broj sedam označava broj punine: sedam darova Duha Svetoga znači da su svi Božji darovi sadržani u tih sedam. Sedam glavnih grijeha znači da su u njima sadržani svi grijesi. Broj 7 na desetu povećava se u smislu vrijednosti, važnosti. Prema tome, ako kaže da je Isus poslao njih 72, znači da je poslao svakoga. I ti si u toj 72-ici učenika. Svi su poslani. Nema osobe koju Isus ne šalje“, istaknuo je mons. Zgrablić, podsjetivši da misa završava s otpustom Idite u miru.

„Crkva te šalje, Krist te šalje u ime Crkve, ti si poslan. Bog te izabrao. Bog te najprije nečim obdario, Bog ti je nešto darovao, objavio, darovao svu svoju ljubav i sad te šalje da tu ljubav dalje širiš; 72 znači ljude koji ostvaruju glavno kršćansko, a to je svjedočanstvo da je uskrsli Gospodin s nama, da nas Bog nije napustio“, poručio je mons. Zgrablić, rekavši da Bog ljude nije samo stvorio, stavio u postojanje, nego svi smo dio Božjeg plana.

„Ti si dio Božjeg plana. Nisi suvišan, važan si u Božjim očima. Bog te za nešto izabrao i važno je da razmišljamo koji je naš zadatak. Jer kad vršim taj zadatak, u sebi ostvarujem ono bitno što jesam, za što me Bog opredijelio, što najdublje stoji u mom srcu. Onda ja pronađem svoj identitet, ostvarujem svoju originalnost i osobnost, kad otkrijem da me Bog šalje, da mene bira, da mi daje poslanje, da svemogući Bog na mene računa“, ohrabrio je nadbiskup.

Isus šalje ljude u poslanje gdje god jesu. „Naše poslanje je biti svjestan da te Bog izabrao i da preko tebe želi nešto učiniti, ostvariti u tvom životu. Isus kaže, ‘Žetva je velika, radnika malo’. To nam kaže kako Bog gleda na ovaj svijet. Bog je pokazao svoje lice, odraz Božje volje i lica u Isusu Kristu. Znači, Isus gleda na ovaj svijet kao na veliku žetvu, ne gleda kao na nešto zlo, negativno, suvišno, depresivno, nego kao na žetvu. A žetva je uvijek izvor radosti. To je kršćanski pogled, tako gleda onaj tko je Isusov, tko se druži s Isusom, tko je shvatio Božje poslanje. Ali moraš gledati Božjim pogledom na svijet, kako Bog gleda. A Bog gleda s velikom ljubavlju na ovaj svijet. Bog neizmjerno ljubi svakog čovjeka, to je neizbrisivo“, naglasio je nadbiskup. Istaknuo je da u svakom čovjeku ima nešto dobra te smo pozvani usmjeriti svoj pogled na dobro u svom i životu drugoga.

Isus potiče na molitvu. „Molitva nam je potrebna jer to vrijeme posvećujemo Bogu, slušamo što nam Bog govori, s njim komuniciramo, da bismo mogli spoznati što Bog nama šalje, naše poslanje, da bismo mogli otkriti sebe. Da bi onda mogli naći zadovoljstvo svog života i naći se na Božjem putu. To je i smisao hodočašća, da to čujemo, da možemo slijediti ono kamo nas Gospodin šalje“, rekao je nadbiskup.

Isus u evanđelju kaže i da zaželimo mir kući u koju uđemo. „Mir proizlazi od Boga, to je blagoslov i dar koji izlazi od Boga. To s čime si ispunjen i ti želiš drugome, svakom životu. Isus dva puta ponavlja neka učenici jedu i piju što im se ponudi u kući gdje budu. Osoba ne jede i ne pije sa svakim. Nekad i bira s kime će sjesti, koga će pozvati u kuću, s kim će se družiti. Isus nas poziva da s takvom intimnošću činimo bitno, da se družimo i prihvaćamo drugoga. Da gostoprimstvo dajemo drugome“, rekao je mons. Zgrablić, naglasivši da čovjek ne može opstati dugo bez hrane i pića, a bez Boga ni sekunde. „To znači da s drugima dijelimo bitno, bez čega ne možemo opstati. Bog je važan za naš opstanak. Isusova riječ da liječimo tuđe bolesti znači da pomažemo drugome da zlo u njegovom životu postaje manje, da umanjujemo ono što uništava našu nutrinu“, rekao je nadbiskup.

