Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

FOTOGALERIJA / U Zadru održana Marijanska procesija za život – Početak jesenske kampanje molitve za nerođene

Objavljeno

-

foto: Ines Grbić/Zadarska nadbiskupija

Marijanska procesija za život u čast Bezgrešnom Srcu Marijinom u organizaciji zadarske podružnice inicijative ’40 dana za život’ održana je u srijedu, 25. rujna, od Opće bolnice Zadar do crkve sv. Šime u Zadru.

Tom procesijom označen je početak jesenske molitvene kampanje za život. Okupljanje sudionika počelo je kod Opće bolnice Zadar, na mjestu gdje se moli krunica za nerođene tijekom jesenske i korizmene kampanje molitve za život, svakog dana od 6 do 18 sati. Tijekom procesije molila su se slavna otajstva krunice i pjevala pjesma Gospi u čast. Adrian Milin, salezijanski animator, na početku procesije nosio je Gospin kip Ružo otajstvena.

Nakon procesije, misno slavlje u crkvi sv. Šime predvodio je don Marko Majić Mazul, župni vikar u župi Gospe Loretske koji je vodio i procesiju. Suslavio je don Damir Šehić, čuvar svetišta sv. Šime.

„Svako Božje stvorenje u sebi duboko ima nešto od Stvoritelja, upravo ono Božje. To Božje što čovjek nosi je da je stvoren za dobro i da čini dobro. Taj pečat Stvoritelja u dubini čovjekovog bića je neizbrisiv. To znači da postoji slabost. Ne postoji prepreka koja može spriječiti Božje milosrđe, koja može spriječiti Stvoritelja da pokrene taj pečat, ukoliko mu čovjek povjeruje“, poručio je don Marko, rekavši da se tim susretom, procesijom i misnim slavljem, proslavlja život, proslavlja se Duha Svetoga koji je dao život.

„Molimo za sve kojima je oduzeto pravo na život, kojima je tijekom njihovog života nešto oduzeto, nešto im je zapriječeno. Svatko tko moli i tko prima molitvu, u stanju je da može činiti dobro i primiti dobro. Bog je toliko neizmjerno dobar da može ponovno pokrenuti i uvijek čini dobro, u nama i u svima za koje molimo – upravo zato što je pečat Oca Stvoritelja neizbrisiv. Božja ljubav je neizbrisiva“, ohrabrio je don Marko, potaknuvši da u životu ne radimo male stvari za Boga.

Govorio je i o veličini motiva da čovjek nešto čini i da se na određeni način ponaša. Osobu mogu pokrenuti različiti sadržaji u životu; ambicija može biti da treba dobiti neki novac, ostvariti nešto, nalaziti se s nekom osobom, neki hobi. „Ali, koji je motiv da me Bog pokrene baš za one najveće stvari koje posežu u dubinu čovjekovog bića, gdje je posegnuo sâm Gospodin? Ukoliko za to postoji veliki motiv, prvi korak prema silasku u svoje dubine, kako bismo Bogu otvorili mjesta, kako bi Bog kroz nas mogao krenuti prema nekim drugim dubinama, nekih drugih osoba – prvi korak je shvatiti da je svaki grijeh ozbiljan. Grijeh nije šala. Svaki grijeh, i najmanji, može otvoriti put prema drugome ili prema većem grijehu. Grijesi su ozbiljna stvar. Koliko to budemo ozbiljno shvatili u našim životima, ali ne u strahu, skrupuloznosti, nego u radosti, u shvaćanju da smo slaba bića, da ćemo padati; no opet, ne otići u površnost, da ne budemo ozbiljni u odnosu na grijeh. S grijehom trebamo biti ozbiljni, a onda će Bog biti milosrdan, pravedan i dobar. I onda će i kroz nas moći činiti velika djela. Koliko živim krepostan život, život bez grijeha, toliko Bog ima mjesta u mom srcu“, istaknuo je don Marko.

Prema navještenom ulomku Evanđelja po Luki, Isus je sazvao Dvanaestoricu i dao im moć i vlast nad svim zlodusima. „Isus ih lišava svega nepotrebnoga kako bi mogli živjeti krepostan život. Neka maknu od sebe sve što bi ih moglo dovesti u egoizam, oholost, u to da gledaju svoje ja, gdje će se dovesti u prigodu za grijeh“, rekao je don Marko, potaknuvši da se pitamo što mi to u mom srcu odvraća pažnju da moja najveća ambicija bude Bog. Možda su to neke banalne, svakodnevne stvari. Najveća ambicija treba biti Bog, istaknuo je Mazul.

