Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

FOTOGALERIJA / Zavjetni dan pomoraca u svetištu sv. Šime

Objavljeno

-

foto: Ines Grbić/Zadarska nadbiskupija

Zavjetni dan pomoraca, ribara i njihovih obitelji održan je u svetištu sv. Šime u Zadru u subotu, 21. rujna. Misno slavlje predvodio je don Marko Vujasin, predstojnik Povjerenstva za pastoral ribara, pomoraca i turista Zadarske nadbiskupije. Suslavili su don Damir Šehić, upravitelj svetišta sv. Šime i don Ivica Bašić, župnik župe sv. Mihovila iz Vrsi.

„Bog nam je poslao sv. Šimu u Zadar da mu se utječemo i predajemo svoje molitve. On je svetac poslan od Boga da nam bude zagovornik pa koristimo to, poslužimo se tim Božjim darom i svime što ta pobožnost i čašćenje nose, što nam je Bog dao, da bi i naše molitve bile plodne“, potaknuo je don Marko. Podsjetio je da je i tijelo sv. Šime došlo u Zadar upravo brodom, pomorskim putem u 13. stoljeću. Tijelo sv. Šime se, ploveći morem, na putu za Veneciju, zbog oluje, zaustavilo u Zadru kao u svojoj trajnoj luci čašćenja na zemlji; mletački vojnik koji ga je prevozio bio se razbolio te je pred svoju smrt otkrio da se u brodu nalazi tijelo sv. Šime iz Jeruzalema.

„To je bila Božja volja i želja da sv. Šime bude u gradu Zadru. Bog je obećao sv. Šimunu da neće vidjeti smrti dok ne primi Spasitelja u svoje ruke. Taj starac je cijeli život strpljivo čekao taj trenutak, dok mu Bog nije ispunio obećanje. Taj veliki svetac je veliki dar za vjernike i sve stanovnike grada Zadra i Nadbiskupije“, istaknuo je don Marko. U zahvalnosti na daru sv. Šime, Vujasin je rekao da mnogi pomorci tijekom godine prije svojih odlazaka na more ili po povratku s plovidbe dolaze u svetište sv. Šime zahvaliti mu za molitvenu pratnju i utjecati se njegovom zagovoru i zaštiti kod Boga.

„Sveci nam služe da se možemo ugledati u njihov život, da nastojimo svoj život uskladiti prema njihovom životu, da im što više nalikujemo; ali i da bismo im se utjecali i molili za zagovor. Zato se i okupljamo na zavjetnom danu, tražiti zagovor sv. Šime, moliti na nakane, zahvaliti za uslišane molitve. Zavjet kojeg dajemo je dodatna snaga molitvi“, rekao je don Marko. Naglasio je da je puno molitvi uslišano i učinjeno puno zavjeta sv. Šimi te je Bog učinio velika djela po molitvama koje su bile predane u zadarskom svetištu sv. Šime.

Zavjetni dan je poticaj i drugima da učine zavjet, kako bi molitva i zagovor bili još snažniji. „Osobito su pomorci i njihove obitelji u specifičnoj situaciji, kad su jedni od drugih odvojeni. Unatoč suvremenim načinima komunikacije, kad se ljudi mogu svakodnevno čuti, za razliku od prošlih vremena kad se nisu čuli mjesecima, fizička razdvojenost i udaljenost pomoraca od njihovih obitelji jednima i drugima nije lagana. Bog nas poziva da nam kroz molitvu, zavjet i zagovor svetaca dâ snage da nosimo križeve života, utjehu da nismo sami dok su naši bližnji daleko od nas fizički, na moru“, rekao je don Marko. Naglasivši da se u molitvi ostvaruje povezanost ljudi međusobno i s Bogom, Vujasin je poželio da se po molitvi ostvari mir u dušama ljudi te da se pomorci i ribari nakon plovidbe sigurno vrate svojim domovima.

Nakon mise, vjernici su iskazali čašćenje sv. Šimi pred njegovom škrinjom koja je bila otvorena.