Isus kaže da neće svi primiti dar mira. Isusova riječ učenicima neka otresu prašinu sa svojih nogu kad odu iz kuće gdje nisu primljeni znači da ne uzmemo za zlo ono što nam je drugi učinio nažao. „A mi nosimo prašinu sa sobom, opterećuje nas kad nas je netko povrijedio. Skini to, nemoj da to uđe u tebe, nemoj to nositi u svoj dom. Skini to sa svojih nogu, da bi tvoje srce ostalo cijelo i Božje. Neka nam sv. Tripun i sveci pomognu da blagoslovljeno živimo i budemo blizu Gospodinu, da ga možemo častiti i slaviti“, potaknuo je mons. Zgrablić.

Na kraju mise, nadbiskup je predvodio molitvu po zagovoru sv. Tripuna, da „vjera koja je njega učinila slavodobitnom nad vlašću tmina i nas očuva na spasenje“ te je blagoslovio puk s relikvijom sv. Tripuna.

Nadbiskup je prenio pozdrave i blagoslov upravitelja Kotorske biskupije, mons. Roka Gjonlleshaja, podsjetivši da će ređenje novog kotorskog biskupa Mladena Vukšića biti 16. studenoga.

Mons. Zgrablić zahvalio je Kotorskoj biskupiji na lijepom prijemu hodočasnika,  don Robertu Tonsatiju, katedralnom župniku i kancelaru Kotorske biskupije, koji je pred vjernike izložio i moći sv. Tripuna, relikvijar njegove glave, koju su vjernici počastili nakon mise. Katolička Crkva u Crnoj Gori je skromna i siromašna Crkva, žive od milodara te je na poticaj nadbiskupa Zgrablića prikupljena milostinja hodočasnika za vrijeme mise u katedrali darovana Kotorskoj biskupiji u kojoj živi oko deset tisuća vjernika.

Na misi su bili i Jasminka Lončarević, generalna konzulica u Crnoj Gori, Zvonimir Deković, predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća u Crnoj Gori i Adrijan Vuksanović, predsjednik Hrvatske građanske inicijative koja je prva politička stranka s hrvatskim nacionalnim predznakom u Crnoj Gori i zastupnik u Skupštini Crne Gore. Nakon mise, nadbiskup Zgrablić i don Ante Sorić, generalni vikar Zadarske nadbiskupije, pohodili su Generalni konzulat RH u Crnoj Gori u Kotoru gdje su se zadržali u prigodnom razgovoru s navedenih troje predstavnika Hrvata u Crnoj Gori.

Nakon mise u kotorskoj katedrali, hodočasnici su pohodili otočić Gospe od Škrpjela pokraj Perasta na kojem je molitvu krunice s vjernicima na otočiću ispred crkvice predvodio mons. Zgrablić. Hodočasnici su pohodili crkvicu u kojoj im je o Gospinoj slici i toj crkvi govorio don Srećko Majić, upravitelj crkve Gospe od Škrpjela i župnik župe sv. Nikole u Perastu. Perast ima dvadeset katoličkih crkava i kapela. Od nekadašnjih 2000 katolika u Perastu koliko ih je najviše bilo, u župi Perast sada je svega pedeset Hrvata katolika. Iz Perasta je rodom zadarski nadbiskup Vicko Zmajević (1670.-1745.) koji je utemeljio zadarsko sjemenište koje i nosi naziv ‘Zmajević’ po tom znamenitom i zaslužnom zadarskom nadbiskupu rodom iz Perasta. Hodočasnici su pohodili i crkvu bl. Ozane Kotorske u Kotoru u kojoj se nalazi tijelo te prve hrvatske blaženice i župnu crkvu sv. Nikole u Perastu.

Ines Grbić

Foto: I. Grbić