Za razliku od toga kada vjernik kaže da Boga stavlja na prvo mjesto, don Marko je potaknuo na pomisao da nam Bog ne zauzima neko, pa i prvo mjesto u životu, nego da Bog sâm postane cijela ljestvica. „Jer, ako je Bog na prvom mjestu, pitanje je, na prvom mjestu koje ljestvice, koji je to kriterij? Po kojem kriteriju ću Boga staviti tu, nekoga drugoga tu? Jesam li ja kriterij? Ako Boga stavimo na prvo mjesto, odnosno, ako Bog bude ljestvica, ne mogu na tu ljestvicu stavljati nešto što nema veze s Bogom. Na Božjoj ljestvici sve mora imati veze s Bogom. Na Božju ljestvicu možemo staviti samo Božje. Kad tako budemo slagali stvari u svom životu, da sve bude s razlogom za Boga, da njega častimo, proslavljamo, hvalimo, usprkos našim slabostima i grijesima, tada ćemo doći do pobjede. Pobjeda je osigurana zato što je Bog uskrsnuo. Zato što se nije zaustavio na Kalvariji, gdje je borba. Ali, Bog je pobijedio, Bog je otišao iznad toga“, poručio je don Marko, ohrabrivši: „Dok molimo jedni za druge, dok slavimo život, budimo radosni, jer Đavao se boji radosnih ljudi, kaže sv. Ivan Bosco. Jer radostan čovjek zna da je Bog pobijedio!“.

Na kraju mise, don Damir je pohvalio povećani broj sudionika procesije za život, u odnosu na prošlu godinu. Rekao je da smo, prema riječima sâmog Isusa, pozvani biti poput djeteta, jer dijete ima čisto i nevino srce, neokaljano grijesima, za razliku od odraslog čovjeka koji tijekom života postaje i zao. Šehić je upozorio na postojanje zakona koji ugrožavaju život od začeća, ohrabrivši da se ne bojimo javno ukazivati da i u Hrvatskoj postoje zakoni koji legaliziraju ubojstvo djeteta. Rekavši da smo pozvani graditi humanije društvo zaštitom života od začeća i za to senzibilizirati javnost, don Damir je potaknuo na molitvu za roditelje i obitelji, da sva začeta djeca budu i rođena. Pozvao je da se utječemo i zagovoru sv. Šime čije se zadarsko svetište promiče kao svetište života.

Ines Grbić

Foto: I. Grbić

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

ZADAR / ŽUPANIJA

FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije 

Objavljeno

-

By

međunarodnim znanstvenim skupom „Contemporary Horizons in English Studies“ (Suvremeni horizonti u anglistici), koji je jutros otvoren u Svečanoj dvorani, Odjel za anglistiku Sveučilišta u Zadru obilježava 70 godina postojanja i djelovanja.

Povijest anglistike u Zadru seže u 1956. godinu, kada je Odjel osnovan kao dio tadašnjeg Filozofskog fakulteta u Zadru. U početnom nastavnom programu engleski jezik i književnost poučavali su se u okviru dvopredmetnog studija germanistike. Istaknuta znanstvenica Mira Janković odigrala je važnu ulogu u određivanju njegove akademske misije, a sljedeća važna etapa nastupila je u akademskoj godini 1975./76., kada je tadašnji Filozofski fakultet u Zadru, nakon integracije provedene 1974. godine, postao sastavni dio Sveučilišta u Splitu. Sveučilište u Zadru u svojem današnjem obliku osnovano je 2002. godine, a 2009. godine Odjel za engleski jezik i književnost službeno je postao Odjel za anglistiku.

– Sedam desetljeća akademskog rada predstavlja mnogo više od institucionalnog kontinuiteta. Ona predstavljaju generacije nastavnika, istraživača, studenata, ideja, suradnji i intelektualnih postignuća koja su pomogla oblikovati i Odjel i samo Sveučilište. Sveučilišta su ustanove duboko ukorijenjene u tradiciju, ali ne mogu ostati nepromijenjena. Umjetna inteligencija već sada mijenja način na koji pišemo, prevodimo, istražujemo, poučavamo i komuniciramo. Ona donosi iznimne mogućnosti, ali i značajne izazove. Za sveučilišta su ti izazovi posebno važni. Ako umjetna inteligencija može u nekoliko sekundi generirati eseje, prijevode, analize pa čak i kreativne tekstove, moramo se zapitati što to znači za obrazovanje. Vjerujem da humanističke znanosti, a posebno anglistika, imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije. Odgovor ne može biti jednostavno pružanje otpora tehnološkim promjenama. Budućnost anglistike ovisit će ne samo o očuvanju ustaljenih tradicija nego i o pronalaženju novih načina da se pokaže zašto je humanističko znanje i dalje važno, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Lukić.