U misi su sudjelovali i članovi ‘Udruge pomoraca sv. Nikola’ iz Vrsi sa svojim predsjednikom Nevenom Predovanom. Ta najbrojnija i osobito aktivna udruga pomoraca u Zadarskoj nadbiskupiji djeluje 21 godinu i okuplja 180 članova, pomoraca iz Vrsi koji su tradicionalno pomorsko mjesto gdje gotovo iz svake obitelji potječe pomorac.

Članovi te udruge redovito hodočaste na Trsat u Rijeku na tamošnji susret pomoraca i u Međugorje. U Vrsima su pokrenuli održavanje manifestacije ‘Dani pomorstva’. Njihov angažman prepoznalo je i Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture RH kao pokrovitelj te manifestacije te je uz blagdan sv. Nikole rad i trud vrške udruge pomoraca nagradilo Priznanjem resornog Ministarstva.

Ines Grbić

Foto: I. Grbić

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

ZADAR / ŽUPANIJA

FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije 

Objavljeno

-

By

međunarodnim znanstvenim skupom „Contemporary Horizons in English Studies“ (Suvremeni horizonti u anglistici), koji je jutros otvoren u Svečanoj dvorani, Odjel za anglistiku Sveučilišta u Zadru obilježava 70 godina postojanja i djelovanja.

Povijest anglistike u Zadru seže u 1956. godinu, kada je Odjel osnovan kao dio tadašnjeg Filozofskog fakulteta u Zadru. U početnom nastavnom programu engleski jezik i književnost poučavali su se u okviru dvopredmetnog studija germanistike. Istaknuta znanstvenica Mira Janković odigrala je važnu ulogu u određivanju njegove akademske misije, a sljedeća važna etapa nastupila je u akademskoj godini 1975./76., kada je tadašnji Filozofski fakultet u Zadru, nakon integracije provedene 1974. godine, postao sastavni dio Sveučilišta u Splitu. Sveučilište u Zadru u svojem današnjem obliku osnovano je 2002. godine, a 2009. godine Odjel za engleski jezik i književnost službeno je postao Odjel za anglistiku.

– Sedam desetljeća akademskog rada predstavlja mnogo više od institucionalnog kontinuiteta. Ona predstavljaju generacije nastavnika, istraživača, studenata, ideja, suradnji i intelektualnih postignuća koja su pomogla oblikovati i Odjel i samo Sveučilište. Sveučilišta su ustanove duboko ukorijenjene u tradiciju, ali ne mogu ostati nepromijenjena. Umjetna inteligencija već sada mijenja način na koji pišemo, prevodimo, istražujemo, poučavamo i komuniciramo. Ona donosi iznimne mogućnosti, ali i značajne izazove. Za sveučilišta su ti izazovi posebno važni. Ako umjetna inteligencija može u nekoliko sekundi generirati eseje, prijevode, analize pa čak i kreativne tekstove, moramo se zapitati što to znači za obrazovanje. Vjerujem da humanističke znanosti, a posebno anglistika, imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije. Odgovor ne može biti jednostavno pružanje otpora tehnološkim promjenama. Budućnost anglistike ovisit će ne samo o očuvanju ustaljenih tradicija nego i o pronalaženju novih načina da se pokaže zašto je humanističko znanje i dalje važno, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Lukić.

Pročelnica Odjela za anglistiku prof. dr. sc. Sanja Škifić predstavila je njegovu povijest te razvoj koji je bio moguć prije svega zahvaljujući predanosti i znanstvenom radu generacija nastavnika. Rana povijest anglistike u Zadru usko je povezana sa znanstvenicima poput Rudolfa Filipovića, Mire Janković, Damira Kalogjere, Dore Maček, Stipe Grgasa i drugih.

– Raznolikost istraživačkih interesa jedno je od temeljnih obilježja našega Odjela. Naši znanstvenici istražuju raznovrsna područja i pristupe, od suvremenoga diskursa i kulturalnih studija, suvremene književnosti, prevođenja, medija i filma, videoigara, roda i popularne kulture, jezikoslovlja, psiholingvistike, usvajanja drugoga jezika, poučavanja jezika te dobrobiti nastavnika. Ovaj širok istraživački profil odražava kako međunarodni razvoj discipline tako i dugogodišnju predanost Odjela akademskoj otvorenosti i suradnji, istaknula je pročelnica Škifić.

U povodu 70. obljetnice Odjela za anglistiku pozvani su znanstvenici i stručnjaci čiji se rad temelji na različitim područjima kao što su jezikoslovlje, primijenjeno jezikoslovlje, usvajanje drugog jezika, književnost, kultura, mediji, film, književno prevođenje i translatologija, kako bi istražili promjenjive granice i nove smjerove koji oblikuju područje anglistike. Tema konferencije odražava ono što Odjel danas predstavlja: anglistiku koja je raznolika, interdisciplinarna, međunarodno povezana i otvorena prema novim pristupima.

Plenarni predavači su prof. emeritus Stipe Grgas, koji je veliki dio svog radnog vijeka proveo baš na Odjelu za anglistiku, te prof. Christina Gkonou (Sveučilište u Essexu). Izlaganja tijekom dva dana bave se suvremenim raspravama i istražuju inovativne pristupe iz područja britanske i američke književnosti, književne i kulturne teorije, postkolonijalnih studija, rodnih studija, književnog prevođenja, višejezičnosti itd.

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend

Objavljeno

-

By

Zadar i zadarsko područje

Danas promjenjivije vrijeme nego proteklih dana. Bit će izmjene oblaka i sunčanih razdoblja, a mjestimice treba računati na kišu i pljuskove, lokalno i praćene grmljavinom, osobito tijekom dana. Puhat će jugo i južni vjetar, uz prolazno okretanje vjetra.

Temperatura u Zadru oko 19 do 26 °C. Prema vikendu slijedi postupno smirivanje, a nedjelja bi trebala biti pretežno sunčana i suha.

Hrvatska

U većem dijelu zemlje promjenjivo sa sunčanim razdobljima, ali uz mjestimičnu kišu.

Najnestabilnije će biti na Jadranu i u područjima uz njega, gdje su mogući izraženiji pljuskovi s grmljavinom, dok je početkom dana kiša moguća i na istoku zemlje.

Na kopnu će vjetar uglavnom biti slab, a na Jadranu umjereno jugo i južni vjetar, prolazno bura i sjeverozapadnjak. Jutarnje temperature od 11 do 15 °C, na Jadranu od 17 do 23 °C, a najviše dnevne uglavnom 21 do 26 °C, na jugu do 29 °C.

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

TRAJAT ĆE DO 31. SIJEČNJA / Započeli radovi na izgradnji kružnog toka na Plovaniji

Objavljeno

-

By

Zbog rekonstrukcije raskrižja na Plovaniji promet će se do 31. siječnja 2027. odvijati obilaznim pravcima.

U sklopu treće faze rekonstrukcije Ulice Nikole Tesle predviđena je izgradnja kružnog toka na Plovaniji, uz prethodno izmještanje trafostanice u okviru zasebnog projekta HEP-a. Radovi su započeli u utorak, 15. rujna, i od tada je za sav promet zatvoreno raskrižje Ulice Nikole Tesle, Kožinskog prilaza, Ulice Ive Kerdića, Puta Plovanije i Pakleničke ulice.

Radove izvodi tvrtka Cestogradnja d.o.o., a privremena regulacija prometa bit će na snazi do 31. siječnja 2027. godine. 

Ovo je druga faza rekonstrukcije III. faze Ulice Nikole Tesle. Rotor će se izgraditi na problematičnom križanju koje spaja pet ulica. Prvo će se izmjestiti trafostanica, a potom se radovi nastavljaju na prometnici i ostaloj infrastrukturi.“, poručuju iz Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo te građane mole za strpljenje i korištenje alternativnih pravaca.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu