ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Prijem studenata prve godine na Sveučilištu u Zadru
Zadarska studentska zajednica od oko pet tisuća studenata danas je primila svoje nove članove. Na Sveučilištu u Zadru studente prve godine jednopredmetnih i dvopredmetnih preddiplomskih studija u Svečanoj dvorani primili su rektor prof. dr. sc. Josip Faričić, prorektorica prof. dr. sc. Anita Pavić – Pintarić i voditeljica Studentske službe Emilija Matassi Botunac. Kasnije su im dobrodošlicu na matičnim odjelima zaželjeli pročelnici i nastavnici koji će biti uz njih sljedećih nekoliko godina.
Kako bi što lakše ušli u akademski svijet jutros su im se najprije obratili njihovi kolege studenti. Studentica psihologije Hana Sivec prenijela im je svoja iskustva studiranja, ali i bavljenja sportom, budući da se pridružila sveučilišnoj plivačkoj ekipi i tako stekla status studentice-sportašice, što joj je omogućilo bolje balansiranje obvezama iz studiranja i bavljenja sportom. Predsjednik Studentskog zbora Luka Lešić poželio im je puno uspjeha u novom poglavlju života koje otvaraju.
– Kao predsjednik Studentskog zbora mogu reći da niste sami. Kao kolege studenti borit ćemo se za vaša prava, interese i ideje jer nismo samo predstavnici, nego kolege koji će vas saslušati. Vrijeme je velikih promjena, studenti imaju snagu stvoriti bolju i jaču budućnost, a kroz Studentski zbor možete raditi na stvaranju okruženja u kojem se svi mogu jednako razvijati, poručio im je Lešić.
Rektor Faričić upoznao ih je s bogatom sveučilišnom tradicijom grada u kojeg su došli, počevši od prve visokoškolske ustanove na području današnje Hrvatske iz 1396., preko državnog sveučilišta za vrijeme francuske uprave do osnivanja Filozofskog fakulteta 1955. godine, a zatim i Sveučilišta u Zadru 2002.
– Naša vizija je stvaranje transfera novih znanja i tehnologija, inovativnih znanja prema potrebama društva i gospodarstva, uz društveno odgovorno ponašanje i etički visoke standarde. Dolaskom u Zadar učinili ste dobru stvar za svoje akademsko napredovanje, ne samo kroz ono što ćete čuti u učionicama, nego i kritičko razmatranje, radoznalost i skepsu. Bit ćemo vam dobro sugovornici, suputnici, možda ponekad i supatnici, ali nadam se da ćemo dijeliti više radosnih trenutaka. Obrazovanje mora slijediti tržište rada, ali ne smije stati na tome. Sveučilište mora prednjačiti i istraživati neke nove smjerove razvoja, stvarati nova tržišta rada. Neke spoznaje neće uvijek biti moguće primijeniti u aktualnim tržišnim okolnostima, iskoristiti ih za brzu zaradu, ali ćete graditi sebe kao harmonične osobe, graditelje onoga što slijedi u budućnosti, poručio im je rektor Faričić.
U prigodnom programu nekoliko glazbenih brojeva izveli su maestro Dražen Habuš, Marino Perović i Tajna Zorica, a nakon izlaska na štandovima su se mogli informirati o radu Studentskog zbora, Centra za tjelovježbu i studentski šport, Centra za strane jezike, europske alijanse sveučilišta EU-CONEXUS…
Prvog dana nove akademske godine i Ured za međunarodnu suradnju sudjelovao je na prijemu studenata prve godine prijediplomskih studija informativnim štandom na kojem su zainteresirani mogli saznati više o mogućnostima koje im tijekom studija nudi Erasmus+ program mobilnosti. Istovremeno, održan je i tzv. Welcome Day za 66 stranih studenta s partnerskih sveučilišta koji su odlučili provesti semestar na Sveučilištu u Zadru.
Antonija Čirjak Debuš, iz Ureda za međunarodnu suradnju, studente je upoznala sa Sveučilištem te ih informirala o administrativnim obvezama tijekom mobilnosti. Studenti iz udruge ESN Zadar predstavili su novim studentima svoj rad kao i plan aktivnosti koje su za njih osmislili. Uz navedene prezentacije, studentima je organiziran obilazak Sveučilišta i starog centra Zadra, kao i individualni prijemi na sveučilišnim odjelima. Također, u prvom tjednu mobilnosti za njih su organizirana i korisna predavanja Hrvatske gorske službe spašavanja i Studentskog savjetovališta, a sve s ciljem osvješćivanja potencijalnih opasnosti i povećanja sigurnosti studenata tijekom izleta u prirodu kao i psihološke pomoći i podrške koju studenti mogu zatrebati tijekom boravka u stranoj zemlji.
ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije
međunarodnim znanstvenim skupom „Contemporary Horizons in English Studies“ (Suvremeni horizonti u anglistici), koji je jutros otvoren u Svečanoj dvorani, Odjel za anglistiku Sveučilišta u Zadru obilježava 70 godina postojanja i djelovanja.
Povijest anglistike u Zadru seže u 1956. godinu, kada je Odjel osnovan kao dio tadašnjeg Filozofskog fakulteta u Zadru. U početnom nastavnom programu engleski jezik i književnost poučavali su se u okviru dvopredmetnog studija germanistike. Istaknuta znanstvenica Mira Janković odigrala je važnu ulogu u određivanju njegove akademske misije, a sljedeća važna etapa nastupila je u akademskoj godini 1975./76., kada je tadašnji Filozofski fakultet u Zadru, nakon integracije provedene 1974. godine, postao sastavni dio Sveučilišta u Splitu. Sveučilište u Zadru u svojem današnjem obliku osnovano je 2002. godine, a 2009. godine Odjel za engleski jezik i književnost službeno je postao Odjel za anglistiku.
– Sedam desetljeća akademskog rada predstavlja mnogo više od institucionalnog kontinuiteta. Ona predstavljaju generacije nastavnika, istraživača, studenata, ideja, suradnji i intelektualnih postignuća koja su pomogla oblikovati i Odjel i samo Sveučilište. Sveučilišta su ustanove duboko ukorijenjene u tradiciju, ali ne mogu ostati nepromijenjena. Umjetna inteligencija već sada mijenja način na koji pišemo, prevodimo, istražujemo, poučavamo i komuniciramo. Ona donosi iznimne mogućnosti, ali i značajne izazove. Za sveučilišta su ti izazovi posebno važni. Ako umjetna inteligencija može u nekoliko sekundi generirati eseje, prijevode, analize pa čak i kreativne tekstove, moramo se zapitati što to znači za obrazovanje. Vjerujem da humanističke znanosti, a posebno anglistika, imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije. Odgovor ne može biti jednostavno pružanje otpora tehnološkim promjenama. Budućnost anglistike ovisit će ne samo o očuvanju ustaljenih tradicija nego i o pronalaženju novih načina da se pokaže zašto je humanističko znanje i dalje važno, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Lukić.
Pročelnica Odjela za anglistiku prof. dr. sc. Sanja Škifić predstavila je njegovu povijest te razvoj koji je bio moguć prije svega zahvaljujući predanosti i znanstvenom radu generacija nastavnika. Rana povijest anglistike u Zadru usko je povezana sa znanstvenicima poput Rudolfa Filipovića, Mire Janković, Damira Kalogjere, Dore Maček, Stipe Grgasa i drugih.
– Raznolikost istraživačkih interesa jedno je od temeljnih obilježja našega Odjela. Naši znanstvenici istražuju raznovrsna područja i pristupe, od suvremenoga diskursa i kulturalnih studija, suvremene književnosti, prevođenja, medija i filma, videoigara, roda i popularne kulture, jezikoslovlja, psiholingvistike, usvajanja drugoga jezika, poučavanja jezika te dobrobiti nastavnika. Ovaj širok istraživački profil odražava kako međunarodni razvoj discipline tako i dugogodišnju predanost Odjela akademskoj otvorenosti i suradnji, istaknula je pročelnica Škifić.
U povodu 70. obljetnice Odjela za anglistiku pozvani su znanstvenici i stručnjaci čiji se rad temelji na različitim područjima kao što su jezikoslovlje, primijenjeno jezikoslovlje, usvajanje drugog jezika, književnost, kultura, mediji, film, književno prevođenje i translatologija, kako bi istražili promjenjive granice i nove smjerove koji oblikuju područje anglistike. Tema konferencije odražava ono što Odjel danas predstavlja: anglistiku koja je raznolika, interdisciplinarna, međunarodno povezana i otvorena prema novim pristupima.
Plenarni predavači su prof. emeritus Stipe Grgas, koji je veliki dio svog radnog vijeka proveo baš na Odjelu za anglistiku, te prof. Christina Gkonou (Sveučilište u Essexu). Izlaganja tijekom dva dana bave se suvremenim raspravama i istražuju inovativne pristupe iz područja britanske i američke književnosti, književne i kulturne teorije, postkolonijalnih studija, rodnih studija, književnog prevođenja, višejezičnosti itd.
ZADAR / ŽUPANIJA
DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend
Zadar i zadarsko područje
Danas promjenjivije vrijeme nego proteklih dana. Bit će izmjene oblaka i sunčanih razdoblja, a mjestimice treba računati na kišu i pljuskove, lokalno i praćene grmljavinom, osobito tijekom dana. Puhat će jugo i južni vjetar, uz prolazno okretanje vjetra.
Temperatura u Zadru oko 19 do 26 °C. Prema vikendu slijedi postupno smirivanje, a nedjelja bi trebala biti pretežno sunčana i suha.
Hrvatska
U većem dijelu zemlje promjenjivo sa sunčanim razdobljima, ali uz mjestimičnu kišu.
Najnestabilnije će biti na Jadranu i u područjima uz njega, gdje su mogući izraženiji pljuskovi s grmljavinom, dok je početkom dana kiša moguća i na istoku zemlje.
Na kopnu će vjetar uglavnom biti slab, a na Jadranu umjereno jugo i južni vjetar, prolazno bura i sjeverozapadnjak. Jutarnje temperature od 11 do 15 °C, na Jadranu od 17 do 23 °C, a najviše dnevne uglavnom 21 do 26 °C, na jugu do 29 °C.
ZADAR / ŽUPANIJA
TRAJAT ĆE DO 31. SIJEČNJA / Započeli radovi na izgradnji kružnog toka na Plovaniji
Zbog rekonstrukcije raskrižja na Plovaniji promet će se do 31. siječnja 2027. odvijati obilaznim pravcima.
U sklopu treće faze rekonstrukcije Ulice Nikole Tesle predviđena je izgradnja kružnog toka na Plovaniji, uz prethodno izmještanje trafostanice u okviru zasebnog projekta HEP-a. Radovi su započeli u utorak, 15. rujna, i od tada je za sav promet zatvoreno raskrižje Ulice Nikole Tesle, Kožinskog prilaza, Ulice Ive Kerdića, Puta Plovanije i Pakleničke ulice.
Radove izvodi tvrtka Cestogradnja d.o.o., a privremena regulacija prometa bit će na snazi do 31. siječnja 2027. godine.
“Ovo je druga faza rekonstrukcije III. faze Ulice Nikole Tesle. Rotor će se izgraditi na problematičnom križanju koje spaja pet ulica. Prvo će se izmjestiti trafostanica, a potom se radovi nastavljaju na prometnici i ostaloj infrastrukturi.“, poručuju iz Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo te građane mole za strpljenje i korištenje alternativnih pravaca.