Pročelnica Odjela za anglistiku prof. dr. sc. Sanja Škifić predstavila je njegovu povijest te razvoj koji je bio moguć prije svega zahvaljujući predanosti i znanstvenom radu generacija nastavnika. Rana povijest anglistike u Zadru usko je povezana sa znanstvenicima poput Rudolfa Filipovića, Mire Janković, Damira Kalogjere, Dore Maček, Stipe Grgasa i drugih.

– Raznolikost istraživačkih interesa jedno je od temeljnih obilježja našega Odjela. Naši znanstvenici istražuju raznovrsna područja i pristupe, od suvremenoga diskursa i kulturalnih studija, suvremene književnosti, prevođenja, medija i filma, videoigara, roda i popularne kulture, jezikoslovlja, psiholingvistike, usvajanja drugoga jezika, poučavanja jezika te dobrobiti nastavnika. Ovaj širok istraživački profil odražava kako međunarodni razvoj discipline tako i dugogodišnju predanost Odjela akademskoj otvorenosti i suradnji, istaknula je pročelnica Škifić.

U povodu 70. obljetnice Odjela za anglistiku pozvani su znanstvenici i stručnjaci čiji se rad temelji na različitim područjima kao što su jezikoslovlje, primijenjeno jezikoslovlje, usvajanje drugog jezika, književnost, kultura, mediji, film, književno prevođenje i translatologija, kako bi istražili promjenjive granice i nove smjerove koji oblikuju područje anglistike. Tema konferencije odražava ono što Odjel danas predstavlja: anglistiku koja je raznolika, interdisciplinarna, međunarodno povezana i otvorena prema novim pristupima.

Plenarni predavači su prof. emeritus Stipe Grgas, koji je veliki dio svog radnog vijeka proveo baš na Odjelu za anglistiku, te prof. Christina Gkonou (Sveučilište u Essexu). Izlaganja tijekom dva dana bave se suvremenim raspravama i istražuju inovativne pristupe iz područja britanske i američke književnosti, književne i kulturne teorije, postkolonijalnih studija, rodnih studija, književnog prevođenja, višejezičnosti itd.

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend

Objavljeno

-

By

Zadar i zadarsko područje

Danas promjenjivije vrijeme nego proteklih dana. Bit će izmjene oblaka i sunčanih razdoblja, a mjestimice treba računati na kišu i pljuskove, lokalno i praćene grmljavinom, osobito tijekom dana. Puhat će jugo i južni vjetar, uz prolazno okretanje vjetra.

Temperatura u Zadru oko 19 do 26 °C. Prema vikendu slijedi postupno smirivanje, a nedjelja bi trebala biti pretežno sunčana i suha.

Hrvatska

U većem dijelu zemlje promjenjivo sa sunčanim razdobljima, ali uz mjestimičnu kišu.

Najnestabilnije će biti na Jadranu i u područjima uz njega, gdje su mogući izraženiji pljuskovi s grmljavinom, dok je početkom dana kiša moguća i na istoku zemlje.

Na kopnu će vjetar uglavnom biti slab, a na Jadranu umjereno jugo i južni vjetar, prolazno bura i sjeverozapadnjak. Jutarnje temperature od 11 do 15 °C, na Jadranu od 17 do 23 °C, a najviše dnevne uglavnom 21 do 26 °C, na jugu do 29 °C.

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

TRAJAT ĆE DO 31. SIJEČNJA / Započeli radovi na izgradnji kružnog toka na Plovaniji

Objavljeno

-

By

Zbog rekonstrukcije raskrižja na Plovaniji promet će se do 31. siječnja 2027. odvijati obilaznim pravcima.

U sklopu treće faze rekonstrukcije Ulice Nikole Tesle predviđena je izgradnja kružnog toka na Plovaniji, uz prethodno izmještanje trafostanice u okviru zasebnog projekta HEP-a. Radovi su započeli u utorak, 15. rujna, i od tada je za sav promet zatvoreno raskrižje Ulice Nikole Tesle, Kožinskog prilaza, Ulice Ive Kerdića, Puta Plovanije i Pakleničke ulice.

Radove izvodi tvrtka Cestogradnja d.o.o., a privremena regulacija prometa bit će na snazi do 31. siječnja 2027. godine. 

Ovo je druga faza rekonstrukcije III. faze Ulice Nikole Tesle. Rotor će se izgraditi na problematičnom križanju koje spaja pet ulica. Prvo će se izmjestiti trafostanica, a potom se radovi nastavljaju na prometnici i ostaloj infrastrukturi.“, poručuju iz Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo te građane mole za strpljenje i korištenje alternativnih pravaca.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu