Policija u Bosni i Hercegovini u srijedu je potvrdila slučaj teškog ozljeđivanja jedne učenice osnovne škole u igri koju su djeca organizirala potaknuta izazovom na aplikaciji TikTok.

Policija u Banjoj Luci dobila je prijavu kako je učenica petog razreda osnovne škole u tom gradu polomila obje ruke pri padu kada su je drugi učenici bacali u zrak slijedeći “Supermen izazov” objavljen na TikToku.

Policija je pozvala roditelje da posvete pozornost sadržajima koje njihova djeca prate na društvenim mrežama i poduzmu nužne mjere opreza.

“Skrećemo pozornost upravo roditeljima da, sukladno poslovnoj politici navedene platforme, korisnici ove mreže ne mogu biti osobe mlađe od 13 godina, no na žalost podaci govore o masovnoj uporabi aplikacije od tinejdžera, pa i mlađe djece”, naveli su iz policije.

Osmi takav slučaj

“Nezavisne novine” objavile su pak kako je ovo zapravo već osmi takav slučaj ozljeđivanja djece zabilježen u školama.

Miroslav Popržen, predsjednik Aktiva direktora osnovnih škola banjolučke regije, potvrdio je kako je i posljednji takav incident posljedica “Tik tok” izazova kojega su djeca izvodila u školi.

“Djeca su vidjela taj izazov i to su radili, a nisu razmišljali o posljedicama”, kazao je Popržen upozoravajući kako u svim školama rade takve izazove.

Kazao je i kako se taj izazov proširio regijom, a u školama za to nisu ni znali do posljednjeg incidenta prijavljenog policiji.

Europska zemlja iz susjedstva ima jednu od najuspješnijih tranzicijskih ekonomija u središnjoj Europi, stopa nezaposlenosti iznosi 4,5 posto (podaci za 2023. godinu), a kvaliteta života je među najboljima u svijetu.

Hrvati već godina napuštaju svoju zemlju i odlaze u Njemačku, Irsku pa čak i na skandinavski poluotok u potrazi za boljim životom, životnim uvjetima, plaćama… No, prema novim podacima, “obećana zemlja” im je puno bliže. Naime, slovenska Vlada i sindikati potpisali su granski kolektivni ugovor koji predviđa povećanje plaća koji se tiče osnovice plaća u javnom sektoru sve do 2028. godine. Sustav plaća javnog sektora primjenjuje se na cijeli javni sektor, a povećanje plaća odnosi se na oko 190.000 zaposlenih u javnom sektoru. Procjene su da će osnovne plaće javnih službenika prosječno rasti za 19 posto, što u prosjeku znači povećanje za 380 eura bruto, piše RTVSlo, a prenosi Večernji list.

Prema novom ugovoru, nova ljestvica plaća sastoji se od 67 razreda, pri čemu je razlika između razreda smanjena s četiri posto na tri posto, a omjer između najviše i najniže plaće bit će 1:7. Osnovna plaća u prvom razredu bit će jednaka minimalnoj plaći za 2024. godinu, koja iznosi 1.253,90 eura bruto, dok je predviđena osnovna plaća u najvišem razredu 8.821,04 eura bruto, navode slovenski mediji. Sindikati i Vlada dogovorili su se da će svake četiri godine procjenjivati učinak rasta minimalne plaće i plaća u javnom sektoru te poduzimati potrebne mjere.

Poznati su iznosi koje će imati neki od zaposlenika u javnom sektoru. Početna plaća policajca iznosit će 1.636 eura bruto, što je povećanje od 34 posto u odnosu na dosadašnji iznos. Početna plaća profesionalnog vojnika iznosit će 1.636 eura. Raste plaća carinika, pravosudnog policajca i vatrogasca iznosit će 1.685 eura, što je porast od 38 posto. Učitelji će dobiti porast plaće od 28 posto, što znači da će primati 2.135 eura bruto. Početna plaća medicinske sestre primalje iznosit će 1.736 eura bruto, a medicinska sestra na odjelu intenzivne njege dobit će 1.897 eura. Liječnici specijalisti imat će plaću od 4.890 eura bruto.

Slovenija je jedna i od najuspješnijih tranzicijskih ekonomija u središnjoj Europi, stopa nezaposlenosti iznosi 4,5 posto (podaci za 2023. godinu). Zemlja je to koja se redovito rangira među one s najvišom kvalitetom života u svijetu, ima kvalitetnu zdravstvenu zaštitu, visoku stopu obrazovanja, kao i snažnu socijalnu politiku.

Severe Weather Europe (SWE) objavio je veliku zimsku prognozu koja otkriva što Europu očekuje u sljedeća tri mjeseca.

Na meteorološku zimu 2024./2025., koja je već počela, utjecat će i La Niña. Gledajući zimske temperature, postoji slab signal La Niña faze za niže temperature od normalnih u većem dijelu srednje i zapadne Europe zbog područja niskog tlaka iznad ovih regija i područja visokog tlaka na zapadu.

Općenito gledano, tijekom zime La Niña donosi manje oborina diljem kopnene Europe, a više oborina na jugu i dijelovima sjevera, navodi SWE.

Pristojne količine snježnih oborina

Ukupna prognoza snježnih oborina za ovo razdoblje pokazuje pristojne količine snježnih oborina nad Europom zbog pada hladnog zraka. SWE naglašava da tu nije riječ o snijegu na tlu nego o snježnim padalima izračunatim iz oborina.

U drugoj polovici prosinca očekuje se pomicanje glavnog područja niskog tlaka prema sjevetozapadu, što će omogućiti prodor zapadnijeg tok u kontinentalnu Europu. Temperaturna karta pokazuje trend neutralne do niske temperature u dijelovima jugozapadne i središnje Europe. Toplije anomalije dopiru s Atlantika i preko istoka ispod područja visokog tlaka.

Podaci sugeriraju da neće biti prave hladnoće u vrijeme praznika. Iako strujanje od zapada prema sjeverozapadu iz Atlantika ponekad može biti blago i hladno, ono ne dopušta snažan prijenos hladnog zraka sa sjevera.

Temperature iznad normale

Prognoza zimske temperature pokazuje uglavnom više temperature od normalnih u Europi. Tople anomalije su slabije na zapadu i jugozapadu zbog zapadnog strujanja s Atlantika, koje je općenito blago do hladno. Jače tople anomalije predviđaju se nad istočnim središnjim krajevima i prema sjeveroistoku.

Najnovija prognoza oborinske anomalije pokazuje više oborina nad sjevernom Europom. Za jugozapadnu Europu prognozira se manje oborina od normale, dok se za ostatak kopna očekuje normalna količina oborina u ovom razdoblju. Dijelovi Sredozemnog mora također pokazuju više oborina, predviđa SWE na temelju mogela ECMWF.

Američki model CFS pokazuje sličnu prognozu kad je riječ o tlaku – upućuje na zonu niskog tlaka iznad sjeverozapada i izvan Atlantika.

Gledajući prognozu temperature, CFS predviđa temperature iznad normale u većem dijelu Europe. Baš kao i ECMWF, to je zato što zapadno strujanje donosi blaži atlantski zrak preko zapada, ali prelazi u toplije južno strujanje prema istoku.

Zimski potencijal u veljači

Prognoza oborina također je slična ECMWF-ovoj. To znači povećanu količinu oborina ispod mlaznog toka prema sjeveru. Više oborina zahvatit će i sjeverni dio srednje Europe i jugoistok, dok se manje oborina predviđa u jugozapadnim i južnim središnjim krajevima.

SWE navbodi da podaci sugeriraju na bolji zimski potencijal u mjesecu veljači. CFS model ukazuje na drugačiji obrazac pritiska nego ECMWF-ov model. Prikazuje područje visokog tlaka koje se diže iznad sjeverozapada umjesto sustava niskog tlaka kao u ECMWF-u.

Budući da se visokotlačni sustav vrti u smjeru kazaljke na satu, to znači strujanje od sjevera prema sjeveroistoku na prednjoj strani i južno strujanje na stražnjoj strani. To omogućuje koridor hladnog zraka sa sjeveroistoka izravno u istočnu, središnju i dijelove južne Europe.

To se može vidjeti u prognozi temperature za veljaču u ovom modelu. Topla anomalija uzdiže se iznad Atlantika u jugozapadnu i sjeverozapadnu Europu. Ali nagovještava se koridor hladnog zraka, koji donosi hladniji (ali suši) zrak sa sjeveroistoka dublje u kontinent.

Takav bi događaj donio niže temperature. SWE ukazuje na to da oba modela ukazuju na to da se nešto događa u veljači, ali s drugačijim scenarijem u svakom modelu.